NOVINARI

 BITI NOVINAR U SRBIJI JE NESTO ZA STA MORATE IMATI MNOGO VISE OD SKOLE. MORAL, OTVOREN UM, STRPLJENJE, KULTURU ,OBJEKTIVNOST,POSTENJE DO MAKSIMUMA. MEDJUTIM, U SRBIJI SU NOVINARI POSTALI ORUDJE U RUKAMA VLASTI TE SU SE OSLOBODILI SVIH VRLINA KOJE SU GORE NAVEDENE. ZARAD NOVCA, BOLJEG POLOZAJA PRISTAJU DA RADE SVE SUPROTNO OD ONOG STO IM PROFESIJA NALAZE. TAKO DA DANAS U MEDIJIMA IMAMO VISE VRSTA NOVINARA, STO NE BI SMELO DA BUDE NIKAKO. IMAMO NOVINARE KOJI SU JOS UVEK OBJEKTIVNI I PISU SKORO PA REALNO IZNOSECI INFORMACIJE DISTANCIRANO (NE DOZVOLJAVAJUCI UTICAJ DRUGIH, A I SVOG INDIVIDUALNOG MISLJENJA, SHVATANJA INFORMACIJE). ONDA IMAMO NOVINARE KOJI SU POLA, POLA, NISU UVEK OBJEKTIVNI ,ALI NE PRELAZE GRANICE ,SEM SPORADICNIH SLUCAJEVA. I NA KRAJU IMAMO NOVINARE KOJI SU POTPUNO POD UTICAJEM MOCNIKA TE SU SPREMNI DA U MEDIJIMA IZNOSE NAJVECE UVREDE I LAZI .

ZABORAVILA SAM I DA MNOGO LJUDI KOJI SU DANAS NA MEDIJIMA I NISU NOVINARI .TO BI MOGLO DA SE TOLERISE  DA ONI PRATE KODEKS NOVINARSTVA, ALI NA ZALOST  U SRBIJI SVAKO MOZE DA BUDE NA MEDIJIMA, BEZ OBZIRA DA LI JE TO TV, TABLOID ILI DRUSTVENA MREZA!

STA JE UOPSTE NOVINAR?

 Novinar ili žurnalist (ž. novinarka ili žurnalistkinja; francuski: journaliste, od francuski: journal – žurnal = "novine"), osoba je koja se bavi novinarstvom ili žurnalistikom, tj. prikupljanjem informacija o tekućim događajima, aktualnim temama i osobama te piše ili priprema tekstove za dnevnu ili periodičnu štampu, radio, televiziju ili elektroničkim / elektronske medije.

STA JE NOVINARSTVO?

 

Novinarstvo je oblast komunikacionih nauka, profesija i vještina sakupljanja, pripreme, uređivanja i distribucije vijesti i medija u vezi, preko pamfleta, novina, časopisa, knjiga, radija, televizije, a u novije vrijeme i preko savremenih digitalnih komunikacija kao što je internet.

Novinarstvo je također proizvodnja i distribucija izvještaja o interakciji događaja, činjenica, ideja i ljudi koji su "vijesti dana" i koji obavještavaju društvo u barem određenoj mjeri. Riječ, imenica, odnosi se na zanimanje (profesionalno ili ne), metode prikupljanja informacija i organiziranje književnih stilova.

Pojam novinarstvo se u početku odnosio na prenošenje aktuelnih događaja široj publici, preko štampanih medija kao što su novine, ali sa razvojem novijih tehnologija, kao što su radio, televizija i internet, značenje pojma proširilo i danas podrazumjeva sve štampane, elektronske i digitalne medije preko kojih se prenose aktuelna dešavanja.

Odgovarajuća uloga novinarstva varira od zemlje do zemlje, kao i percepcije profesije i statusa koji iz toga proizilazi. U nekim zemljama, mediji su pod kontrolom vlade i nisu nezavisni.^[1] U drugim slučajevima, mediji su nezavisni od vlade i rade kao privatna industrija. Osim toga, zemlje mogu imati različite primjene zakona koji se bave slobodom govora, slobodom štampe, kao i slučajevima klevete i klevete.

Proliferacija interneta i pametnih telefona donijela je značajne promjene u medijskom okruženju od početka 21. vijeka. Ovo je stvorilo pomak u potrošnji kanala štampanih medija, jer ljudi sve više konzumiraju vijesti putem e-čitača, pametnih telefona i drugih osobnih elektroničkih uređaja, za razliku od tradicionalnijih formata novina, časopisa ili televizijskih vijesti. Novinske organizacije imaju izazov da u potpunosti monetizuju svoje digitalno krilo, kao i da improvizuju u kontekstu u kojem objavljuju u štampi. Novine se suočavaju s tim da prihodi od štampe opadaju bržim tempom od stope rasta digitalnih prihoda.^[2]

 

Novinari rade u redakcijama novina, radio i televizijskih stanica i raznih agencija. Oni prikupljaju i obrađuju najnovije informacije, a potom ih – putem listova, radio i televizijskih odašiljača te raznih kompjuterskih mreža – odašilju do publike. Novinari tako nastoje da obaveste svoju publiku o lokalnim, državnim i međunarodnim političkim zbivanjima, o akcijama istaknutih i zaslužnih ljudi, raznim kompanijama, kulturnim i sportskim događajima, kriminalu, nesrećama, prirodnim katastrofama, ratovima. Svoju publiku, ukratko, izveštavaju o svemu što misle da bi ona želela ili morala znati.

Novinari se najčešće dele na novinare pisce i na novinare urednike. Prvi obično prikupljaju i pišu informacije u obliku teksta. Na radiju ga ponekad sami i čitaju, a na televiziji ga često sami, u montaži, povezuju s videozapisom. Novinari urednici obično vode računa o fazama koje prethode radu novinara pisca ili se na njega nastavljaju.

Odgovornosti novinara:

• Određivanje značaja informacija
• Prikupljanje informacija u što kraćem roku
• Obrada informacija u skladu sa potrebama publike
• Organizacija rada

  Veštine i osobine koje bi trebalo da ima novinar:

• Interdisciplinarno obrazovanje
• Dobra fizička kondicija
• Dobar vid i sluh
• Lakoća kretanja
• Visok nivo koncentracije na više situacija odjednom
• Objektivnost
• Znatiželjnost i spretnost pri traganju za informacijama
• Komunikativnost i upornost pri postavljanju pitanja
• Nenametljivost
• Predvidivost
• Odlična sposobnost pismenog i usmenog izražavanja
• Poznavanje najmanje jednog stranog jezika
• Vladanje programima za komjutersku obradu teksta
• Poznavanje osnova elektronskog prenosa ingormacija
• Određivanje prioriteta između različitih vesti
•  
• Novinarstvo je profesija, ali nisu svi objavljeni tekstovi novinarski

Danas ljudi svaki objavljeni tekst smatraju novinarskim, no u realnosti to nije tako. Internet je svima pružio jednaku mogućnost javnog izražavanja, bilo komentiranjem bilo objavljivanjem vlastitog teksta na blogu ili stranici. No važno je znati da nisu svi objavljeni tekstovi zapravo novinarski. Danas postoje čak i portali koje ne vode novinari i koji ne prate novinarska načela, a o broju drugih oblika internetskog izražavanja, može se samo nagađati. Novinarstvo je s druge strane i dalje profesija s ustaljenim načelima i pisanim pravilima. Postoji i Zakon o medijima kojim se novinarstvu dodatno potvrđuje status profesije. Novinarstvo je dakle struka pomoću koje se profesionalno izvještava i prenose informacije. Između bloga i pravog portala razlika je golema, ali novinarstvo nudi istinite, točne i istražene podatke kojima se može vjerovati.

2. Novinarstvom se može baviti svatko uz trud i praksu
2.  

   Jedna je to od onih profesija koje se lako nauče. Uz dobru praksu i mentorstvo moguće je lako svladati potrebne vještine. No treba dobro otvoriti oči i uši jer novinari imaju sposobnost da ono što vide pretvore u čitljiv i lako razumljiv tekst ili prilog. Potrebno je imati osjećaj za pisanje, ustrajati u svom naumu i željeti prenositi istinu, a sve će ostalo doći usput. Za ozbiljno novinarstvo potrebna su mnoga znanja, ali sve se da naučiti uz dobrog mentora i malo dobre volje. Novinarstvo nije samo „napiši pa objavi", iako ga mnogi takvim smatraju. Skriveno je tu još mnogo toga veselog i neveselog.

3. Ako želiš biti novinar, ne moraš studirati novinarstvo

Jedna je od super stvari za ostale struke i loša za studente novinarstva ta što se novinari ne stvaraju samo na studiju novinarstva ili komunikologije. Oni će uvijek imati prednost zbog boljeg poznavanja struke, poznavanja medijskog sustava, politike i samih tehnika pisanja, no ono što njima kronično nedostaje je specijalizacija. Stoga svatko tko je stručnjak u nekom području, ili se takvim voli nazivati, te ima smisla za pisanje, a voljan je naučiti neke osnove, već ima predispozicije za dobrog novinara.

4. Novinarski etički kodeks stvarno postoji

Ne, to nije mit. Postoje pravila ponašanja za novinare. Novinarstvo se kao i svaka druga profesija razvijalo kroz povijest. Od prvih pisanih tekstova do tiskanih knjiga prošlo je puno vremena, a pritom se razvijala i pismenost. A od prvih novinarskih redakcija do danas skupio se pozamašan broj pravila o tome što je dopušteno, a što zabranjeno. Naravno, postoje i nepisana pravila od kojih neka vrijede za sve redakcije, a neka si je novinar sam zadao definirajući njima svoj stil pisanja ili izvještavanja. Najvažnije je nepisano pravilo humanost. Novinarstvo nije djelatnost protiv čovjeka. Dapače, ono i postoji radi ljudi kako bi ih se informiralo i kako bi im se pružio glas. Ključna su riječ u svakoj priči ljudi. Od ljudi za ljude – koliko god to zvučalo kao reklama za tenisice, istina je. Novinari su samo ljudi koji se trude što bolje obaviti svoj posao.

     5. Uloga novinara važnija je nego što se čini

Novinarstvo je jedna od središnjih struka koja mora postojati da bi država funkcionirala. Tijekom povijesti sva su otkrića vodila do stvaranja medija, a sve borbe do potrebe za zagovaranjem onih koji se ne mogu izraziti. Iako mnogi vjeruju da je novinarstvo dosta nebitno, zamislite samo svijet bez medija. To znači: bez radija, televizije, tiskanih medija (tj. i novina, i stripova, i magazina, i knjiga) te, posljednje, bez portala. Vratili bismo se u gluho i slijepo doba, za nevrijeme bismo saznali tek kada bi došlo do nas ili za rat nakon što bi završio. Uloga informiranja nije mala. Novinari obavljaju prilično važan posao, sakupljaju informacije i nude ih velikom broju ljudi. U tome je teret – svakodnevni problemi uzimaju svoj danak, ali na kraju dana, kada novinari pogledaju priču koju su napravili, kada vide za koga to rade i zašto, težina nestane i ostane samo zadovoljstvo.

6. Uloga novinarstva u internetskom dobu važnija je nego ikad

Lažne vijesti, manipulacije i dezinformacije sve se više šire. Internet je postao ogromna mreža nekontroliranog sadržaja. Većini sadržaja autori su anonimni, a onima koji su potpisani, nemoguće je zapravo provjeriti identitet autora. Dok se online umnožava neprovjereni sadržaj, novinarstvo ostaje jedini izvor točnih i provjerenih informacija. Osobe koje pišu za službene portale javne su i njihov je profil lako provjeriti kao i postignutu razinu školovanja ili prijašnje radove. Korisnicima interneta zaštita od dezinformacija trebala bi biti najvažnija odmah nakon zaštite osobnih podataka. U tom kontekstu ključna je edukacija iz područja medijske pismenosti. 

7. Novinarstvo nije PR

Odnosi s javnošću i novinarstvo kolegijalne su struke, rade zajedno – PR-ovci prenose poruku koju novinari primaju da bi napravili priču. No sama im je zadaća i uloga potpuno drugačija. Ključna je razlika u načinu prenošenja informacije. PR-ovcima je zadaća uvjeriti druge da je njihov klijent najbolji i predstaviti ga u najboljem svjetlu, dok je novinarima jedina motivacija istinost i uravnoteženost priče. Novinari moraju saznati i onu lošiju stranu priče te pustiti čitatelje da sami odluče na kojoj će strani biti.

NAJGORE I NAJTEZE ZANIMANJE NA SVETU

 Najgori poziv na svetu je novinarstvo, pokazalo je nedavno istraživanje čiji su rezultati objavljeni na američkom sajtu Careercast.

Lista je sastavljena na osnovu nekoliko faktora kao što su dohodak, fizički napor, stres, radno okruženje i profesionalne perspektive.

Ustanovljeno je da je posao novinara ubedljivo najgori i to po svim kriterijumima - sve duže radno vreme, stresno okruženje i plata koja ne odgovara traženom požrtvovanju.Na listi od 200 zanimanja, posao novinara je tako zauzeo poslednje mesto, iza glumaca i drvoseča koji se smatraju nešto "boljim".

NA NOVINARIMA JE VELIKA ODGOVORNOST. SVAKA NJIHOVA REC MOZE DA IZAZOVE, PANIKU, STRAH, MRZNJU. ZATO NOVINARI NE BI SMELI SAMO DA JURE REJTING DA BI DOBILI NEKI DINAR VISE. NAZIVI SENZACIONALNO I SKANDALOZNO NE BI SMELI DA POSTOJE. NAROD NIJE ZASLUZIO DA BUDE UPLASEN I DEZINFORMISAN. ALI SRECOM KAO STO REKOH POSTOJE I PRAVI NOVINAR ,A I INTERNET I DRUSTVENE MREZE. OVO JE IPAK XXI VEK. KO HOCE MOZE SASVIM DOBRO DA SE INFORMISE!