Etika fil. disciplina -grč. ethos-mjesto, običaji, navike; Šta je ispravno, dobro? Osnovna pitanja filozofije morala imaju cilj da istraže osnove i izvore moralnih normi, karakter i moralne principe, moralne vrijednosti i smisao ljudskog života. Zavisno od određenja dobra razlikuju se eudajmonizam (blaženstvo), hedonizam (užitak), utilitarizam ( interes, korist)..
Sokrat je bio zacetnik etike.
Podučavao je ljude znanju i vrlini. Uloga mu je da se "stara o dušama sugrađana, da ih opominje na vrlinu, da je znanje istina, duša najvažnije; da se o tome mora starati." Ključne moralne vrline prema Sokratu su : pobožnost, mudrost, uzdržanost, hrabrost i pravičnost. Vjerovao je da čovjek teba da se usredsredi na samo-razvoj. Savjest označava terminom daimonion, unutršnji glas koji mu govori isključivo šta ne treba da radi, kako ne treba da se ponaša. Dakle ne radi se o nekom božanstvu već o autonomnom glasu savjesti (zapravo glasu razuma). Osnovni stav njegove filozofije morala je " Vrlina je znanje". Sokratova ideja o jedinstvu znanja i moralnog djelanja ili postupanja, predstavlja značajnu ideju u istoriji filozofije. Sokratov novi metod saznanja je zapravo subjektivna dijalektika : kretanje u oblasti mišljenja usaglašavanjem različitih pa i protivriječnih stavova. Ovaj novi metod ima tri stupnja : ironiju, majeutiku i definiciju.
1. IRONIJA - negativna strana-počiva na stavu "Ja znam da ništa ne znam." Iz toga slijedi da Sokrat zapitkuje. Razgovori počinju na taj način, dok naposlijetku dokazuje protivniku da ni on ne zna ono što je mislio da zna.
2. MAJEUTIKA - pozitivna strana-doslovno znači babička vještina. Sokrat u šali govori da je tu osobinu nasljedio od svoje majke, koja je bila babica. Sokrat pomaže pri "duhovnom rađanju"; tako se rađa znanje i vrlina. To je cilj njegove dijalektike, da pomogne sagovornicima da dođu do znanja i vrline. "Znanje je samo ono što sami misaono steknemo."
3. DEFINICIJA - istinito saznanje, rezultat vođenog razgovora
LOGIKA! grč.λόγος-govor, riječ, um, nauka;-glagol λέγειν-sabiranje, povezivanje raznolikog u cjelinu-filozofska disciplina koja putem mišljenja dolazi do istine.
Objektivna dijalektika –kod Heraklita, promjena je u prirodi/U istu rijeku ne možeš dvaput ući, Sunce nije samo svaki dan novo nego je uvijek i neprestano novo. Subjektivna dijalektika-u antičkoj filozofiji, kosmološkom razdoblju, Elejska škola; Zenonova 4dokaza da ne postoji kretanje;samo mišljenje vodi istini .Sokratova dijalektika-vještina vođenja razgovora i način dolaska do univerzalne istine.
Znaci do istine mozemo doci pomocu etike, dijalektike i logike. Cista filozofija. Subjektivna dijalektika je po meni percepcija. Ali percepcija je ipak i objektivna dijalektika jer shvatamo taj fazon da se sve menja!
I sta je uopste univerzalna istina? Definitivno smatram da je filozofija okej, ali da li nam ona pomaze u svakodnevnom zivotu? Ono: Mislim dakle postojim sto je Dekartovo misljenje.Ova mi je tema bas zanimljiva jer sam milion puta rekla sagovornicima: Sta bre filozofiras. A sada nekako shvatam da je i filozofija vrlo bitna. Kada se potpuno usredsredimo na ne materijalno jasno nam je da je razmisljanje o istini kljuc svega. Zato je valjda i nastala filozofija. Istina je jako bitna u svakom segmentu naseg zivota, a mi je cesto vrlo olako zamenjijemo lazima koje nam serviraju kao istinu. Dokle god budemo "gutali" "istine" ne mozemo se razviti kao misaono ljudsko bice.
Cak su i roboti odlucili da sami uce. Dakle, ako je covek vec inteligentno bice, narocito sada u ovoj cetvrtoj industriskoj revoluciji kada je tehnologija na najvisem mogucem nivou onda je logicno da ima pristup istini. I sada dolazimo do razresenja misterije. Covek danas umesto da se oslanja na filozofiju i do istine dolazi na nacin koji sam opisala ide linijom manjeg otpora i prihvata istinu koja mu je sazvakana da je lakse proguta.
ZATO BAS ZATO SMO DOSLI NA KRAJ CIVILIZACIJE KOJA JE POSTOJALA DO SADA. KAKVE APOKALIPSE, ARMAGEDONI I SMAK SVETA. KRAJ CIVILIZACIJE JE NASTUPIO ZATO STO SMO POSTALI " GUTACI" ISTINE!
Нема коментара :
Постави коментар