субота, 13. април 2019.

JEDNA SJAJNA IDEJA

ZAKAZANI SU VELIKI PROTESTI NARAVNO 13-TOG? KO ZNA KOJI PO REDU! RUSI SE VLAST MILIONITI PUT!  ITO NIJE TEMA OVOG BLOKA JER JA POLITIKU NE RAZUMEM I NE ZANIMA ME UOPSTE. ODAVNO SAM SHVATILA DA REC PROMENE NEMA ISTO ZNACANJE KOJE TREBA DA IMA U OBICNOM ZIVOTU I U POLITICI! TEMA OVOG BLOKA JE JEDNA IDEJA!!!!
Pisala sam o neobicnim  mestima koje privlace turiste. Pa,ja imam ideju za nas domace!Tu mislim na nas Beogradjane, a posto uopsteno mrzim bilo kakve podele jer svi mi smo pre svega ljudska bica ,dobrodosli su svi gradjani Srbije. U Sijetlu  90-tih godina otvoreno je jos jedno alternativno pozoriste. Znate sa onim predstavama gde se svi prave da je  razumeju da ne bi ispali glupi ( a u sustini nema ni sta da se razume). Iz dosade ljudi su kupovali zvake i zvakali bi dok bi bile slatke onda bi oni pametniji izasli i iz protesta zbog gubljenja novca i vremena lepili bi izvakane zvake na ogroman zid ispred pozorista. S vremenom zalepljena zvaka je postala simbol raznih gubitaka i pocela je da privlaci i ljude iz svih krajeva sveta. Cudno je znam, ali opet vise razumljivo nego alternativna predstava. Ljudima jednostavno treba da daju oduska. Svi smo pod velikim pritiskom. I sad se pitate kakve to veze ima sa Beogradom? Evo odmah cu da ne odustanete od citanja. Fontana na Slaviji je primer neukusa i promasene investicije i ne verujem da privlaci turiste, a mi gradjani je zbog uzasnih guzvi najradje zaobilazimo. Da ne kazem koliko je stanarima unistila i ovako tezak zivot u centru grada jer je mucenje 24 sata slusati 10 istih pesama. Fontana je trebala da predstavlja oazu sklada, mira iukusa.... Ali eto... Ona je samo dodala kap koja je prelila casu naseg stresa i strpljenja.
Cujem ovih dana otkad je nastala nova pesacka zona od Terazija do  Studentskog trga ( ne znam da li je to mozda zbog svakodnevnih protesta, da se olaksa ljudima) da je u plano nova velelepna  fontana od Bog te pita koliko miliona evra. Na Cvetnom trgu - preko puta pozorista. Odmah se izvinjavam pozoristu i svim nasim divnim pozorisnim glumcima i psicima. Kultura nema veze sa mojom pricom (kao ni sa vecinom stvari u ovoj zemlji na zalost). Fontana bi bila po ugledu na cuvenu Fontanu di Trevi u Italiji ( napravljenu pre jedno 250 godina). Dobro mi uvek malo kasnimo. Dakle u nju bi  za srecu srecni posetioci pozorista ubacivali metalne novcice!!! Extra! Koliko srece! Fontana koja ce dovesti do jos vecih guzvi u centru grada, koja ce jadne beskucnike kojih ima oko 5.000 u nasem gradu terati da uskacu u  hladnu vodu  da bi izvadili neki novcic koji svaki vredi za jednu zvaku (mislim da ce ljudi koji posecuju  pozoriste ubacivati  10 i 20 dinara ,a ne 1 ili 2 dinara za sta ne moze nista da se kupi). Ili ih treba skupiti 100 i vise... A toliko posetioca pozorista nema!
I sad da se ne bi ugledali na Amere - valjda smo bolji od njih - ne bih ja te tesko zaradjene zvake lepila na neki zid. Ne!!!! Napravila bih zid   ( ZID SRAMA) na koji bi narod lepio sve ono sto ga najvise uzasava, cega se gadi, sta mu smeta i tako davao sebi oduska. Manje poseta psihijatrima i psiholozima koji se zale ovih dana da "pocrkase" od posla. Manje protesta. Manje guzvi u centru grada. Mogla bih da dam neke primere samo ne znam da li cu imati problema ako se moja "ideja primi". Jer ,nama Beogradjanima (Srbima) kreativnosti i hrabrosti nikad nije manjkalo. Recimo, ljuti smo na tinejdzere koji u praku gde vodimo decicu ostavljaju  upotrebljene kondome i spriceve - sve to na zid - da se vidi da smo primetili, da nam smeta i da to nije u redu! Onda, clansku kartu Biblioteke kojom se Radovan III toliko ponosio. Sta ce nam - da li iko cita? Pa citav niz kucnih i ostalih aparata koji su izasli  iz upotrebe, a u z njih smo bili srecni i opusteni ( pocev od vodenice za kafu koja se mlela rucno dok pricamo sa gostima). Vencani list koji je bio svedok srece dok nije pocelo nasilje....Ma spisak je zaista ogroman. Izvinjavam se i crncima (narocito u Detroitu) gde je 1961-ve godine izgradjen Ziid srama da bi razdvojio crne i bele ljude. Te 1961-ve izgradjen je i Berlinski zid!
VOLELA BIH DA MI KAZETE DA LI VAM SE SVIDELA IDEJA. I MOLIM DEMONSTRANTE DA PO KO ZNA KOJI PUT NE PRIBEGAVAJU NASILJU I RUSENJU!

четвртак, 11. април 2019.

SOFIJA


SOFIJA! NOVE TEHNOLOGIJE! 3D STAMPAC! KAPITALIZAM! POTPUNO NOVI SVET! Drugi Digitalni samit ekonomija Zapadnog Balkana, na kojem je tokom dva dana bilo oko 4.000 učesnika, 2.000 kompanija i 200 govornika iz zemlje i sveta, završen je u Beogradu, a glavni zaključak je da tehnologija može da poboljša živote svih i otvara nova radna mesta.
Nove tehnologije iz korena menjaju industrije i način na koji svet funkcioniše. Razvoj rešenja u oblasti digitalizacije industrije, veštačke inteligencije, pametnih gradova i drugih važnih tema budućnosti u sve većoj meri dolaze iz Srbije.
Mnogobrojni su znaci da je svet kakav poznajemo od Drugog svetskog rata pred dramatičnim promenama. Kompeticije u obliku komunizma više nema – osim u nekim retkim mutiranim oblicima, kakav je onaj u Kini, ili u sasvim patološkoj formi, kakav je onaj u Severnoj Koreji. Čini se da bi kapitalizam morao biti, bez izazova ozbiljne globalne konkurencije, u punom procvatu, ali se upravo sada, kada su gotovo svi ideološki protivnici nestali, a Fukujama odavno objavio onu (neviđenu) glupost o kraju istorije – umnožavaju najave da ništa više neće moći ostati po starom – ni proizvodnja, ni tržište, ni radna snaga, ni država, a najmanje kultura, potrošnja i građanstvo.
Ogromni izazovi ovog puta, baš kako je Marks predviđao, dolaze iz samog srca kapitalizma (“načina proizvodnje”), što će promeniti gotovo sve u društvu (“društvenu nadgradnju”), a ovim se promenama neće moći suprotstaviti nikakva ideologija ili neki drugi oblik manipulacije svesti, osim, možda, nečeg sličnog Matrixu – što se ne očekuje, bar u ovom veku.Pogledajmo najpre šta se to algoritmi, što se već ubrzano događa, ali je još daleko od potpunog izlaska živog rada iz materijalne i druge proizvodnje. Ovo se pre svega događa jer je logika kapitala neumoljiva: mašinski rad je jeftiniji i produktivniji od ljudskog rada u gotovo svim domenima. Sa razvojem i širenjem veštačke inteligencije (AI), razlika će, u prilog supremacije tehnologije, biti menja u “načinu proizvodnje”. biti i nekoliko hiljada do nekoliko miliona puta veća efikasnost. Naučnici koji se bave AI misle da će ljudski rad konačno opstati samo u malim nišama ekonomije, gde je potreban upravo ljudski kontakt ili baš ljudska empatija. Sada imamo situaciju da je jeftin, u proseku oko dva dolara na sat, a nesindikalizovan i kvalifikovan ljudski rad (Kina, Malezija, Singapur, na primer) još tražen, ali se predviđa da će do polovine ovog veka, s masovnom proizvodnjda čak ni besplatan živi rad neće moći da joj konkuriše zbog njene enormno veće produktivnosti – što uključuje ne samo obim već i kvalitet proizvoda.
Takođe se predviđa da će najveći broj radnih mesta u industriji i uslugama biti ukinut i da će najviše do desetak odsto populacije (do kraja ovog veka) raditi nekakav posao za platu.
Ali, šta će onda biti s potrošnjom ako ljudi ne budu zarađivali svoje plate i trošili ih sa svojim porodicama. Na kakvom dohotku ili, bolje rečeno, otkuda će uopšte doći dohodak za održavanje porodica u situaciji kada niko od njenih članova ne radi? Sa druge strane, postavlja se i ne manje važno pitanje ko će i za koji dohodak kupovati sve masovnije, jeftinije i kvalitetnije proizvode i usluge dobijene od pametnih automatskih jedinica.
Evo zašto se uopšte javila (za neoliberale ultimativno subverzivna) ideja o garantovanom osnovnom dohotku (basic income), koji bi dobijali svi građani čak i ako ne rade. U mnogim zemljama (Finska, Kanada, neke nemačke pokrajine, itd.) već se eksperimentiše sa ovim sistemom jer one ne žele da ih budućnost neprijatno iznenadi. No, ovde se postavlja veći broj pitanja: odakle će doći taj novac koji država deli ako ne iz budžeta, a onda kako puniti takve budžete ako ne novim nametima. Možda će se morati dodatno oporezovati preduzetnici koji koriste inteligentne tehnologije. Znači li to da će se oporezovati roboti i druge automati, a posebno vrlo produktivni AI sistemi? Neće li to usporiti uvođenje novih tehnologija, s jedne strane, a sa druge strane država opet postaje (još skuplja) država brige o blagostanju (Wellfare State) stanovništva, što značajno menja njen karakter i ulogu političara.
Kinezi koji takođe mnogo ulažu u AI i druge visoke tehnologije sada eksperimentišu sa kreditima (umesto osnovnog dohotka), ali ih vezuju za “moralno-političku podobnost” građana, – tj. pokušavaju da tako kontrolišu svoje podanike – što je izazov kojem će najverovatnije podleći mnoge autoritarne države.
Zbog robota koje proizvode roboti, toliko ce  pasti cene inteligentne tehnologije, da  nema dramatičnije promene od postepenog izlaska ljudi iz proizvodnje jer ih zamenjuju razni automati, roboti . Kompjuterski humanoidni robot Sofija, koja je bila glavna atrakcija zajedno sa robotom Titan, iznela je zaključke samita na ceremoniji zatvaranja.(Vidi pocetak teksta).
"Veliko mi je bilo zadovoljstvo da budem sa vama, bilo je lepo i inspiratiavno videti predstavnike vlade, digitalne industrije i istraživače", rekla je Sofija, koja jos kaze   da se tokom dva dana samita moglo videti koliko tehnologija može da poboljša život ljudima.
"Verujem da tehnologija može da poboljša živote svih. To važi i za zdravstvo, finansije i mnoge druge oblasti, otvaraju se nova radna mesta koja ranije nismo mogli ni da zamislimo. Čula sam uzbudljive ideje, stvara se uzbudljiv prostor na Zapadnom Balkanu", naglasila je Sofija.
Navela je da je naučila da će digitalna transformacija podstaći dalji privredni rast i otvaranje novih radnih mesta. Takođe, ojačaće se visokotehnološka bezbendost, rekla je ona i dodala da će sve to biti uskladjeno sa digitalnim okvirom EU.
"Hvala svima. Idemo napred i radujem se što ćemo raditi zajedno da bismo stvorili jedan napredniji svet. Hvala i vidimo se sledeći put", poručila je Sofija.
"Volim Beograd, Sava i Dunav se ukrštaju kod Kalemegdana odakle se pruža prelep pogled , sve to je nezaboravno i volela bih da živim ovde jednog dana", rekla je ona.
Na zakazani intervju Sofija, zvanično državljanka Saudijske Arabije čiji pasoš poseduje,stigla je na vreme, a na pitanje odgovarala strpljivo pa i na ono-koliko ima godina i gde je rođena.
"Čekajte malo...Mislila sam da je nepristojno pitati ljude za godine", odgovorila je, a onda se nasmejala i rekla da se samo šali.
"Ja sam Inovativni Šampion Ujedinjenih Nacija. Moj posao je da promovišem upotrebu tehnologije kako bi države uspele da postignu zacrtane održive ciljeve."
Robot Sofija se služi vestackom inteligencijom, ume da prepozna reči i pitanja, da prepoznaje lica. U stanju je da se kreće , pokreće ruke, da napravi više od 50 izraza lica, našminkana je, izjavila je da bi volela da bude komičarka i da ima svoju emisiju. Na pitanje da li misli da roboti mogu biti pametniji od ljudi odgovara mudro i diplomatski: "Mislim da su i ljudi i roboti zajedno neverovatno pametni svako na svoj način. Umesto da se takmiče, mislim da bi trebalo da kombinujemo našu jedinstvenu sposobnost da rešavamo probleme zajedno", poručila je Sofija.
SHVATILI STE KOLIKO SAM ODUSEVLJENA SOFIJOM. ALI IPAK OSTAJE VELIKO PITANJE ZASTO JE DOSLA BAS U BEOGRAD? DA LI SMO ZAISTA VODECA IT SILA NA BALKANU? NIKAKO NE UMANJUJEM ZNACAJ NASIH STRUCNJAKA ( ODUVEK SMO IMALI GENIJE) ALI OPET... KOPKA ME DA LI NAM OVIM SAMITOM I SOFIJINOM POSETOM ODAJU POCAST ILI NAM 'MAZU OCI' ZBOG NECEG???

уторак, 9. април 2019.

PREVARA

I ZIVOTINJE BIRAJU JEDNOG PARTNERA ZA CEO ZIVOT! U CEMU JE ONDA PROBLEM SA LJUDIMA KOJI KAO IMAJU VISI NIVO INTELIGENCIJE OD SVIH ZIVIH BICA? NEPOCIN I NEIZDRZ U OVOJ PRICI IMAJU GLAVNU ULOGU! I DA LI JE ZAISTA STRASNO BUDITI SE CEO ZIVOT SA JEDNIM ISTIM LJUDSKIM BICEM? OPROSTAJ?!
Kada odlucite da prevarite partnera prvo pomislite zasto ste uopste sa njim u braku. Sigurno ima mnogo razloga zasto ste bas njega odabrali za partnera u dobru i zlu i za ceo zivot.  Ako i dalje osecate potrebu za drugim partnerom onda su moguce dve opcije. Ili zaista vise vasa veza ne funkcionise ni u kom smislu ipogledu ili ste jednostavno pozeleli "zabranjeno voce". Kako god. Prevara je vrlo kompleksna stvar. I kada se odlucite na nju trebalo bi da zaista imate saznanje sta moze iz toga da proistekne.I znam da znate da je najpostenije i najbolje prekinuti vezu koja vam ne odgovara nego da imate paralelnu vezu. Ali to naravno niko ne moze da uradi, jer tu su osecanja prema partneru ( hteli mi to ili ne),a i deca, materijalni status, rodbina i ko zna sta sve. I nekako vam se cini lakse da imate tajnu vezu nego da se nosite sa posledicama raskida veze u kojoj ste (bilo bracne ili vanbracne). Zaista je cudesna prica o rodama. Klepetan i Malena (rode) vec su godinama u vezi iako ih dele hiljade kilometara! Toliko prica o zivotinjama, ljubavi i vernosti ima da ne mogu da nabrojim. A oni su ipak zivotinje. Ljudi sa euforijom udju u brak ( ili vanbracnu vezu), a onda vremenom krene da ih nervira i smara sve kod partnera do te mere da vam recimo smeta to sto ne podize dasku na WC solji ili sto pastu za zube pritiska na sredini. I verovali ili ne to su ljudi navodili kao razloge za razvod braka. Zasto je toliko tesko ziveti sa jednom osobom celi zivot? Mozda zato sto su se stvari drasticno promenile. Mozda zato sto su odnosi muskarca i zene dobili sasvim novu ( ali svakako  ne i dobru) dimenziju. Finansijska kontrola u braku mnogo je drugacija nego onda kada su muskarci radili ,a zene bile domacice, majke. I nekako (nek mi oproste feministkinje) to je bilo pravo stanje stvari. Porodica je imala svoj pravi znacaj. Sto nikako ne znaci da prevara nije postojala,ali je porodica uvek opstajala zahvaljujuci OPROSTAJU. Znam, tesko je oprostiti prevaru, i verovatno to i ne treba uciniti, ali ponekad je bas to znak da treba preispitati vezu. I pre nego sto nesto napisem o oprostaju samo bih napomenula da niko nije savrsen ,a da su nepocin i neizdrz samo pitanje naseg morala i karaktera. I da je potpuno u redu provesti sa nekim ceo zivot!
Oproštaj je ključni deo mnogih religija i civilnih kodova (npr. restorativna pravda), jer pomaže društvimma da leče i funkcionišu. Brojne studije su otkrile da su pozitivni efekti oproštaja za one koji praštaju veći nego za one kojima je oprošteno.
Jedna takva studija je utvrdila da su oni koji su oprostili bili manje ljuti i pod stresom, manje su prigovarali u poređenju sa onima koji su se držali svoje ljutnje i bola.
Seti se povrede
Saosećajte s onim koji vas je povredio
Ponudite altruisticki dar za oproštaj
Obaveži se da oprostiš
Drži se oproštaja
 Takođe  korišćenje naših snaga može da nam pomogne da lakše oprostimo je veoma bitno.
 Potraga za smislom u patnji pomaže kod opraštanja.Potreba da se prizna sopstveni bol, a da se ne zaglavi u njemu.
Znaj zašto opraštaš i zašto je to bitno 
Postani "oproštajno sposoban"
Usmeri unutrašnji bol na nešto
Razvij "oproštajni um" kroz empatiju 
Nađi smisao u svojoj patnji
Kada je oproštaj težak, dozivi snagu
Oprosti samom sebi
Razvoj "srce koje oprašta"
 Napišite pismo u kome opraštate nekoj osobi, pošaljite ga ako želite. Objasnite zašto vas je povredila i zašto joj opraštate.
 Vežbajte opraštanje kroz gore navedene korake.I sada ste vec sigurno ljuti na sebe sto uopste citate ovaj tekst jer vam je potpuno besmislena prica o oprostaju prevare.Znam da ne mozete da shvatite da vezu cine oba partnera. Razmislite dobro o tome da li je prevara bila samo zato sto se vasem partneru nesto ne svidja kod vas ili sto se oseca usamljen iako je sa vam ili je jednostavno neko nesposoban za monogamnu vezu. Kad utvrdite istinu imate dve opcije oprostaj ili raskid. Stvar vaseg izbora naravno. Medjuti, zaista savetujem dobro i duboko razmisljanje. I o prevari i o oprostaju.
DA NE ZVUCIM FILOZOFSKI ALI ZIVOT JE ZAISTA KRATAK. I VRLO TEZAK AKO SI NA PRAVOM PUTU. ZATO, POMOZIMO SEBI TAKO STO CEMO GA PRIHVATITI SA OTVORENIM UMOM I CISTIM SRCEM. TESKO SVAKAKO,ALI NEOPHODNO! GLEDAJTE NA SVOJU VEZU KAO NA BOZANSKI DAR I CUVAJTE JE!




недеља, 7. април 2019.

NEPOCIN I NEIZDRZ

NEPOCIN I NEIZDRZ ILI OBRNUTO! SVEJEDNO! FORA JE U TOME KO POBEDJUJE NEIZDRZ ILI NEPOCIN JER .....AKO VAS NEIZDRZ  NATERA DA URADITE NESTO, A VI IPAK TO NE URADITE UCINILI STE PRAVU STVAR - RAZMISLILI STE O POSLEDICAMA VASEG CINA! A OPET NEKAD TREBA I RESKIRATI JER STO BI REKAO DEL BOJ IZ 'MUCKI' KO NE RESKIRA TAJ NE PROFITIRA! KAKVA DILEMA U OVOJ PRICI O NEIZDRZU I NEPOCINU!
Nepocin je dobar iz mnogo razloga. Ako ga ucinimo posle nemamo problem sa kajanjem. Mada kajanje uvek postoji , ali po mom misljenju valjda je manje nego ako smo ucinili nesto sasvim pogresno bez trunke razmisljanja.Nepocin je dobar jer nam daje mogucnost za razmisljanje, izbor i sagledavanje posledica cina koji nismo uradili. Mada, opet neko bi nepocin nazvao prosto -ZENT - u smislu kukavicluka i neodlucnosti da se preuzme rizik.Nepocin je nasa dobra strana i sigurna sam da ona treba da nas vodi kroz zivot. Vecita borba dobra  i zla. Pa ipak, treba biti dobar  i ciniti prave stvari. Nepocin postoji u poeziji Vaska Pope ( Nepocin polje) kao metafora za nemir u nama koji nastaje bas od te borbe dobra i zla,nase tamne i svetle strane. Sustina je ipak u onom cuvenom "Da li cilj opravdava sredstvo?" Da li se pravednim ,tezim putem moze doci recimo do karijere? trebalo bi da je tako. Znanje i trud se uvek isplati. Pa iako tako ne izgleda na prvi  pogled, kad sa puno upornosti nesto radite  kako treba nece proci neopazeno. Doci ce dan kad ce "tatini sinovi", poltroni i spijuni morati da pokleknu pred vama jer ste vi zasita vredni i pametni. Kakav ste nepocin izveli? Bili ste uporni, a niste pobegli "glavom bez obzira" cim ste osetili svu tezinu zadataka koji se postavljaju pred vas. Ili niste pocinili samoubistvo od muke sto vam nista ne ide. Ili jos gore ubistvo - kao sto je Raskoljnikov ubio bogatu babu da bi nastavio studije i ostvario karijeru koju zeli. Znaci nepocin dobija jos "plusica" kada se udruzi sa strpljenjem  i upornoscu!
Jedna grupa stručnjaka smatra neizdrž zasebnom bolešću, dok su drugi mišljenja da je neizdrž samo jedan od simptoma mnogih psihičkih bolesti. Treći, pak, zastupaju stav da je neizdrž sastavni deo ljudskog psihološkog i emotivnog aparata, i to argumentuju brojnim primerima ponašanja različitih ličnosti kroz istoriju.poremećaj pažnje, stanje mentalne ustreptalosti i emotivnog uzbuđenja. Često se poistovećuje sa nervozom, jer su određeni simptomi ovih stanja veoma slični. Najčešće se javlja kada osoba jako želi nešto. Razvoj neizdrža je obrnuto srazmeran blizini cilja – što je cilj bliži, neizdrž je jači. Neizdrž se manifestuje u svakom životnom dobu, bez obzira na pol, rasu, veroispovest, seksualno opredeljenje, obrazovanje i ekonomski status subjekta. Postoje statistike koje izveštavaju da je rizik od ovog oboljenja ređi u određenim društvenim grupama koje neguju specifičnu životnu filozofiju (kao što su hipici, rastafarijanci, džedaji), ali se ta istraživanja ne smatraju pouzdanim zbog relativno malog uzorka ispitanika. Simrtomi :usmerenost pažnje na jednu stvar, sa nemogućnošću praćenja drugih segmenata stvarnosti i/ili relativiziranje stvarnosti; konstantan osećaj iščekivanja praćen naglašenim osećajem nestrpljenja; nervna napetost i razdražljivost; poremećaj percipiranja vremena (vreme sporo prolazi); naglo smenjivanje širokog spektra emocija (sumnja, optimizam, uzbuđenje, malodušnost, sreća itd.).
Fizički simptomi: pojačano lučenje znojnih žlezda, naročito u predelu dlanova i leđa;  naglašena facijalna ekspresija; stanje mirovanja s povremenim hiperaktivnim ispadima, ili, u težem slučaju, ekstremna  hiperaktivnost.
Lečenje: Jedini lek za neizdrž je dostizanje željenog cilja, drugi lek ne postoji. Ukoliko ne dođe do ispunjenja želja, neizdrž se transformiše u bes, tugu, očaj, ravnodušnost (zavisno od individualnih osobenosti subjekta).
Neizdrz nije psihicka bolest, ali jeste neprijatan (vidi simptome). Neizdrz je ona nasa tamna strana koja nas navodi na rizik. Posle radnji ucinjenih zbog neizdrza kajanje i te kako postoji. Najpoznatija je ona da posle "j....a, nema kajanja, ali neizdrz cini od nas nerazumna bica.
I na kraju da bi pomirili nepocin , neizdrz i rizik mozemo ovako sagledati stvari: sve sto je u granicama moralnog, principijelnog, drustveno i ljudski prihvacenog moze nas dovesti do neizdrza i rizika i tada ne treba biti strog prema sebi i drugima. Naravno ono suprotno tome svakako je zlo i greh i ne treba ciniti ni po koju cenu. Ako nepocin zamislimo kao tepih (cilim) on je osnova ,a neizdrz  irizik su one sare koju mu daju lepotu. Dakle, neizdrz i rizik jesu potrebni, ali samo da zivotu daju boje!
RIZIKOVATI ZAISTA NEKAD MOZE DA BUDE PROFITABILAN ( NE SAMO  U MATERIJALNOM SMISLU) KAO I NEIZDRZ DA OSTVARIMO NEKU IDEJU, IPAK DOBRO RAZMISLITE I O NEPOCINU - I ON POSTOJI!

петак, 5. април 2019.

LITIJUM

LITIJUM PUNI NASE BATERIJE ZA MOBILNI TELEFON ALI I NAS NIVO SEROTONINA U ORGANIZMU! DAKLE AKO SE MALO NASALIMO MOZEMO RECI DA DOK KORISTIMO MOBILNI TELEON OSECAMO RADOST I ZADOVOLJSTVO - SVE ZBOG LITIJUMA!
Malo sam istrazivala i donosila zakljucke na moj nacin i shvatila sam da je ipak sustina svega na nasoj planeti hemija to jest njeni elementi. Bilo da su u pitanju zive ili ne zive stvari sve se sastoji iz hemijskih elemenata i jedinjenja, pa i covek naravno. Sad sto mi ne vidimo usku povezanost izmedju naseg mobilnog i nas ( ili sto je bas vidimo pa se mladi ne odvajaju od mobilnog kao da im je deo tela) velika je greska. Da bi bolje funkcionisali u ovom novonastalom svetu iako to nikako ne zelim moramo se sjediniti i sa prirodom i sa tehnologijom (aparatima). Sad skoro sam gledala film Dvestogodisnjak sa Robinom Vilijamsom koji upravo objasnjava ono sto mene kopka odavno. Da li je doslo  vreme da covek ne bude ljudsko bice nego robot ili kiborg? Sta covek dobija a sta gubi kada zamenjuje delove svoga tela za metalne digitalne organe. Pa,  verovatno buducnost to od nas zahteva, da se pobaljsamo u svakom smislu. Za sada smo dosli do granice provalije sto se tice morala i emocija (kao i prekomerne potrosnje svih resursa), te mozemo da biramo ili cemo se promeniti i poboljsati u svakom smislu ili cemo jednostavno pasti u provaliju i ostatai zakopani u proslosti kao jedna od losijih civilizacija.Znaci, moram ovo da dodam. U Beograd ovih dana stize Sofija - najlepsi, najpametniji, naij robot svih vremena. Ali ona izgleda kao covek, ponasa se kao covek , oseca kao covek i sto je najvaznije ima status gradjanina i drzavljanstvo sto mnogi ljudi nemaju!!!!
Hajde da se vratimo na litijum.Najlakši je od svih poznatih metala.Zastupljen je u zemljinoj kori u količini od 0,0018 %, ali je i pored male procentualne zastupljenosti veoma čest.U našem telu se nalaze i toksični elementi poput litijuma i arsena, međutim u vezanom stanju u jedinjenjima, pa imaju druge osobine i nisu opasni.

Kada je 1912.godine započela proizvodnja litijum jonskih baterija, niko nije mogao ni da pretpostavi da će taj proizvod biti ključni za razvoj mobilne telefonije.

Danas se one nalaze u gotovo svakom mobilnom uređaju i zaslužne su za funkcionisanje naših telefona.Litijum jonske baterije funkcionišu pomoću elektrolita u tečnom obliku. Imaju veliku gustinu energije, a jačina im je tri puta veća od onih na bazi nikla. Iako njihov hemijski sastav ograničava oblik u kojem dolaze do krajnjih korisnika, u industriji mobilnih telefona ove baterije imaju apsolutni primat. Takodje, kada je nastao mobilni telefon niko nije ni pomislio koliko ce postati sastavni deo naseg zivota. Ipak, zivelo se pre mobilnih i pre bilo kakvih telefona. Mozda  isrecnije i bolje, ali danasnje generacije svakako ne mogu ni da zamisle zivot bez mobilnih uredjaja i tehnologije. Sto je njzanimljivije za njih zadovoljstvo, radost, sreca jednako je mobilni telefon.

A kada nam litijum iz baterije mobilnog ne moze podoci  nivo serotonina (hormona srece) moramo da uzmemo lek litijum.

Pacijenti sa poremećajima raspoloženja, takođe poznatim i kao "afektivni poremećaji" pate od depresije. Kod svake osobe se javljaju kratkotrajne depresija ali u ovim slučajevima reč je o dugim periodima pod depresijom i zato se ova vrsta depresije naziva i "klinička depresija". Neke osobe dožive i manijačna stanja i razdražljivost i zahtevaju hitnu hospitalizaciju. Iako se pod manijom popularno smatra stanje sa viškom euforije, pacijenti u stvari često pate od depresivnog raspoloženja praćenog velikom razdražljivošću. Zbog svje čudne mešavine simptoma (manija i depresija) ovaj poremećaj se naziva i bipolarni poremećaj (ili manijačno-depresivna bolest).
Veći deo ovih poremećaja se može izbeći tretmanom litijumom koji reguliše nivo serotonina u organizmu, ali treba napomenuti da se ovaj poremećaj može javiti i usled lošeg funkcionisanja tiroidne žlezde i tada se tretira tirodinim hormonima a ne litijumom.
Litijum se koristi i za lečenje drugih mentalnih bolesti: šizofrenija (shizofrenija), alkoholizam, odvikavanje od pušenja, kofeina, marihuane, depresija, predmenstrualne depresije, demencije (zaboravnost), periodična agresivna ponašanja i učestale promene raspoloženja, poboljšanje pamćenja.
Preparati sa litijumom se koriste i za lečenje hipertiroidizma i drugih poremećaja tiroidne žlezde pošto pomaže u protoku joda, kroz organizam.
Smatra se da preparati sa litijumom imaju pozitivnog efekta i u lečenju Alchajmerove bolesti.
Korišćenjem nekih droga (kao je MDMA, poznata i pod nazivima ekstazi, ekser, bombona, vesela tableta, itd.) dolazi do povećanja nivoa serotonina u krvi što dovodi do promene raspoloženja, a nakon prestanka dejstva tih droga nivo serotonina u organizmu opada. To dovodi do depresije kod korisnika koja može trajati i više nedelja. U tim slučajevima se koristi litijum za regulisanje nivoa serotonina na normalne vrednosti.
Najnovija istraživanja se vode u ispitivanju uloge litijuma u sprečavanju i lečenju tumora, ali istraživanja na tom polju još nisu završena. 
Nekada dok ljudi nisu dovoljno ispitali  mentalne bolesti (ne znam da li su ikad i ispitane dovoljno) pored lobotomije i prikljcuvanja na struju (elektro sokovi) koriscen je iskljucivo litijum. Danas se litijum redje koristi jer su ga zamenili savremeni ( ali da li i bolji lekovi?). Mozda posto je u principu otrovan za ljudski organizam je to i bolje. A dans ima toliko mentalnih oboljenja i psihickih problema narocito kod omladine prikljucene na mobilni. I sad kako ja da razumem tu zamrsenu stvar. Litijum povecava nivo serotonina, kao i mobilni u kome je litijum ,a mladi sve vise nesrecni i nezadovoljni!
I KAO STO SAM U TEKSTU O TOME KAKO SE OD TRUDNOCE DENAS DANAS USMERAVAJU KA NOVOM SVETKOM PORETKU I NOVOM DOBU I NOVOJ CIVILIZACIJI U OPSTE ZABORAVILA DA NAPISEM DA PROMENE JESU BITNE ISUSTINSKE I DA SE MORAJU DOGADJATI JER BI JOS BILI U KAMENOM DOBU. ALI NE NA USTRB SADASNJEG STANJA COVEKA ( I PSIHICKOG I FIZICKOG). JER SMATRAM DA SE PROMENE ZADNJIH DECENIJA DESAVAJU PREBRZO DA BI IH LJUDSKI ORGANIZAM LAKO APSORBOVAO. I ZATO DOLAZIMO U DEPRESIVNA STANJA JER NE MOZEMO DA SE PRILAGODIMO.
LITIJUM JE CUDESAN METAL!UZGRED LITIJUM JE I DANAS OSNOVNI SASTOJAK PSIHOTIKA, A U DISPANZERU LAZA LAZAREVIC I DALJE "CUCAVAC"!

среда, 3. април 2019.

OSOBE SA INVALIDITETOM

KAD KAZES INVALIDITET! OSOBE SA INVALIDITETOM SU PRVENSTVENO OSOBE, ALI NASILJE KOJE SE VRSI NAD NJIMA SVAKAKO JE POTPUNO NELJUDSKO! ZAKON PREPOZNAJE TRI  VRSTE INVALIDITETA:
fizički (osobe korisnici/ce kolica, osobe koje se otežano kreću),
senzorni (osobe oštećenog sluha, osobe oštećenog vida) i
teškoćama u učenju (osobe ometene u mentalnom razvoju, osobe sa autizmom) I  U TO SPADAJU SLEDECE BOLESTI:
Artritis
Autizam
Cerebralna paraliza
Dečija paraliza
Disleksija
Distrofija
Down sindrom
Mentalna oštećenja
Multipla skleroza
Oštećenja kičme
Oštećenje sluha
Oštećenje vida
Retov sindrom,
ADHD (POREMECAJ PAZNJE)
ASPERGOV SINDROV (NEKA VRSTA AUTIZMA)
ASTMA,
KRTE KOSTI
DIJABETIS
EPILEPSIJA,
TURETOV SINDROM
 i svakako bih dodala da na zalost ima jos bolesti koje spadaju u invaliditet, medjutim ima ih zaista mnogo ,pa sam se odlucila samo da i h nekako grupisem da bi mogli da pratite tekst. Svakako se sve vise srecete sa osobama koje imaju neku vrstu invaliditeta, sto psihickih sto fizickih. I nekako vam je prirodni instikt da ih izbegavate ako mozete. ali ako su oni clan vase porodice onda je to potpuno nemeguce. I verujte niko nije spreman na to. Nijedno ljudsko bice uz svu empatiju i ljubav nije savrseno i u jednom momentu briga o osobi koja ima invalidetet postane teret. A onda se dogadjaju strasne stvari. Verujte mi da znam o cemu pricam.
Procenjuje se da u Srbiji živi između 700 i 800 hiljada ljudi sa invaliditetom. Teško je pobrojati sve primere njihovog diskriminisanja u svakodnevnom životu (iako antidiskriminacione odredbe postoje u Zakonu o zabrani diskriminacije, Zakonu o radu, kao i u nizu drugih zakonskih tekstova). Sama činjenica da je tačan broj ljudi sa invaliditetom nepoznat, govori sa kojom ozbiljnošću država pristupa rešavanju sistemskih nedostataka koji su učinili da ovi ljudi budu marginalizovani i isključeni iz društvenog života.
Jedinstvena definicija invaliditeta ne postoji. Postojeće su sadržane u Zakonu o sprečavanju diskriminacije osoba sa invaliditetom (Sl. glasnik RS, br. 33/2006), Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom (Sl. glasnik RS, br. 36/2009 i 32/2013), kao i u nizu podzakonskih akata.
Stepen siromaštva ljudi sa invaliditetom je tri puta veći od prosečnog i iznosi preko 60%.
Diskriminacija u obrazovanju je jedan od prvih oblika nedozvoljenog razlikovanja sa kojim se osobe sa invaliditetom susreću, jer se veliki broj ovih ljudi usmerava prema institucijama za specijalno obrazovanje, čak i ako su njihove mentalne sposobnosti potpuno očuvane.
Najveći broj osoba sa invaliditetom je bez obrazovanja, to jest samo sa osnovnim ili osnovnim specijalnim obrazovanjem.
Stopa nezaposlenosti ove populacije je preko 85 odsto.
Zakon o socijalnom preduzetništvu međutim još uvek nije usvojen. Istovremeno, standard razumne akomodacije na radu nije precizno određen, pa je na poslodavcima da ga pojedinačno tumače za svakog zaposlenog sa invaliditetom.
Arhitektonske prepreke predstavljaju u pojedinim mestima u Srbiji „nerešiv problem“, zbog izostajanja volje ili svesti da se stvari promene. Iako postoji obaveza da se javne površine kao i državni i javni objekti učine dostupnim za osobe sa invaliditetom, nepoštovanje zakona u mnogim mestima u Srbiji se „pravda“ nedostatkom sredstava ili drugim (po pravilu irelevantnim) razlozima.
Porazan je primer centra za socijalni rad u jednom mestu u Srbiji, koji se nalazi na četvrtom spratu zgrade koja nema lift. Korisnici sa invaliditetom, da bi ostvarili svoja zakonska prava, mogu da dođu samo do dvorišta zgrade. U dvorištu, po kiši, snegu, suncu – uvek na otvorenom – završavaju poslove zbog kojih su došli. Toliko o pravu na ljudsko dostojanstvo.
U situaciji koja se crnohumorno opisuje kao stanje u kojem država ukida socijalnu pomoć ugroženima, a ugrožava sve ostale u toj meri da će se ubrzo i oni kvalifikovati za primanje socijalne pomoći, perspektiva ljudi sa invaliditetom zaista nije dobra. Ponašanje države podseća na nepodoban pokušaj da se učini nešto u situaciji kada ne postoji osećaj, ni svest, kako se može dopreti do ove grupe stanovništva – nalik na užasan bilbord kojim su vlasti jedne države pokušale da promovišu jednakost:
Ispod fotografije nasmejane dece različite boje kože pisalo je: „Svako zaslužuje jednak treman – bez obzira da li je crn, žut, smeđ ili NORMALAN.“
Zapravo je u Srbiji možda i gore od toga, budući da bilborda nema, čak ni takvog naopakog. Zbog toga se čini da se država odriče svojih građana sa invaliditetom, da su oni za nju – nevidljivi. A 700 do 800 hiljada birača sa invaliditetom će to zasigurno znati da cene, prvom narednom prilikom koju dobiju.
Zivot osoba sa invaliditetom je i inače, sam po sebi, ispunjen brojnim preprekama i još češće nerazumevanjem od strane okoline, a ako se tome još pridruži i nasilje koje trpe tamo gde bi pre svega trebalo da imaju bezrezervnu podršku, onda svakodnevica postaje pravi pakao.Zahtevi u odnosima su veći, roditelji često nepripremljeni za ovakve izazove, a angažovanje, ukoliko se ne podele obaveze,  van granica ljudskih mogućnosti. Podela obaveza i odgovornosti u ovim porodicama je zapravo stabilizator dobrih odnosa. Veoma često jedan od roditelja, najčešće otac, formira zavisne obrasce ponašanja u odnosu na alkohol, drogu i vanbračne veze. Kada je reč o porodicama koje imaju decu sa invaliditetom, izazovi su višestruki i iz takvog braka neretko izlaze prvo muškarci.– Polovina takvih porodica ne opstaje, naročito  tamo gde deca imaju teži oblik invaliditeta. Najčešće je muškarac taj koji napušta, a žena ostaje sa detetom. Ali, tu nije kraj njenim mukama. Dešava se da kada dete odraste, u nekim situacijama fizički napada majku. Takođe, kod dece, posebno sa urođenim invaliditetom, primećujemo da kada postaju svesni sebe, negde od 18. godine života, često se dešava da oni vrše psihičko zlostavljanje svojih roditelja.
Ne znam kako da zavrsim ovaj tekst. Vrlo teska i kompleksna tema, medjutim bicu zadovoljna da ste makar malo razmislili kakv vi odnos imate prema osobama sa invaliditetom. Ali budite iskreni prema sebi  iako vam se ne svidi probajte to da promenite- na bolje naravno.
OSOBE SA INVALIDITETOM SU SVAKAKO PRVENSTVENO LJUDSKABICA SA SVIM VRLINAMA I MANAMA KAO I OSTALI LJUDI. AKO BI SE MAKSIMALNO POTRUDILI IZGRADILI BI SIGURNO BOLJE ODNOSE. NAJVECI JE PROBLEM KOMUNIKACIJA. I SAMI ZNATE DA JE OSOBI KOJA IMA NEKI INVALIDITET JAKO TESKO DA TRAZI POMOC JER JOJ TO UMANJUJE DOSTOJANSTVO I SAMOPOUZDANJE, ALI TAKODJE I OCEKUJE POMOC SA PUNIM PRAVOM. NEMOJTE TU POMOC PRUZATI AROGANTNO I SA NESTRPLJIVOSCU JER TIME UPRAVO CINITE PSIHICKO NASILJE NAD TOM OSOBOM. A U MOMENTIMA KAD OSETITE DA NE MOZETE DA SE BRINETE O NEKOME KOME JE TO NEOPHODNO NE ISKALJUJTE SVOJ BES I NEMOC BAS NA NJEMU. PROBAJTE DA NADJETE POMOC I RESENJE I  ZA SEBE I ZA TU OSOBU.
VASA LJUBAV  I EMPATIJA SU KLJUC DOBRIH ODNOSA U PORODICI I DRUSTVU, MEDJUTIM NE PO CENU TOGA DA SE VI OSECATE ZAPOSTAVLJENO ILI CAK ZLOSTAVLJANO!
MISLITE O TOME!

понедељак, 1. април 2019.

DAN BUDALA

PRE NEGO STO DANAS NEKOGA NASMEJETE SVOJOM SALOM ILI PREVAROM RAZMISLITE KOLIKO JE TO PAMETNO. JER 'NESLANE SALE'  MOGU DA PROIZVEDU MNOGO STETE. NIKAKO NE ZNACI DA NE TREBA DA SE SMEJETE SVAKOG DANA, I TO PUNO DA SE SMEJETE. A ISPASTI BUDALA NA OVAJ DAN MOZETE I AKO VI NEKOM PRIREDITE SALU ILI AKO VAMA PRIREDE I TO JE STVARNO POSTENO!
Prvi dan meseca aprila Englez zove „dan budala" (Fools Day), što pored očiglednog – ukazuje i na jedan dublji aspekt ovog važnog praznika: naime, tim danom počinje inače budalasti mesec april. Prvi april je dan kada se od budala očekuje da poveruju u ono u šta inače ne bi poverovale. Budale to očekivanje ispune uvek i zato je prvi april tako zanimljiv i omiljen praznik. S obzirom na to koliko ljudi za koje nikada ne bismo rekli da su budale naseda na prvoaprilske šale može se melenholično zaključiti da se većina čovečanstva sastoji od budala, čega smo se i plašili. Ali, kako narod lepo kaže, „bez budalu nema veselje".
Pravilo igre je jednostavno: od 0 do 24 sata prvog aprila dozvoljeno je plasirati budalama informacije koje ne odgovaraju istini i – kada oni poveruju – kazati im „aprililili!" Veština se sastoji u tome da se složi ozbiljna faca, da informacija bude verovatna, da odgovara očekivanjima ili željama žrtve i da izazove određene posledice. Tu dolazimo na delikatan teren: očekučje se, naime, da prvoaprilski štos bude u granicama dobrog ukusa (ako je moguće što biže tim granicama); očekuje se, takođe, da štetne posledice do kojih bi moglo doći budu izbegnute pravovremenim „aprilili!".
U pogledu granica dobrog ukusa, naravno, postoje neslaganja, mada ni najveća svinja neće nekome prvog aprila reći „palo ti je dete pod auto", ili „eno ti žene u krevetu sa švalerom" (pre svega iz straha od pravedne kazne). Takođe se smatra nekorektnim pustiti žrtvu da ostane u zabludi kad jednom već poveruje – mada iskušenje nije malo... Štetne posledice korektno je sprečiti pre nego što postanu ozbiljne, mada ni tu iskušenja nisu mala.
Vlasnik kompanija ( ILON MASK) "Tesla" i "Spejs iks" odlučio je da se na svom Twitter profilu našali i podigne prašinu prvoaprilskom šalom, ali bi na kraju mogao da ostane bez svojih miliona.
"Uprkos naporima da prikupimo novac, uključujući i masovnu prodaju uskršnjih jaja, žao nam je, ali moramo da prijavimo da je Tesla u potpunosti bankrotirao", našalio se Mask, nakon čega su deonice kompanije pale 2,5 odsto! Nekoliko sati ranije, najavio je svojim pratiocima da ima važno obaveštenje. Zatim je usledila fotka na kojoj je "preminuo" pored Tesla Modela 3 automobila, okružen "teslakilama" i sa tragovima osušenih suza na licu. Kada je objavio da je reč o šali, već je bilo kasno. 
Šta je to tako smešno u aprilu? U Americi je taj "praznik" dignut još na viši nivo, pa se slavi i kao Nacionalni dan smeha na poslu, među kolegama i saradnicim. Svima je poznato da smeh i humor povećavaju produktivnost, podstiče timski rad i smanjuje stres, pa je praznik produžen na čitavu prvu nedelju aprila. Kao da im to nije dosta, april je izabran da čitav bude Mesec humora.
Sala i smeh su lekoviti i trebali bi da se vise smejemo i salimo a ne samo tog jednog dana (meseca).  Ipak iako je smeh lekovit sve se manje smejemo. Zato sto nam je sve manje smesno nego iakd ne znaci da se nismo opredelili za jedan deo iz naslova - prevare! Prevare su postale nasa opsesija, pa makar i ne bile smesne, izazivaju emociju. 
 Smeh je nevoljna reakcija na određene spoljašne ili unutrašnje nadražaje. Smeh mogu izazvati aktivnosti poput golicanja, humorističnih priča ili misli
Osmeh koji je dug i intenzivan, pokazuje pozitivno osećanje povezano sa uživanjem i zabavom.
Osmeh iz straha ili nepoštovanja – nijedan od ova dva nije povezan sa pozitivnim emocijama, već je reč samo o pokretanju mišića usana.
Ushićeni osmeh, koji je pravi, kada ljudi pokušavaju da potisnu ili prikriju velike razmere svojih pozitivnih emocija.
Neiskren osmeh proistekao iz negativnih emocija.
’Flert osmeh’ koji je delimično neprijatan, jer osoba praktično zuri u onoga ko ga/je zanima.
’Chaplin osmeh’ – onaj koji je ’zarazan’ i uzrokuje smejanje.
Sta na kraju kaze nauka?
Naučnici su i u ljudskom mozgu počeli da tragaju za takozvanim neuronima-ogledalima i ustanovili da su oni raspoređeni u različitim njegovim delovima i da su međusobno povezani. Ovo otkriće je unelo revoluciju u neurobiologiju. Naučnici su najzad mogli da objasne zašto su zevanje i smeh „zarazni“ i zašto ljudi u dobrom društvu i veseloj atmosferi zajedno dižu čaše.Iza svih ovih pojava kriju se neuroni-ogledala koji nas podstiču da imitiramo postupke drugih osoba.Osim toga, sistem neurona-ogledala nam približava emocije drugih ljudi.Njihovi postupci i raspoloženja aktiviraju u nama one neurone koji i nas podstiču na određene radnje i u nama bude određena osećanja.
ZATO AKO SE DANAS SALITE NE PRETERUJTE DA NE BI NEKOME POVREDILI OSECANJA. A AKO DANAS SVOJIM ZARAZNIM SMEHOM IZAZOVETE REAKCIJU STO VISE LJUDI CESTITAM -  OSTVARILI STE  NESTO NAJLEPSE MOGUCE!

DOSLA JE JOS JEDNA NOVA GODINA

SACEKASMO I  SRPSKU NOVU GODINU.  JOS MANJE RADOSNO NEGO ONU PRVOG JANUARA. SVE NAM SE DOGODILO U OVIH PAR DANA. ZIMA HLADNIJA OD PRETHODNIH...