понедељак, 20. јул 2020.

PRIRODA UZVRACA UDARAC

PRIRODA UZVRACA UDARAC! COVEK JE TOLIKO IZIRITIRAO  PRIRODU DA JE ONA POCELA DA SE BORI SVIM SILAMA  PROTIV  LJUDSKE VRSTE! DA LI JE KOVID-19 SAMO UVOD U ONO STO NAS OCEKUJE? NAZALOST IZGLEDA DA JESTE. ALI AKO PRIRODA 'VUCE KONCE' U OVOM PRVOM GLOBALNOM RATU U OVOM VEKU ONDA SMO ZAISTA NAGRABALI. JER COVEK NE MOZE NIKADA DA BUDE JACI OD PRIRODE.

Pandemija kovida-19 je prvi globalni napad prirode na supermoderno čovečanstvo. Iako je izazvana surovom igrom sudbine, zapravo je reč o slabosti sistema koja čeka da bude razotkrivena. Prenaseljenost, hiperglobalizacija, siromaštvo na širokom planu, loše upravljanje, slabljenje međunarodne saradnje i, pre svega, nekontrolisana eksploatacija prirode bolesti su koje izazivaju naše propadanje.Pandemija kovida-19 borba je između ljudske civilizacije i majke prirode, generalna proba u kostimima i upozorenje da se pripremimo na veći sukob koji nas tek čeka. Klimatski kolaps sigurno će biti višestruko destruktivniji i duže će trajati. Ujedinjene nacije upozoravaju da bi broj klimatskih izbeglica do 2050. mogao da dostigne milijardu. Da li ćemo nešto naučiti iz nesreće koja nas  je zadesila i spreciti sledeci svetski rat 21.veka? Ako duže potraje, pandemija kovida-19 imaće dovoljnu „udarnu moć“ da izazove niz nekontrolisanih lančanih reakcija. Globalna zdravstvena kriza i propadanje ekonomije već su izazvali neverovatan slom tržišta nafte i intenzivirali tenzije između Kine i SAD i drugih zemalja. Produžena borba za suzbijanje virusa neminovno će povećati rizik od finansijske krize, političkih previranja i društvenih nemira, destabilizujući ionako nestabilan svet. Ukoliko korona virus teško pogodi zemlje u razvoju, situacija bi lako mogla da izmakne kontroli. U nedostatku državnog novca, finansijskih programa za spasavanje i humanih uslova života, pandemija može da preraste u pitanje života ili smrti milijardi ljudi.U dve hiljade dvadesetim očekuje nas ubrzanje na tri plana: četvta industrijska revolucija, globalna previranja, društveno osvešćeni kapitalizam i konzumerizam ubrzano se spremaju da postanu uobičajena stvarnost, pandemija im je dala ubrzanje.

Svetski ratovi 20. veka ubrzali su dolazak industrijske ere tehnološkim razvojem u vojne, medicinske i komunikacijske svrhe. Na sličan način, njihovi ekvivalenti u 21. veku podstaći će napredak u eri informativnih tehnologija i ubrzati četvrtu industrijsku revoluciju. Znate sta je cetvrta industrijska revolucija? Pisala sam  o tome. samo malo da vas podsetim:Prva industrijska revolucija je koristila vodenu paru da mehanizuje proizvodnju. Druga industrijska revolucija je stvorila električnu energiju da pokrene masovnu proizvodnju. Treća je koristila elektronsku i informatičku tehnologiju da automatizuju proizvodnju. Sada se događa Četvrta industrijska revolucija koja je nadogradnja Treće, a karakteriše je fuzija tehnologija koje brišu granice između fizičkog, digitalnog i bioloskog! Da se uplasis! Fizicko ce postati digitalno, digitalno ce postati biolosko i tako  u nedogled. Shvatate o cemu pricam.  5G tehnologija, zatim 6,7,8G tehnologija  ce to i ostvariti. Granica vise nece biti.

A kako ce se to odraziti na ljudski rod ko zna. Na prirodu verovatno katastrofalno. Jer smo i do sada vredno radili da unistimo svu ravnotezu koja je postojala u prirodi. Tako da prirodi preostaje jedino da se u ovom veku bori protiv nas pandemijama i tako smanji broj ljudi na planeti. Reci cete sada a Bil Gejts, a Rostild i ostali mocnici? Vanzemaljci i svi reptili iz vlade u senci? Oni nista! Oni samo misle da vladaju svetom  i da kontrolisu situaciju. Jer potpuno je jasno da je ovde situacija izmakla kontroli. Virusi se umnozavaju, mutiraju i svakodnevno postaju neuhvatljivi iliti bez ikakve kontrole.

Kovid je stvorio tzv. „izolacionu ekonomiju“, koja omogućava da se skoro sve usluge i materijalna dobra daljinski obezbede potrošaču, i kulturu u kojoj se „radi, uči i igra tamo gde se  i zivi.

Može se očekivati digitalno ometanje industrije i usvajanje 4.0 tehnologija (pametna robotika, veštačka inteligencija itd) koje će pojačati zahteve ugroženih preduzeća, ali i potrošača za smanjenje troškova kako bi preživeli.

Posledice geopolitičke fragmentacije i propadanja međunarodnog poretka na čijem je čelu SAD doći će pre do izražaja zbog kovida-19. Pandemija će zaoštriti suparništvo između SAD i Kine, izazvati pomeranje vlasti sa Zapada na Istok, krizu liberalnih demokratija, nejedinstvo u EU i propadanje narušenog svetskog poretka. Mnoge nacionalne države mogle bi da se uruše ili čak raspadnu suočene sa egzistencijalnom pretnjom koju nameće pandemija. Kovid 19 nas opominje koliko priroda može biti destruktivna kada se izbaci iz ravnoteže.
SHVATATE SADA SA CIME IMAMO POSLA? I NISTE U PANICI? MISLITE OVO JE JOS JEDNA TEORIJA ZAVERE! NAZALOST JA KAO NAJVECI FAN TEORIJA ZAVERE TVRDIM DA JE OVO JEDINA ISTINA. SVE TEORIJE ZAVERE KOJE SAM CULA OD KAD JE NASTAO KOVID SU SMESNE ZAPRAVO KADA SE SHVATI DA JE JEDINI NEPRIJATELJ LJUDSKOG RODA PRIRODA!  I TU SE POTPUNO RASPADAM. DO SAD SAM MISLILA  SLUSAJUCI DOSADASNJE TEORIJE ZAVERA DA SU NEKI LOSI LJUDI RESILI DA  UNISTE LJUDSKI ROD DO NEKE ODREDJENE CIFRE ( CUVENA DEPOPULACIJA) I TO MI JE BILO UZASNO. ALI OLAKSANJE KOJE SAM OSETILA DA OVDE NIJE U PITANJU BORBA IZMEDJU LJUDI SMENJUJE STRAH STA CE NAM PRIRODA UCINITI OBZIROM STA MI NJOJ CINIMO VEC DUGO VREMENA!
SADA KAO I MNOGO PUTA PRE OBRATICU SE BOGU SA MOLBOM DA NAM POMOGNE AKO JE IKAKO MOGUCE!

субота, 18. јул 2020.

SKOLOVANJE I EDUKACIJA!


SKOLOVANJE I EDUKACIJA SU DVE RAZLICITE STVARI MADA SAM DO SAD MISLILA DA JE TO JEDNO ISTO. A ONDA MI JE MARK TVEN OTVORIO OCI. A ONDA MI JE SITUACIJA SA KORONOM OTVORILA OCI. I SHVATILA SAM DA SVE ONO STO SAM UCILA U SKOLI NE VREDI NISTA! EDUKACIJA KOJU RADIM ZADNJIH 6 GODINA NAUCILA ME JE SVEMU STO JE POTREBNO DA PREZIVIM  OVAJ ZIVOT SADA I OVDE!

"Ne dopusti da te školovanje spreči u tvojoj edukaciji" - govorio je  Mark Tven i bio potpuno u pravu. Jer sta mi zapravo ucimo u skoli. Gomilu "istina" koje je covek podveo pod  rec "znanje". I tako mi skupljamo 12,16,20 godina to skolsko "znanje" da bi potpuno nespremni krenuli u svet. Zivot ne pociva na znanjima iz skole. Ne kazem obrazovanje u skoli je bitno . Sve to sto nas nauce kako da pisemo, citamo, brojimo ,racunamo, gde je koja zemlja, sta sve postoji od zivotinja, biljaka, hemijskih elemenata, sta cini zakone fizike....  i mnoga toga drugog jeste potrebno i neophodno u stvari. Tako funkcionise svet. Bez skolskog znanja ne bi mogli da obavljamo  poslove, da savladavamo tehnologiju, da komuniciramo sa ostalim ljudima na kraju krajeva. Znaci skolovanje i znanje koje tako steknemo omogucuje nam da se uklopimo u  vec postojeci svet. Svet koji je nastao mnogo pre nas , svet koji postoji hiljadama godina ,a verovatno  ivise. Tako da rodjenjem "tabula raza" nas mozak je spreman da ispisujemo  preneseno znanje  prethodnih generacija i civilizacija. Sazvakano, spakovano na nacin da ga protuamo bez ikakvog razmisljanja. Jer iskustvo nam govori da su se tako skolovali oduvek. Putem prenosenja znanja "sa kolena na kloleno". Ko narodne pesme. Onda se pre cetrdesetak godina ili malo vise desio tehnoloski bum tolikih razmera da je to skolsko znanje poljuljano iz temelja. Odbacen je Darvin i mnogi naucnici i njihove teorije. Prihvacena su neka nova objasnjenja  o postank usveta, coveka, promenje su granice drzava,  izmenjena istorija - te sam ja svedok da skolsko znanje moje, moje dece , a tek mojih unucica se mnogo razlikuje. S jedne strane to je uredu. Svet mora da se menja da evoluira, industrijske revolucije moraju da se dogadjaju, malo mi je diskutabilno za biologiju, geografiju, istoriju kako se to menja, ali dobro. Menja se i jezik ,fizika, hemija, naravno i matematika kao poslednja nada da je bar ona nepromenljiva.

Sta nam to kazuje? Da skolsko znanje koje smo upisali u nas mozak jeste potrebno ,ali nedovoljno. Kao sto je i Maksim Gorki govorio: Uciti, uciti i samo uciti - sad dobija svoj smisao. Do sada mi to nije bilo bas jasno, mada covek se uci dok je ziv i to je tacno. Vec on je shvatio da edukacija mora da traje ceo zivot.

I sada da rascistimo s tim sta podrazumeva edukacija. Edukacija danas obuhvata prikupljanje informacija iz raznih izvora. Kako su danas mnoge istine lazi i obrnuto vazno je da nadjemo  izvor informcija kome verujemo. Tezak posao gotovo nemoguca misija. Ali licno ja ne bih mogla uopste da zivim bar nekome ili necemu ne verujem. I tako provodim sate za kompjuterom trazeci sve verzije jedne informacije koja me interesuje. I tako stvorim neku sliku o tome. Da i moc percepcije je jako vazna. I svaki covek drugacije percepira svet ok osebe. Pa ipak nadje se neka kolicina istih percepcija koje se podudaraju sa mojom.

ZNACI NAUCILI SMO1 SKOLOVANJE I EDUKACIJA SU DVA POJMA. NAJVAZNIJA ZA ZIVOT DANAS. KO SE SVAKI DAN NE EDUKUJE NE MOZE DA PREZIVI U OVOM SVETU!

четвртак, 16. јул 2020.

SMISAO I BESMISAO

SMISAO I BESMISAO! UPRAVO TAKO. NISTA VISE NEMA SMISLA ILI MI NE VIDIMO VISE SMISAO NI U CEMU?  NIKADA SE DO SADA LJUDSKI ROD NIJE NASAO U OVAKVOJ SITUACIJI. NI ZA VREME NAJVECIH RATOVA, NI NAJVECIH PANDEMIJA. JER REALNO SADA KAO STO PRICAM VEC DANIMA NA DELU SU ZAJENO RAT I PANDEMIJA. I KAKO NACI SMISAO I SVRHU I SNAGU DA ZIVIMO DALJE. KAO NEKAD SIGURNO VISE !

Zivot ne čine okolnosti nepodnošljivim, već nedostatak smisla i svrhe".Kada više ne možemo da promenimo situaciju, izazvani smo da promenimo sebe"."Životni smisao se razlikuje od čoveka do čoveka, iz dana u dan, iz sata u sat. Zato i nije tako važan opšti smisao života, koliko specifičan smisao života u datom trenutku. Postaviti tako uopšteno pitanje bilo bi kao da pitamo šahovskog majstora koji je šahovski potez najbolji na svetu. Jednostavno, nema najboljeg, ili čak dobrog poteza koji ne bi zavisio od situacije u igri i od osobina protivnika .Kada je sve drugo oduzeto, čovek i dalje ima svoju poslednju slobodu, a to je sloboda da "bira svoj stav u bilo kakvom sklopu okolnosti". Mi donosimo odluku da nastavimo dalje, da nastavimo da se budimo i živimo svoj život svaki dan, zato što verujemo da postoji neka viša svrha – da naša patnja nije uzaludna.

"Na neki način, patnja prestaje da bude patnja u trenutku kada dobije smisao, kao što je smisao žrtvovanja".Smisao može doći iz različitih izvora, ali ni jedan nije snažniji od ljubavi. Frankl piše da je u rovovima Aušvica doživio istinu starog klišea da "sve što ti je potrebno je ljubav". Misli o voljenima, Frankl piše, pružaju čoveku osećaj blagostanja makar na trenutak, čak i kada mu ništa više nije ostalo.

"Po prvi put u životu sam osetio istinitost onoga što su toliki mislioci izrekli kao poslednju mudrost svog života i što su toliki pesnici opevali: da je ljubav poslednje i najviše do čega se ljudska egzistencija može vinuti".

Frankl veruje da birajući smeh i smisao za humor, više nego bilo šta drugo nam može pomoći da se "izdignemo iznad svake situacije.

"Pokušaj humora i posmatranja svega u humorističkom svetlu stvara veštinu koja se zove umetnost življenja".Ne ciljajte ka uspehu. Što više ciljate i od njega pravite metu, više ćete ga promašiti. Jer uspeh, kao i sreća, se ne mogu pronaći, oni moraju nastati, a oni nastaju samo kao posledica lične posvećenosti razlogu većem od samog čoveka ili kao nusprodukt nečije potpune predaje drugoj osobi. Sreća mora da se desi, a isto važi i za uspeh, morate da dozvolite da vam se dese tako što nećete misliti o njima

Covek  ima svoju poslednju slobodu, a to je sloboda da "bira svoj stav u bilo kakvom sklopu okolnosti". Mi donosimo odluku da nastavimo dalje, da nastavimo da se budimo i živimo svoj život svaki dan, zato što verujemo da postoji neka viša svrha – da naša patnja nije uzaludna."Na neki način, patnja prestaje da bude patnja u trenutku kada dobije smisao, kao što je smisao žrtvovanja" može doći iz različitih izvora, ali ni jedan nije snažniji od ljubavi.  Sve što ti je potrebno je ljubav". Misli o voljenima pružaju čoveku osećaj blagostanja makar na trenutak, čak i kada mu ništa više nije ostalo.  LJ ubav je da  ljubav je  poslednje i najviše do čega se ljudska egzistencija može vinuti".

Birajući smeh i smisao za humor, više nego bilo šta drugo nam može pomoći da se "izdignemo iznad svake situacije".Pokušaj humora i posmatranja svega u humorističkom svetlu stvara veštinu koja se zove umetnost življenja
Ne treba da se  juri za uspehom, već umesto toga treba posvetiti sebe nečemu većem od nas samih, i pustiti uspeh da nas prati kao neizbežan nusprodukt tog zalaganja.Ne ciljajte ka uspehu. Što više ciljate i od njega pravite metu, više ćete ga promašiti. Jer uspeh, kao i sreća, se ne mogu pronaći, oni moraju nastati, a oni nastaju samo kao posledica lične posvećenosti razlogu većem od samog čoveka ili kao nusprodukt nečije potpune predaje drugoj osobi. Sreća mora da se desi, a isto važi i za uspeh, morate da dozvolite da vam se dese tako što nećete misliti o njima. kog majstora koji je šahovski potez najbolji na svetu. Jednostavno, nema najboljeg, ili čak dobrog poteza koji ne bi zavisio od situacije u igri i od osobina protivnika". Kada je sve drugo oduzeto, čovek i dalo više ciljate i od njegaČovek mora da se pripremi da prihvati bol kao sastavni deo života, inače nikada se neće usuditi da se nečemu nada, raduje ili da istinski voli. Dakle, bez spremnosti da se "oseća", što svakako uključuje i osećanje bola, kao i patnje - nikada nećemo upoznati radost i sreću. 

 Uostalom, zašto svake godine više hiljada ljudi izvrši samoubistvo? Glavni odgovor i objašnjenje je u vezi sa stavom našeg društva prema bolu. Naučili su nas da verujemo da za svaku "ranu" ili bol postoji "pilula", koja nam može pomoći da se izlečimo.

 Međutim, ako emocionalni bol i tuga zbog odbacivanjaništenog zdravlja, neostvarenih želja ili neispunjenih snova - ne prođe - mnoge osobe ne znaju na koji način da se "izbore" sa svojom patnjom, utapaju se u njoj. Istina je da onaj ko ne upozna bol i patnju nikada neće saznati ni šta su to radost i sreća. Prva od Četiri plemenite istine kojima je Buda podučavao svoje učenike glasi: "Život je patnja". 

A tek nakon istinskog osećanja patnje i njenog prevazilaženja nastaje katarza ili pročišćenje, kao posebno stanje svesti. Naravno, svako od nas različito reaguje na određena psihička i emotivna stanja, tako da nakon one "prave patnje" ljudi obavezno postaju ili plemenitiji, ili još okrutniji. Pri tome, svako od nas svoje probleme doživljava subjektivno, a nesvesni mehanizmi ličnosti nas navode da krivicu pripisujemo nekom drugom.Izuzetno je važno i potrebno da imamo nekoliko bliskih osoba sa kojima možemo da "delimo" naše živote. Navešćemo dobru ilustraciju, u jednoj televizijskoj seriji prikazani su mladenci koji su krenuli na medeni mesec. U romantičnom prizoru oni su stajali pored ograde na palubi prekookeanskog broda. "Kada bih morala sutra da umrem", rakla je mlada žena, "ne bi mi bilo žao, osećala bih da je moj život ispunjen zato što sam upoznala tvoju ljubav". Na te njene reči, muž je nežno poljubio i oni su se udaljili, otkrivajući nam na mestu gde su stajali pojas za spasavanje, na njemu je pisalo - Titanik. Drugi primer, jednog letnjeg dana na plaži stariji čovek je posmatrao dečaka i devojčicu kako prave divan dvorac na pesku. Kada su ga skoro dovršili, naišao je veliki talas i pretvorio ga u gomilu mokrog peska. On je očekivao da će se deca rasplakati. Umesto toga, oni su otrčali uz obalu smejući se i držeći se za ruke i u daljini počeli da prave drugi dvorac.  Dakle, sve ono u životu na šta potrošimo tako mnogo vremena i energije da bismo stvorili - sagrađeno je na pesku. U bilo kom trenutku talas to može iznenada da uništi. Ali, kada se to dogodi nekome ko ima nekog bliskog koga može da drži za ruku, biće sposoban da se nasmeje i da ponovo počne iz početka - zajedno je "sve lakše i moguće".

Svi mi možemo da uložimo svoju kreativnu energiju u druge ljude. Ne mislimo samo na učitelja u učionici, nego i na iskusnog knjigovođu ili radnika u fabrici koji teži ka nečemu novom da nauči. Imati uticaj na drugu osobu, oblikovati njen život na delikatan ali bitan način, jedno je od najtrajnijih zadovoljstava koje možemo osetiti i upoznati. Pokloniti drugom radost i korisne - vredne pouke ili pružiti "dar" i pomoć su najlepše vrednosti.

Američki filozof Horas Kalen je izjavio: "Postoje ljudi koji oblikuju svoje živote plašeći se smrti i ljudi koji oblikuju svoje živote radujući se životu. Prvi žive - umirući, dok drugi umiru - živeći. Bez obzira kada ću umreti, ja imam nameru da umrem - živecći"! 

Kada prestanemo da tražimo besmrtna dela koja će dati smisao, lepotu i koncentraciju našim životima umesto da svoje dane ispunimo sitnim stvarima koje nas čine srećnim, naći ćemo jedini mogući odgovor na pitanje: "Koja je svrha i smisao života"? 

Nije smisao života pisanje važnih knjiga ili sakupljanje velikog bogatstva ili eksponiranje moći. Smisao je u tome da se voli i bude voljen, u uživanju u hrani i sedenju na suncu, pre nego u brzom obroku i žurnom povratku u kancelariju. U naslućivanju kratkotrajne lepote zalaska sunca, menjanju boje lišća, retkim trenucima prave ljudske komunikacije, u razumevanju drugog bića i "sanjanju sa drugim bićem" - misaono, duhovno, emocionalno ili fizički.

Trebalo bi da razmisljamo o životu kao o sakupljanju večnog blaga. Svako novo prijateljstvo i ljubav; svaka nova istina i tajna naučena ili doživljena, čini nas bogatijim - vrednijim bićem nego što smo bili. Život je kao dobra knjiga. Što se više u nju udubljujete, to ima više smisla. Karakteri se vremenom potpunije razvijaju, a značenja prethodnih događaja postaju jasnija. Život ima smisla ako Vas taj smisao ispunjava radošću i dobrotom koju ćete velikodušno poklanjati drugima - plemenitost je velika vrlina. Ne treba se plašiti života, jer najveći neuspeh je strah od neuspeha ili strah od zivota.

Da zakljucimo. Besmisleno je da se plasimo iako je situacija nikad gora. Poradimo na nasem optimizmu  koliko god mozemo. Pomozimo sami sebi jer danas tesko da ce vam iko moci pomoci.

NIKADA NIJE BILO TEZE ZIVETI. NISTA DRUUGO NAM NE PREOSTAJE NEGO DA SE BORIMO I UHVATIMO U KOSTAC SA SVIM OVIM STO SE DOGADJA. I DA ZNAM .NISTA NEMA SMISAO.OBESMISLILI SU  SVE STO SE NEKAD ZVALO PRAVE VREDNOSTI. OBESMISLILI SU SVE ONO ZA STA JE COVEK IMAO SNAGE DA SE BORI. PA DOBRO!

NE MOZE SE PROTIV OVOGA, ALI IPAK POKUSAJTE!


 

уторак, 14. јул 2020.

SAJBER PROSTOR I VREME

SAJBER SU JEDAN PROSTOR  I VREME! A KAKO SMO DOSAD NAUCILI PROSTOR I VREME SU BESKONACNI DO ONOG MOMENTA KAD IH COVEK NE “SKROJI ‘ PO SVOJIM POTREBAMA .SAJBER PROSTOR I VREME JE JOS  NESTO STO JE   STVORIO COVEK. KNJIGE KOJE SU OBLIKOVALE LJUDSKI ROD TAKODJE!   JOS JEDNOM BIH  SPOMENULA INSISTIRANJE NA RAZLICITOSTI DA BI POSTOJALI RATOVI I RAZNE IGRE PRESTOLA. A U JERUSALIMU SVE TRI NAJVECE RELIGIJE JEDNA DO DRUGE DOKAZUJU DA SMO SVI ISTI!

Informaticko doba podrazumeva razvoj najrazličitijih tehnologija i rešenja koja se koriste za obradu, povezivanje i korišćenje informacija. Drugi ništa manje važan aspekt je prikupljanje podataka iz svih dostupnih izvora i njihovo pohranjivanje. Bez podataka, kojima određujemo relevantnost i stavljamo ih u kontekst kroz njihove međusobne odnose, nema informacija. E sad, šta ćemo dobiti kao informaciju i kako će ona biti upotrebljena, ne možemo uvek unapred da predvidimo. Uzmimo, na primer, podatke o kretanju korisnika u prostoru i vremenu. Svako od nas neprekidno za sobom ostavlja digitalni "trag". Pratimo kretanje pomoću GPS sistema, ostavljamo komentare na društvenim mrežama o mestima koje posećujemo, dozvoljavamo pretraživačima da nam sugerišu interesantne lokacije u zavisnosti od toga gde se nalazimo i slično. Svi ti podaci mogu biti iskorišćeni da opišu gde smo bili u kom trenutku. Naravno, te informacije se vode kao lične i poverljive, a njihovo korišćenje regulisano je ugovorima sa kojima se obično saglasimo kad otvaramo nalog na nekom servisu. Od nedavno se u nekim državama, poput SAD, ovi podaci koriste za rešavanje policijskih slučajeva i hvatanje zločinaca .Naime, organi reda mogu da dobiju sudski nalog koji softverskim kućama poput Gugla nalaže da na uvid dostave ko je u nekom periodu vremena bio prisutan u nekom geografskom prostoru. Geofensing, kako se naziva ova vrsta lociranja, nikada nije krunski dokaz, ali može da pomogne istražiteljima da odrede glavne osumnjičene. Mnogi, međutim, tvrde da takva vrsta uvida u privatnost nije legitimna i zakonita.

Pitanje prava na privatnost i intimu postaje sve važnija tema u digitalnom dobu. U većini slučajeva, uključujući i primer koji sam navela, informacije služe da nam olakšaju život i da nas zaštite. Sa druge strane, granice nisu uvek jasno definisane i regulisane, pa postoji i opasnost od zloupotreba.Nekada su samo poznate osobe bile u zizi interesovanja i pratio se svaki njihov korak. Danas se zna za svaku osobu na planeti gde je, sta radi  i sta misli. Zasto?

A sada o knjigama koje su oblikovale ljudski rod.

Prve dve knjige su svakako Biblija I Kuran. Jasno vam je da su one samo neznatno izmenjene verzije istog postanka ljudske vrste?

Zatim slede knjige o rasizmu, od Cica Tomine Kolibe do  Ubiti pticu rugalicu! Nekoliko meseci nakon što je Kongres SAD, pod pritiskom južnjačkih političara a u interesu očuvanja Unije, 1850. izglasao zakon koji je obavezao tzv. slobodne države da hapse i robovlasničkim državama isporučuju odbegle robove, Harijeta Bičer Stou počela je da piše i u nastavcima objavljuje ovaj roman, koji je postao momentalni hit na Severu i meta najvatrenijih napada na Jugu (nestvaran je broj romana koji su napisani kao južnjački „odgovor“ na ovo delo). Veliki deo naroda na Severu bio je antirobovlasnički orijentisan, sam koncept ropstva bio je protivan njihovim verskim ubeđenjima, ali i političkim i ekonomskim; veliki deo naroda na Jugu imao je dijametralno suprotna politička i ekonomska gledišta što se toga tiče, i različito je tumačio iste biblijske reference (što je izazvalo raskol u glavnim američkim crkvenim organizacijama po liniji Sever-Jug, tako da je građanski rat imao i karakteristiku verskog sukoba).

„Čiča Tomina koliba“ je odigrala presudnu ulogu u cementiranju slobodarstva u severnom delu Amerike, pa su čak i oni koji su do tada bili ravnodušni postali oštri protivnici ropstva kao institucije. Legenda kaže da je tokom građanskog rata predsednik Linkoln, kada je upoznao Stou, kazao: „Je l’ ovo ona ženica koja je izazvala ovaj rat?“

Knjiga koja je svakako izmenila ovaj svet je Bozicna pesma od Carlsa Dikensa. Proslava Božića u Britaniji i Americi — pa pod uticajem američke popkulture u ostatku sveta (zbog čega čak i Kinezi slave Božić kao sekularni praznik) — danas ne bi bila ista bez ove novele Čarlsa Dikensa iz 1843., koja govori o transformaciji derikože u dobrotvora, preko noći, nakon što ga na Badnje veče posete tri duha. U svesti protestantskog naroda Božić je tako dodatno učvršćen kao praznik koji slavi humanost, humanitarni rad, porodične vrednosti, darivanje drugima. Upravo je ovo potonje omogućilo njegovu strahovitu komercijalizaciju u 20. veku.

Zatim imamo tri knjige koje su definitivno nesto potpuno drugo od onog sto jeste! Kao danas recimo. Sve je potpuno obrnuto od onog sto vidimo I cujemo.

 “Pobunjeni Atlas” .Jedni ovaj roman obožavaju, drugi ga mrze. Jednima je u ravni sa Biblijom, drugi bi ga najradije spaljivali. Ono što je sigurno, radi se o iznimno uticajnom delu koji je Ajn Rend objavila 1957. godine, i momentalno izazvala senzaciju. A kako i ne bi, kada su u njenom ostvarenju glavni likovi dobri kapitalisti, koji su žrtve zlih pljačkaških neradnika-siromaha, i države koja ih opterećuje dažbinama i porezima. Kako i ne bi, kada je u ovoj knjizi sve obrnuto od iskustva ogromne većine ljudi.


MATI -Maksim Gorki

Slavni roman slavnog ruskog pisca iz 1906. antitetički je postavljen u odnosu na prethodno delo s ovog spiska, u smislu da je u njemu sve obrnuto i usklađeno s iskustvom tzv. običnog čoveka. Politička agenda iza ovog ostvarenja potpuno je belodana, Gorki nikada nije krio da je želeo da osokoli ruski radnički pokret, poražen u Ruskoj revoluciji 1905.

U tome je u potpunosti uspeo, ali je efekat romana „Mati“ prevazišao granice tadašnje Ruske imperije, i kasnije Sovjetskog Saveza. Niz generacija širom sveta našle su se pod njegovim uticajem, jer, premda se ovo delo odigrava tu i tada (dakle, u konkretnom prostorno-vremenskom kontekstu), priča je univerzalna i nažalost se s njom i danas mnogi mogu poistoveteti sirom sveta, pa  I u Srbiji.

A sada moja najomiljenija knjiga . Uz  film Matrix jedina ima neki nacin da mi objasni sta se desava oko mene. Da li zivimo u svetu teorija zavere ili Matrixu ili oba zajedno? Pogadjate rec je o  Orvelu I knjizi 1984. Četiri godine nakon Drugog svetskog rata, engleski pisac Džordž Orvel objavio je ovo svoje najpoznatije delo, u kojem je prikazao sumornu budućnost sveta, i svoje rodne Engleske, koja se nalazi u sastavu države koja se zove Okeanija, kojom vlada Veliki Brat, čelnik svemoćne Partije. Glavni lik Vinston Smit radi u Ministarstvu istine na prekrajanju zvanične istorije.

Orvel ovim delom upozorava na opasnost koju totalitarni režimi predstavljaju po slobodu čoveka — tako što generišu strah od unutrašnjih i spoljašnjih neprijatelja, izvrću činjenice, suzbijaju objektivnu analizu, svaku kritiku predstavljaju kao atak na samu državu i narod — i u njemu najavljuje mnoge stvari koje su nama danas bolno poznate, poput sveprisutnih nadzornih kamera i nadzora uopšte.

Uticaj ovog dela na svest ljudi ogroman je; u dobroj meri zahvaljujući Orvelu, vidimo čak i najmanje sitnice koje vode ka distopijskoj budućnosti. Nažalost, svejedno slepo koračamo ka distopijskoj budućnosti. „Sloboda je ropstvo.“

Da spomenem I naucne knjige Teorija relativiteta (Anstajn) ili Kratki odgovori na velika pitanja ( Stiven Hoking) I uopste njegove knjige kao I ostalih velikih fizicara.

Na neki nacin trebala bih da spomenem I Kapital (Karl Marx) ili Bogatstvo naroda  (Adam Smit). I verovatno sam propustila mnogo knjiga koje su uticale na formiranje ljudske vrste.

Zamalo da zaboravim Autostoperski vodic kroz Galaksiju!

LJUDSKA VRSTA SE RAZLIKUJE OD DRUGIH VRSTA PO TOME   STO IMA MOC RAZMISLJANJA I GOVORA I NARAVNO PISANJA. SVE KNJIGE KOJE SU NAPISANE IMALE SU SVOJ UTICAJ NA CITAOCE. NEKE VISE NEKE MANJE. NEKE U ODREDJENOM VREMENSKOM PERIODU NEKE  ZAUVEK! KAKO SE TU UKLAPA SAJBER PROSTOR I VREME? PO MENI TO POSTOJI SAMO ZA KONTROLU LJUDI U SADASNJEM TRENUTKU! STO JE POTPUNO BESMISLENO NA DUZI VREMENSKI PERIOD.  TO STO PRUZAJU KNJIZEVNA  DELA KOJA SAM NAVELA  NE MOZE SE POREDITI SA TRENUTNIM PRACENJEM SVETSKIH DOGADJAJA. TE INFORMACIJE SU POTPUNO NEBITNE!


недеља, 12. јул 2020.

STA NAM JE CINITI

POSTAVLJA SE LOGICNO PITANJE: STA NAM JE CINITI U SITUACIJI U KAKVOJ NIKADA NISMO BILI?  I NE ZNAM! ZAISTA NE ZNAM! KAD SE POLITIKA I VIRUS UHVATE RUKU POD RUKU SVE OSTALO NESTAJE! A TO JE STRASNO!
Nestaje prica o drugim bolestima. O gladi. O zagadjenosti vode, zemlje, vazduha. O svim onim problemima sa kojima smo se susretali zadnjih decenija. I onda s punim pravom se pitamo, a sta sad?Zbog cega smo sad u panici? Zbog cega je toliki strah u nama? Da li je taj strah opravdan? I sta ce biti krajnji ishod svega ovoga? Da li je na delu zaista borba dobra i zla? I na kraju krajeva postoji li crta izmedju dobra i zla? Postoji li stvarno zlo i stvarno dobro? I sta je stvarno dobro ,a sta stvarno zlo za ljudski rod?
Suocili smo se sa nemogucom misijom. Sve bolesti su ustuknule pred Covidom 19. Sve dosadasnje brige o zagadjenosti planete i o zagadjaneosti morala drustva nestale su! Zar je moguce ziveti ovako. Kao misevi da se sakrivamo u rupe dok ne prodje opasnost! A ona proci nece! Pa sta onda da radimo? Da prihvatimo zivot koji je 300% drugaciji od zivota na koji smo navikli? Ne znam! Da li je to uopste moguce. Evo kod nas  u Srbiji gde smo se tradicionalno ljubili pri susretu i gde smo druzenje stavljali ispred svega to vise nije moguce. Nije moguce ni planirati nesto za sutra, a tek za mesec, godinu. Nije moguce biti realan jer se desavaju nerealne stvari. nikada u ljudskoj istoriji nije bilo ovako. Znalo se samo za jednu opasnost koja preti i onda se sa njom moglo izaci nekako na kraj. Sada je sve opasno i sve neizvesno. Ne vredi ni da kukam za starim proslim vremenima kad smo ziveli neinformisani,a srecni. Sada smo informisani, ali da li su to istine ili lazi ko zna? Sta bih dala  da se vratim u mrak! Ovako ne mogu dalje. Niti sta mogu da promenim niti mogu da zivim na nacin koji su nam nametnuli. Zar nam je zaista bolje od kad znamo za Duboku drzavu? Da li nam je zaista bolje  od kad znamo za Picagejt aferu? Da li nam je bolje od kad znamo za izrabljivanje dece?
Razmisljam sve vreme sta je u glavama tih mocnika koji upravljaju "SIMSOM"? Jer realno mi smo samo igrica na NEBESKOM KOMPJUTERU! Dobro, oni su dobili moc da sprovode ono sto im se trazi. Civilizacija koja se igra sa nama pronasla je ljude ( ili vanzemaljce) koji nam namecu igru. Jasno je to meni. Kao sto mi je jasno da ljudska vrsta  ne moze protiv toga. Te onda budimo realni ni predsednici drzava nisu bitni likovi, a politika je jes jedan gedzet. Sve bih ja to nekako apsorbovala da me ne muci pitanje: Ako smo mi virtualna igrica zasto smo stvoreni da imamo um i osecanja? Zasto nismo roboti, kiborzi ili sta god?
Jer mi imamo osecanja i um  i to nam ne dozvoljava da zivimo normalno. Pod uslovom da znamo sta je normalno za ljude. Jer ovo svakako nije.
NE MOGU NACI ODGOVORE. SAMO PITANJA. I SVAKIM DANOM SVE JE GORE. I NE ZNAM STA CINITI, ALI ZIVOT MISEVA KOJI SU  DEFINITOVNO PAMETNIJI OD NAS ME UZASAVA!
DA LI JE DOSLO VREME DA SE SVE PREOKRENE? DA ZIVI ZIVE ISPOD ZEMLJE, A MRTVI DA OSTANU NA ZEMLJI?

DOSLA JE JOS JEDNA NOVA GODINA

SACEKASMO I  SRPSKU NOVU GODINU.  JOS MANJE RADOSNO NEGO ONU PRVOG JANUARA. SVE NAM SE DOGODILO U OVIH PAR DANA. ZIMA HLADNIJA OD PRETHODNIH...