субота, 12. септембар 2020.

KAD ROBOT SAM UCI...

STIZE POTPUNO NOVA ERA U OKVIRU VESTACKE INTELIGENCIJE. DA SE PRVO PODSETIMO 10 STVARI KOJE SMO PROMENILI U NASEM ZIVOTU, A ONDA CEMO SE NA TOJ 10-TOJ BOGAMI ZADRZATI. ROBOTI KOJI SAMI ODLUCUJU STA CE UCITI???

Evo na sta smo se navikli u toku ove 2020-te godine . Sto je najgore ( ili najbolje ne znam) to ce se nastaviti verovatno i ubuduce jer to je buducnost! Elektronska trgovina, dostava dronovima, beskontaktno placanje, video konferencije, autonomna vozila, prenosivi uredjaji, 3D stampa, glasovne aplikacije, ucenje na daljinu, pametna robotika.

Pod pametnom robotikom podrazumevamo robotske sisteme opremljene vestackom inteligencijom koja je sposobna da sama uci iz svog okruzenja?! Oni saradjuju sa ljudima i za sada  su glavna pomoc  u kriznim situacijama. 

Roboti će biti 100 puta inteligentniji od prosečnog čovjeka za samo 30 godina”, tvrdi direktor tehnološkog diva „Softbank”. Milijarder Masajoši Son izjavio je nedavno u Saudijskoj Arabiji da će veštačka inteligencija imati kvocijent iod 10.000 i da će tada alat postati pametniji od nas samih, piše „Dejli mejl”.

Najpoznatiji robot ove kompanije Peper u stanju je da prepoznaje ljudske emocije iz izraza lica i tona glasa. Međutim, u budućnosti će roboti učiti sami i smejaće se ljudima. On kaže da nema sumnje u to hoće li roboti postati inteligentniji od nas u sledećih 30 godina, ali tvrdi i da ćemo mi uvek biti bolji u kreativnosti.

 Kompanija iz Donje Saksonije  daje dobar primer. Jer umrežavanje mašina i automata koji sami uče ne mora da ubijaje radna mesta. Naprotiv: u industriji 4.0 zaposlene u proizvodnji će roboti rasteretiti, tako da će moći da se posvete novim izazovima. To je bar optimistična verzija.

Prema rezultatima studije „Automatica Trend-Index“, sedamdeset odsto zaposlenih u Nemačkoj smatra da tehničke funkcije poput inteligentnog upravljanja uz pomoć glasovne komande predstavljaju olakšanje pri radu. Šezdeset odsto ispitanih veruje da veštačka inteligencija od robota pravi bolje asistente u pogonima za proizvodnju.

Veliki deo zaposlenih ne strahuje da će zbog robota ostati bez posla: 78 odsto ispitanika je uvereno da njihove socijalne sposobnosti ne mogu da zamene roboti sa svojim čipovima.

Taj optimizam ne dele svi. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) pretpostavlja da će u Nemačkoj u narednih petnaest do dvadeset godina svakog petog radnika da zameni softver ili robot. Čak 36 odsto zaposlenih treba da računa da će radna svakodnevica značajno da im se promeni.

U Nemačkoj je ta kvota viša nego u Norveškoj, SAD ili Austriji. Razlog je što je nemačka industrija tako strukturirana da procesi automatizacije mogu bolje da se primene. Direktorka istraživanja OECD Glenda Kvintini kaže da „ekonomije sa velikim industrijama imaju veći rizik od automatizacije.“ Prema rezultatima studije, radna mesta su više na udaru u Japanu i Slovačkoj nego u Nemačkoj.

 

Rešenje konflikta „robot protiv zaposlenih“ bi mogla da bude njihova saradnja. Falk Zenger, direktor tehnološkog sajma iz Minhena, uveren je da roboti uz pomoć veštačke inteligencije mogu da postanu još stručniji pomagači: „Mašine neće samo obavljati zadatke za koje su programirani. Oni bi uskoro mogli da razumeju pitanja kolega-ljudi, da odgovore na njih i da reaguju na gestikulaciju. U sledećoj fazi automatizacije je cilj predvideti radne korake, kako bi se prepreke na vreme uočile i uklonile sa puta.“

 

Zenger smatra da ključnu ulogu imaju školovanje i dalje usavršavanje „kako bi zaposleni održali korak sa brzinom radnog sveta 4.0“. Većina ispitanih radnika u oblasti tog usavršavanja priželjkuje veći angažman politike, privrede i nauke.

Firma Boš, veliki proizvođač komponenti za automobile, zajedno sa Industrijskom i trgovačkom komorom Štutgarta, pokrenula je kurs koji se zove „stručna snaga za industriju 4.0“. Industrijski mehaničar Bulent Čevran je među prvih dvanaest apsolvenata. Kao vođa smene u odeljenju za logistiku ranije je građevinske elemente morao ručno da bira u skladištu. Danas je taj proces automatizovan. Nakon završenog kursa sada je u stanju sam da radi na umrežavanju unutar fabrike.

Za vreme daljeg školovanja koje je obuhvatilo sto časova, upoznao se sa detaljima o stanju tehnike i prenosu podataka. „Tehnička rešenja su pri tom samo jedna strana medalje“, kaže Štefan Asman, šef poslovne jedinice Bosch Connected Industry: „U industriji 4.0 je drugačija situacija za radnike. Oni moraju brzo da reaguju na probleme i da pronađu nova, kreativna rešenja.“

Industrija 4.0“ predstavlja integraciju savremenih informacionih sistema i tehnologija sa fizičkom proizvodnjom i procesima, što omogućava razvoj novih tržišta i modela. Kako bi kompanije bile konkurentne na tržištu i pratile dalje tokove razvoja, potpuna digitalizacija procesa predstavlja jedan od primarnih ciljeva.

Faktori koji u najvećoj meri diktiraju poslovanje i pozicioniraju kompaniju na tržištu su kvalitet proizvoda, vreme njegove proizvodnje i isporuke, i cena proizvoda. Kompanije konstantno teže povećanju produktivnosti i kvaliteta, ali paralelno sa tim moraju ostati dovoljno fleksibilne kako bi se prilagodile trenutnim promenama koje diktira tržište.

Digitalna promena ne menja samo radne uslove u industriji. Inovativna pomoćna sredstva su svež vetar i za zdravstvo i negu pacijenata. „Rasterećenje vezano za negu pacijenata donose programi za samostalno učenje i roboti“, smatra Mihael Štefan, direktor berlinske softverske kompanije BOS&S u kojoj je zaposleno sto ljudi. N

jegovi programi za planiranje, dokumentaciju i obračune, negovateljima pomažu u obavljanju posla sa pisanjem koji zahteva mnogo vremena. „Negovateljima tako ostaje više vremena za pacijenta“, kaže Štefan.

U njegovom odeljenju za razvoj novih tehnologija trenutno se testira „Peper“ – pokretni humanoid sa prijateljskim izrazom lica i ekranom pred stomakom koji osobama obolelim od demencije pokazuje put, deci pušta edukativne snimke i u bolnica radi kao recepcionar.

„Tehničke mogućnosti neprestano rastu“, ističe Štefan. Roboti će uskoro moći da preuzmu i fizički teške poslove kao što su podizanje i držanje pacijanata, što će značajno olakšati rad negovatelja.

MOJA OMILJENA TEMA KOJU UVEK ZAVRSAVAM SA ZA I PROTIV! SVE JE TO U REDU. POMOC LJUDIMA I TAKO TO. ALI STA AKO ROBOTI POSTANU TOLIKO PAMETNIJI OD NAS I KRENU DA NAM SE SMEJU I DA NAS KORISTE ,DA NE KAZEM I NEKE GORE STVARI DA NAM RADE? I STA AKO ROBOTI POCNU SAMI DA RAZMISLJAJU KAD VEC MOGU DA UCE IZ OKRUZENJA?

 

Нема коментара :

Постави коментар