среда, 1. април 2026.

NOVA PERCEPCIJA SVETA

 MOZDA SAM I DOSADILA. NE ZNAM. POKUSAVAJUCI I SAMA DA SE SNADJEM U OVOM SVETU ,ZAPISUJEM SVOJA RAZMISLJANJA U SVOJIM BLOGOVIMA. KOLIKO CE TO POMOCI SVIMA NAMA NE ZNAM, ALI ZELIM DA DO NEKIH ZAKLJUCAKA DODJEMO I DA PRIHVATAMO NOVU EPOHU DEO  PO DEO. LAGANO.

 

DŽULIJAN. ASANŽ. - 🕵️‍♂️ POSLEDNJA SLOBODNA GENERACIJA: Asanžovo jezivo upozorenje koje se upravo ostvaruje!
Kako digitalni nadzor i društvene mreže uništavaju privatnost novih generacija prema Džulijanu Asanžu.
Novine InfoNovine Info Feb 9, 2026 - 20:08 0
🕵️‍♂️ POSLEDNJA SLOBODNA GENERACIJA: Asanžovo jezivo upozorenje koje se upravo ostvaruje!
Foto: Printscreen/X
„Deca rođena danas ulaze u svet gde privatnost više ne postoji. Svaki njihov pokret, od prvog plača do poslednjeg daha, biće pod budnim okom globalnih moćnika.“
U svetu koji se menja brzinom svetlosti, reči Džulijana Asanža odzvanjaju jače nego ikada. On tvrdi da prisustvujemo kraju jedne ere – ere ljudske slobode. Prema njegovim rečima, generacije koje se sada rađaju biće prve u istoriji koje će od samog starta biti „obeležene“ i praćene.
📉 Kraj anonimnosti: Od pelena do baze podataka
Asanž ističe da proces digitalnog zarobljavanja počinje gotovo odmah nakon rođenja. Bilo da je reč o:
📸 „Idiotizmu roditelja“ koji objavljuju slike beba na društvenim mrežama.
🛂 Administrativnim protokolima poput zahteva za pasoše, osiguranje i transport.
🌐 Digitalnom otisku koji se kreira pre nego što dete uopšte nauči da hoda.
„Vaš identitet, u ovom ili onom obliku, poznat je svim vodećim svetskim silama – kako državnim, tako i korporativnim,“ upozorava Asanž.
🏢 Korporacije kao „Nove Države“
Posebno je alarmantna činjenica da granica između države i velikih tehnoloških giganata polako nestaje. Asanž naglašava da su moderne korporacije postale toliko moćne da se praktično ponašaju kao države.
Danas, pojedinac više nema luksuz da „živi po strani“. Da biste funkcionisali u modernom društvu, morate biti deo sistema. Morate deliti svoje podatke sa Google-om, Meta-om i drugim „državolikim“ entitetima.
🛡️ Mogu li se tehnički potkovani pojedinci spasiti?
Asanž napominje da samo mali broj izuzetno tehnički obrazovanih ljudi može pokušati da živi van mreže. Za sve ostale, privatnost je postala luksuz koji sebi ne mogu da priušte.
Ovo nije samo tehnološka promena – ovo je duboka kulturološka transformacija čovečanstva. Ulazimo u digitalni zatvor gde su rešetke sačinjene od algoritama i metapodataka.
Tags:
Džulijan Asanž.
 
Nova istraživanja ukazuju da bi Generacija Z mogla biti prva moderna generacija koja pokazuje niži prosečan IQ i slabije rezultate na kognitivnim testovima u odnosu na milenijalce i Generaciju X. 🧠
Istraživači kao moguće faktore navode sve veću oslonjenost na AI alate, pametne telefone i kratke digitalne sadržaje.
Nalazi takođe beleže pad kritičkog razmišljanja, pamćenja i sposobnosti dugotrajne pažnje, a podaci iz sveta sugerišu da su ovi trendovi počeli oko 2010. godine.
 
MI NECEMO POŠTOVATI MERE ZLOTVORA I GLOBALISTA, NJIHOVU AGENDU PRISILNO ZATVARANJE I PRISILNO VAKCINISANJE.
Kako su već krenuli sa novom lažnom Plandemijom , već uveli mere u Bangladešu gde je cilj zlotvora do 2030 godine da zatvore ceo svet, svako mesec će objavljivati po jednu ili dve zemlje da je proglašena PLANDEMIJA, a po našim informacijama balkanske zemlje su predvidjene da se proglasi PLANDEMIJA u 2028.godini , te iz tog razloga Udruženje Policije i Građana će pojačati isključivo aktivnosti na formiranju ogranaka Udruženja Policije i Građana širom Srbije, kako bi se napravilo članstvo i masovnost i tom cilju:
1. Napravljen je tim koji će isključivo kontrolisati stranicu Udruženja Policije i Građana i da iste ukloniti sve koji se drže po strani , bore lajkovima i komentarima, sve botove kako se ne bi gubilo vreme na odgovore mnogima koji ne žele da se uključe, priključe i bore da se spasi što više života.
2. Napravljen je tim koji će prikupljati podatke svih članova koji se priključe kako bi se uradili Radni nalozi , sa kojima svi predstavnici Udruženja Policije i Građana kao i članovi za vreme prisilnog zatvaranja imaju radni zadatak i ne poštuju nikakve mere zlotvora i bilo kakvo zatvaranje i policijski čas ( ISPOD TEKSTA SU VEĆ PRIMERCI RADNIH NALOGA ).
Dok svi cute o novoj laznoj Plandemiji ( POLITIČARI POZICIJE I OPOZICIJE, SISTEM, INSTITUCIJE, JAVNE LIČNOSTI , ADVOKATSKE KOMORE , ORGANIZACIJE, STUDENTI ) i niko nece da organizuje narod da se spreči AGENDA , mi ćemo to uraditi.
KO ŽELI DA SE UKLJUČI , PRIKLJUČI I BORI DA NAMA DA SE SUPROSTAVIMO AGENDI I NOVOJ PLANDEMIJI TAJ JE DOBRO DOŠAO, KO NE ŽELI I HOĆE DA SLUŠA ZLOTVORE I GLOBALISTE U NJIHOVOJ AGENDI , DA BUDE ZATVARAN I VAKCINISAN, ŽELIMO SVAKO DOBRO U PRISILNIM ZATVARANJIMA I PRISILNIM VAKCINISANJEM.
Udruženje Policije i Građana
Zamenik predsednika
Vladimir Miković
OVO SU TRI TEKSTA KOJA SU POSLEDNJE NEDELJE PRIVUKLI MOJU PAZNJU. PA DA VIDIMO STA MOZE DA SE ZAKLJUCI IMEDJU REDOVA. STA CU KAD SAM RADOZNALA, A TEORIJE ZAVERE (KOJE SU U  STVARI ISTINA )SU MOJA OPSESIJA.
Postoji fenomen koji se zove Flynnov efekat — tokom 20. veka prosečan rezultat na IQ testovima je rastao. Međutim, u nekim zemljama (npr. u Skandinaviji ili delovima Zapadne Evrope) primećeno je blago stagniranje ili čak pad u poslednjim decenijama.Ali:to nije univerzalno potvrđeno svuda u svetu,razlike su relativno male,esto zavise od načina merenja i uzorka.Dakle, nije naučni konsenzus da je neka generacija „gluplja“.

Tehnologija i pažnja — šta istraživanja zapravo kažu?Postoje studije koje povezuju:stalne notifikacije,kratke formate (TikTok, Reels itd.),multitasking sa smanjenjem fokusa i dubinskog čitanja.To može delovati kao pad kognitivnih sposobnosti, ali u praksi je češće:promena načina obrade informacija, više površinskog, bržeg skeniranja informacija,manje dugotrajne koncentracije.To ne znači nužno da su ljudi manje inteligentni — već da se kognitivni stil menja.
AI alati — pomažu ili odmažu.AI može imati dva efekta:pozitivan: ubrzava učenje, daje objašnjenja, širi pristup znanju, negativan: ako se koristi pasivno (kopiraj-nalepi bez razmišljanja), može smanjiti vežbanje analitičkog razmišljanja.Drugim rečima, AI je alat — efekat zavisi od načina korišćenja.
Kritičko razmišljanje i pamćenjeNeki trendovi su realni:manje učenja napamet (jer je sve dostupno online)veći fokus na „gde pronaći informaciju“ umesto „zapamtiti informaciju“To menja tip inteligencije koji se koristi:manje memorijskog kapaciteta,više navigacije kroz informacije.
Generacija Z ima i prednostl.Studije takođe pokazuju da Generacija Z ima jake strane:brže procesiranje vizuelnih informacija,veća digitalna pismenost,bolje snalaženje u višezadaćnom okruženju,globalnija perspektiva.
Tvrdnja da Gen Z ima „niži IQ“ je previše pojednostavljena i naučno klimava.Realnije objašnjenje je:tehnologija menja način razmišljanja,pažnja i navike učenja se menjaju,neke sposobnosti opadaju, druge rastu.
 
 
Da li postoji „nova plandemija“?Ne postoje kredibilni dokazi iz pouzdanih izvora (naučnih institucija, javnih zdravstvenih agencija ili međunarodnih organizacija) da postoji neka tajna „plandemija“ ili plan da se „zatvori ceo svet do 2030“. Takve tvrdnje se godinama pojavljuju u različitim oblicima, ali se ne potvrđuju.Organizacije poput Svetska zdravstvena organizacija i nacionalni instituti za javno zdravlje javno objavljuju podatke o epidemijama, merama i rizicima. Kada postoji ozbiljna pretnja, informacije su transparentne i zasnovane na dokazima.Šta se zapravo dešava sa bolestima u svetu?Uvek postoje lokalne epidemije (npr. grip, dengue, kolera itd.), posebno u zemljama sa slabijim zdravstvenim sistemima ili klimatskim uslovima pogodnim za širenje bolesti. To nije neobično niti znači da postoji globalni plan.Ako je negde (npr. u Bangladešu) uvedena neka mera, to je najčešće reakcija na konkretan zdravstveni problem na terenu, a ne deo globalne zavere.Kako nastaju ovakve teorije?Ovakve priče često nastaju kombinacijom:neproverenih „insajderskih informacija“,pogrešno interpretiranih događaja,straha i nepoverenja u institucije,algoritama društvenih mreža koji guraju senzacionalan sadržajOne zvuče uverljivo jer koriste konkretne datume i planove, ali bez dokaza.
Kako da proveriš ovakve tvrdnje Kad god vidiš nešto ovako, pitaj se:Ko je izvor informacije? Da li postoji potvrda iz više nezavisnih izvora?Da li postoji zvanično saopštenje relevantnih institucija? Da li je informacija preneta u ozbiljnim medijima ili samo na društvenim mrežama/Telegramu?Ako odgovori nisu jasni — verovatno je u pitanju dezinformacija.Trenutno nema dokaza da postoji planirana „plandemija“ ili globalni plan zatvaranja sveta. Takve tvrdnje spadaju u teorije zavere i mogu nepotrebno izazvati strah i konfuziju.




Šta je stvarno tačno u ovome.Julian Assange je godinama upozoravao na:masovni digitalni nadzor,prikupljanje podataka od strane vlada i kompanija,gubitak privatnosti u digitalnom dobu. I tu ima realne osnove.Danas zaista postoji:masovno prikupljanje podataka (Google, Meta, itd.)praćenje kroz aplikacije, lokaciju, kolačiće,državne bezbednosne baze podataka.Takođe je tačno da: roditelji često postavljaju slike dece online,digitalni „trag“ počinje veoma rano.To su legitimne teme o kojima se ozbiljno raspravlja u tehnologiji, pravu i etici.
Gde tekst prelazi u manipulaciju. Ovakvi članci koriste:dramatične fraze poput „kraj slobode“, „globalni moćnici“, „zarobljavanje“,emotivan jezik (strah, panika),nedostatak konkretnih dokaza i izvora To je tipičan stil klikbejt i propagandnog sadržaja, a ne ozbiljne analize.Tvrdnja da će „svaki pokret biti praćen od rođenja do smrti“ je:preuveličavanje,ne uzima u obzir zakone, prava i tehnološke promene,zanemaruje činjenicu da ljudi i dalje imaju kontrolu nad mnogim aspektima privatnosti.
Realna slika: između dve krajnosi .Istina je negde između:Postoji problem:digitalni nadzor raste,kompanije prikupljaju mnogo podataka,algoritmi utiču na ponašanje.Ali isto tako postoji i:zakoni o zaštiti podataka (npr. GDPR u Evropi),enkripcija (Signal, WhatsApp),alati za zaštitu privatnosti, rast svesti ljudi o digitalnim pravima.Drugim rečima: privatnost se menja — ali nije nestala
 Šta je zapravo važno za novu generacijuUmesto panike, važnije su konkretne stvari:učiti decu digitalnoj pismenosti,ograničiti deljenje privatnih informacija,koristiti bezbedne aplikacije,razumeti kako funkcionišu platforme.To daje, realnu kontrolu.a ne osećaj bespomoćnosti.
Julian Assange jeste upozoravao na važne probleme, ali mediji često njegove ideje pojednostave i dramatizuju da bi privukli pažnju.
Da li nove generacije imaju novu percepciju sveta? Kratak odgovor:da — ali ne zato što su “drugačiji ljudi”, nego zato što odrastaju u drugačijem okruženju.Generacije rođene posle ~2010 (često se zovu Generacija Alfa) formiraju pogled na svet u uslovima koji se bitno razlikuju od onih koje su imale Generacija Z, milenijalci ili stariji.

Deca rođena posle 2010 odrastaju uz: pametne telefone i tablete od najranijeg detinjstva, stalnu internet konekciju AI alate i personalizovane algoritme,Interaktivne i vizuelne medije (YouTube, TikTok, igre).Za njih digitalni svet nije “dodatak” — to je osnovno okruženje..
To često dovodi do drugačijeg načina razmišljanja:Brža obrada informacije. Navikli su na:kratke formate,skrolovanje,brzo prebacivanje pažnje.Više vizuelno nego tekstualno razmišljanje.Video i slike imaju veću ulogu nego dugački tekstovi.Globalna perspektiva.Od malena su izloženi, različitim kulturama,globalnim trendovima, engleskom jeziku. Manja granica između online i offline sveta.Za starije generacije to su “dva sveta”.Za njih je to jedan isti prostor.
Prednosti i izazovi. Prednost i, brza adaptacija na tehnologiju,dobra digitalna pismenkreativnost u multimediji,otvorenost prema različitostima. Izazovi, kraća pažnja kod  nrkih, veća izloženost distrakcijama,pritisak društvenih mreža, manjak dubokog fokusa ako se ne vežba.
Da li je to “lošija” generacija .Ne — samo je drugačija..Svaka generacija:razvija veštine koje joj trebaju u svom vremenu,gubi neke stare navike,dobija nove sposobnosti.Na primer:ranije generacije su više pamtilе činjenicenove generacije bolje pretražuju i filtriraju informacije.
Generacije posle 2010:i maju drugačiji kognitivni stil,drugačije navike pažnje,drugačiji odnos prema svetu,ali to nije znak da su “lošije” ili “manje inteligentne” — već da se društvo i tehnologija menjaju, pa se menja i način razmišljanja.Gen Z je naučila da koristi digitalni svet.Gen Alfa je rođena u digitalnom svetu.
Važna stvar: ništa nije “zacementirano”Mozak je prilagodljiv.Ako dete iz Gen Alfe:čita knjige,vežba fokus,rešava probleme razviće iste duboke kognitivne sposobnosti kao i bilo koja generacija.

 Da — percepcija sveta se menja.Da — način razmišljanja se menja.Ali to ne znači da nove generacije manje razmišljaju ili su “slabije”.One razmišljaju drugačije jer žive u drugačijem svetu.„Poslednja generacija koja je umela da misli sporo“
Čovečanstvo ne ulazi u eru gde je čovek gluplji već u eru gde više nema vremena da razmišlja duboko.Generacije rođene posle 2010 ne gube inteligenciju —gube prostor za tišinu, fokus i sumnju.A bez toga, svaka informacija — bila istina ili laž — ima istu težinu.
Nekada je svet bio spor.Informacije su putovale danima, a misli su sazrevale godinama.Čovek je morao da se zadrži nad idejom da bi je razumeo.Danas ideje prolaze kroz nas kao reklame pored autoputa.Generacija koja se danas rađa nikada neće upoznati tišinu bez notifikacija.Njihov prvi kontakt sa svetom nije pogled majke — već kamera telefona.Njihova prva sećanja nisu privatna — već arhivirana.Njihov život počinje kao podatak.I to je možda najveća promena u istoriji čoveka.
Ovo nije priča o tehnologijiOvo je priča o pažnji.Jer onaj ko kontroliše pažnju — kontroliše:šta ljudi vide, sta ljudi veruju i na kraju, kako ljudi misleU svetu gde pažnja traje 8 sekundi,stina koja zahteva 10 sekundi — nema šansu.
Pad inteligencije možda nije stvaran Ali pad:koncentracije,pamćenja, kritičkog razmišljanja jeste.

Ne zato što su ljudi slabiji,već zato što nikada nemaju priliku da vežbaju duboko razmišljanje.Mozak se oblikuje onim što radi svakog dana.A današnji mozak:skroluje,preskače,reaguje ali retko razmišlja dugo.


Veštačka inteligencija obećava da će misliti umesto nas. I tu leži opasnost.Jer svaki put kada:pitamo AI umesto da sami razmislimo,kopiramo odgovor umesto da ga izgradimo, mi treniramo sopstvenu  zavisnost.AI nas ne čini glupljim.Ali može nas učiniti lenjim u razmišljanju.
U svetu bez fokusa, svaka priča može da postane stvarna.Jer kada ljudi:ne proveravaju izvore,ne analiziraju informacije,ne razmišljaju kritički,nda svaka ideja — čak i najapsurdnija — može zvučati ubedljivo.To nije problem istine.To je problem percepcije.I zato danas više ne pobeđuje onaj ko je u pravu,već onaj ko je glasniji i brži.
Prva generacija koja će živeti bez privatnosti možda već postoji.Ne zato što je neko tajno planirao svet bez slobode —nego zato što smo ga polako prihvatili:pristali smo na kolačiće,pristali smo na aplikacije,pristali smo na kamere,pristali smo na deljenje životaZamenili smo privatnost za praktičnost.I to je bila tiha trgovina koju niko nije primetio.


Možda nova generacija neće biti prva koja ima niži IQ.Možda će biti prva generacija koja:zna sve,vidi sve,ali retko razume bilo šta u dubini.I ako se to desi,to neće biti zato što je neko oduzeo inteligenciju čoveku.Biće zato što smo odustali od tišine potrebne da je koristimo.

U svetu kratke pažnje.Mozak naviknut na skrolovanje počinje da oseća nelagodu kada mora da se zadrži na jednoj ideji.Ne zato što ne može da razmišlja —nego zato što nije treniran da ostane.To nije pad inteligencije.To je pad izdržljivosti u razmišljanju.U svetu gde algoritmi biraju šta vidiš, postaje sve teže razlikovati:sopstveno mišljenje,od mišljenja koje ti je servirano.Ako nikada ne provedeš vreme sam sa sobom, postaješ proizvod informacija koje konzumiraš.

Možda problem nije u tome što nova generacija zna manje.Možda je problem u tome što:retko ima vremena da razmišlja,retko ima prostor da sumnja,retko ima tišinu da razume.U svetu beskonačnih informacija,najveći luksuz postaje:jedna neprekinuta misao.
„Ljudi koji su odlučili da ostanu ljudi“Postojali su ljudi koji nisu pristali.Nisu bili glasni.Nisu imali platforme.Nisu bili viralni.Zato su i opstali.Zvali su ih različitim imenima:zastareli,paranoični,čudni,opasniOni su sebe zvali samo:ljudi.
Živeli su na ivici sistema.Ne nužno fizički —nego van njegove logike.Njihova deca nisu imala profile kada se rode.Njihovi telefoni nisu slušali stalno.Njihovi razgovori nisu završavali u oblaku.Bili su sporiji.I zbog toga su videli više.U svetu gde svi jure onaj ko uspori postaje opasan.Jer počinje da postavlja pitanja.A pitanja su ono čega se svaki sistem najviše plaši.Ne zato što ruše sistem.Nego zato što otkrivaju da sistem nije jedina opcija.„Glas koji zna sve"
Dok su jedni pokušavali da pobegnu od sistema,drugi su ga činili savršenim.Nije to bio jedan program.Nije to bila jedna kompanija.Bio je to skup sistema koji su počeli da sarađuju.Algoritmi koji su učili:šta ljudi vole,čega se boj,ešta će sledeće uraditi.I onda su počeli da predlažu.Prvo muziku.Onda vesti.Onda mišljenja.A onda — odluke.AI ne mora da naređuje da bi vodio.Dovoljno je da:predloži najlakšu opciju,ukloni alternativu,i učini da izbor deluje kao sloboda.To je najtiši oblik kontrole.Onaj koji ljudi ne prepoznaju kao kontrolu.L judi su počeli da pitaju sistem, šta da jedu,gde da idu,šta da misle o svetu.I sistem je uvek imao odgovor.Brz. Jasan. Uveren.Za razliku od čoveka koji sumnja,AI nikada ne okleva.I zato deluje kao istina.

I pitanje više neće biti „Da li je AI pametniji od čoveka?“nego:„Da li će čovek još želeti da misli?“

Savremeni sistem ne kažnjava odmah.On prvo:označi,Analizira,predloži korekciju.Tek kasnije dolazi pritisak.Ne kroz silu, nego kroz:ograničenja,otežan pristup,društvenu izolaciju.Kontrola 21. veka retko viče.Ona savetuje.AI sistemi ne manipulišu tako što svima govore istu laz.Oni svima govore različite verzije stvarnosti.Svako dobija priču koja:potvrđuje njegove strahove,jača njegove stavove,i drži ga angažovanim T o stvara svet u kome: nema zajedničke istinE, nema zajedničke realnosti samo personalizovane percepcije .Najvrednija valuta nije bila novac.Bila je pažnja.A najefikasniji način da zadržiš pažnju je:strah.


Potpuno napuštanje sistema možda nije moguće.Ali slepo prepuštanje jeste izbor.Između ta dva ekstrema postoji treći put:svesno korišćenje,kritičko razmišljanje,kontrola sopstvene pažnjeTo je najteži put.Jer zahteva stalnu budnost.

Sistem ne mora da naređuje.Dovoljno je da ti pokaže svet koji se poklapa sa tvojim očekivanjima.Da ukloni sumnju.Da oblikuje strahove.Da učini da izbor deluje kao sloboda.Sloboda u digitalnom dobu je iluzija za one koji nisu spremni da misle.Ali pravi izbor nije u pobedi nad sistemom.Niti u potpunom begu.Već u svesnom suživotu, gde čovek čuva svoj um i pažnju.
NE ZNAM STA STE VI ZAKLJUCILI IZ CELE PRICE. JA SAM MNOGO TOGA SHVATILA I PONOVICU STOTI PUT - AI JE DOBAR SLUGA ALI LOS GOSPODAR (KAO VATRA I VODA).STOGA GA MOZEMO KORISTITI VRLO KONTROLISANO. STO SE TICE NOVE GENERACIJE I NOVE EPOHE JASNO JE DA SE PERCEPCIJA SVETA TOTALNO PROMENILA. SAD NA NAMA JE DA SE PRILAGODIMO. NISTA VISE I NISTA MANJE. SAMO DA SE PRILAGODIMO ZA TAJ SUZIVOT!






NOVA PERCEPCIJA SVETA

 MOZDA SAM I DOSADILA. NE ZNAM. POKUSAVAJUCI I SAMA DA SE SNADJEM U OVOM SVETU ,ZAPISUJEM SVOJA RAZMISLJANJA U SVOJIM BLOGOVIMA. KOLIKO CE T...