VEC SMO VIDJALI HOLOGRAME (RECIMO MAJKLA DZEKSONA) NA NASTUPIMA SIROM SVETA, VIDJALI SMO AI BENDOVE BEZ ZIVIH LJUDI, SADA JE NA REDU JOS JEDNO CUDO. EVO O CEMU JE REC!
Pevač će nastupiti s avatarom, koji prikazuje njegovu 14-godišnju verziju.
Pevač Doni Osmond otkrio je da će deliti scenu s verzijom sebe iz 1972. "zahvaljujući neverovatnoj AI i CGI tehnologiji". Pevač će nastupiti s avatarom, koji prikazuje njegovu 14-godišnju verziju.
Nastup s avatarom
U
video snimku na Instagramu Osmond (67) se pojavio uz CGI lik i rekao:
"Imam novog kolegu i zajedno ćemo stvarati istoriju. Možete li zamisliti
da delite scenu sa samim sobom kao 14-godišnjakom?", pitao je.
"Pa, događa se, zahvaljujući fantastičnoj AI i CGI tehnologiji, razgovaraću i pevati s Donijem Osmondom, znate ono iz 1972.", dodao je.U isečku su zatim prikazana njih dvojica, a kad je stariji Osmond upitao: "Kakav je osećaj pevati sam sa sobom 50 godina u budućnosti?", a mlađa verzija je rekla: "Pa, to je kao da pevam s dedom."
HOLOGRAMI
Japanci su još jednom pokazali koliko su ispred svog doba, a možda i sa druge planete. Najnovija atrakcija u Zemlji izlazećeg sunca je Hatsune Miku, 16-godišnja pevačica... koja zapravo ne postoji. Ona je tri-de hologram koji peva i igra, a na njenim koncertima publika vrišti! Najnovija japanska pop senzacija Hatsune Miku u stvari je hologram koji peva. Miku je okupila veliki broj fanova, a svaki koncert je rasprodat!
Ovaj pevački hologram proizvela je firma Crypton Future Media. Koriste Jamahin program Vokaloid (=Vocal + Android), uz pomoć kojeg hologram može da otpeva bilo koju pesmu sa kompjutera.
Miku predstavljaju kao da ima 16 godina, 158 centimetara visine i 42 kilograma. Eto koliko daleko su išli.
Glas joj je pozajmila glumica Saki Fudžita.
Hologram je od 31. avgusta 2007. kada je prvi put pušten, postao toliko popularan da fanovi doslovno vrište na koncertima, a Miku postala slavna kao svaka druga živa pop zvezda. Ona gostuje u japanskim TV emisijama, ima sopstveni sajt, video-igre i figurice.
Trenutno je na turneji sa bendom, a krajem prošle godine prvi put je nastupala van Japana i to u Singapuru, gde je imala koncert na azijskom festivalu animiranog filma AFA.
Ovo je jedini put u istoriji muzike da se koristi hologram na koncertima.
Grupa „Gorilaz" je na dodeli Em-Ti-Vi (MTV) nagrada 2006. godine koristila holograme, ali su ih prikazivali na velikom ekranu i nisu bili u tri-de verziji.
Najprije su hologrami pokušali zauzeti koncertne pozornice i scenu u liku pokojnih pjevačkih zvijezda, zatim su krenuli na turneje ne bi li sredovječnima vratili mladost i oživili staru slavu, a onda su njihovi tvorci i korisnici ipak zaključili da je pametnije da služe kao tobožnje žrtve i posluže u razvijanju terapija. Hologramska tehnologija još je gotovo u povojima, ali budi apetite. S mrežom 5G trebala bi procvasti u svim granama. Već se vježba u marketingu
Nema veze što to nije ABBA, već su ABBAtari – ljubitelji Šveđana su u deliriju. Prema mišljenju mnogih najveća pop-grupa svih vremena uskrsnula je pred svojim obožavateljima tako što su Agnethu, Björna, Bennyja i Anni-Frid uspješno zamijenili njihovi holografski avatari, odnosno ABBAtari. Od svibnja izvode nekoliko koncerata tjedno u Londonu i tako će biti sve do kraja svibnja 2023. Povod je predstavljanje novog albuma 'Voyage'.
Skupina je na specijalnim efektima radila s tvrtkom Georgea Lucasa Industrial Light & Magic, a računalno izrađene slike prikazuju Agnethu, Björna, Bennyja i Anni-Frid u naponu snage, onako kako su izgledali sedamdesetih godina. Ništa lošije nije prošlo ni pojavljivanje na Coachelli 2D hologramskog repera Tupaca Shakura još 2012.; izradio ga je studio Digital Domain upotrijebivši glumca i dvojnika. Hologramska Whitney Houston nastupa pak u Las Vegasu, a DJ i producent Eric Prydz na koncertima već nekoliko godina upotrebljava hologram.
Hologrami su, očito, sve prisutniji u glazbi i zabavi, ali mogu se također upotrebljavati u industriji, medicini, vojsci, oglašavanju, telekomunikacijama, umjetnoj stvarnosti i umjetnosti. Holografski sustavi nezaobilazan su dio skenera u trgovinama te služe kao zaštita za kreditne kartice, vozačke dozvole i proizvode. Čak se i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ukazao u lipnju kao hologram na pariškom sajmu VivaTechu kako bi dobio pomoć u ratu.
Stvarno-nestvarni pacijenti
Studenti medicine na Sveučilištu Cambridge u Ujedinjenom Kraljevstvu, primjerice, obučavaju se na holografskim pacijentima u mješovitoj stvarnosti HoloScenariosu. Sveučilište razvija tu tehnologiju s Cambridge University Hospitals NHS Foundation Trustom i američkom tvrtkom GigXR koja se bavi holografskom zdravstvenom skrbi.
S pomoću uređaja za mješovitu stvarnost studenti uranjaju u obuku, pri čemu sve osobe u prostoriji vide kao i u stvarnosti. Predavači mogu prilagoditi težinu predavanja i okolnosti obuke, a studenti u stvarnom vremenu odmah mogu vidjeti posljedice svojih postupaka.
Za sada s pomoću holograma uče kako utvrditi i liječiti astmu, anafilaktički šok, plućnu emboliju i upalu pluća. Napredne srčane i neurološke holoprimjere GigXR najavljuje za drugi ove godine. Cilj je takve liječničke obuke svim studentima medicine u svijetu omogućiti pristup vještinama temeljenima na izumima.
Na Tehnološkom sveučilištu u Münchenu još je 2017. razvijena metoda za dobivanje trodimenzionalnih holograma s pomoću Wi-Fi rutera kako bi se moglo pronalaziti i spašavati žrtve lavina ili ljude u srušenim zgradama. Sveučilište St. George's u Londonu prije devet je godina predstavilo hologramske 3D četverometarske prikaze ljudskih organa, primjerice bubrega, lubanje i drugih dijelova tijela. A nobelovac i profesor fizike Carl Wieman prije sedam godina održao je predavanje na Tehnološkom sveučilištu Nanyang u Singapuru putem interaktivnoga hologramskog zaslona iako je, zapravo, bio na svom Sveučilištu Stanford u Sjedinjenim Američkim Državama.
'Holodeck' na čekanju
Prvi hologramski poziv ostvarili su 2017. američki operator Verizon i Korea Telecom koristeći se 5G tehnologijom, pri čemu su se dva zaposlenika tih tvrtki pojavljivala na monitorima kao 3-D hologramske slike dok su vodila razgovor. Iste godine pojavio se i prototip Hello Barbie Hologram kao holografska robotska lutka koja sluša glasovne naredbe, odgovara na pitanja o vremenu ili budi djecu u određeni sat.
Ipak, Microsoftov HoloLens 3 za domaću upotrebu, prema Business Insideru, možda neće doživjeti svjetlo dana. HoloLens 2 bio je namijenjen poslovnoj upotrebi te su potpisani ugovori s Fordom, ThyssenKruppom i američkom vojskom, ali HoloLensom 3 ponuda se željela proširiti i na kućnu upotrebu.
Sada nije potpuno jasno što će biti s trećim izdanjem jer Microsoft sa Samsungom razvija novi uređaj mješovite stvarnosti. Holodeck iz 'Zvjezdanih staza', odnosno haptički hologram koji se može dodirnuti, također ćemo još pričekati iako na Sveučilištu u Glasgowu stručnjaci marljivo rade na elektronici i interaktivnim sustavima na dodir.
Danas se na Amazonu i Alibabi mogu kupiti projektori za 3D holograme od 90 dolara naviše – 75 godina nakon što je mađarsko-britanski fizičar Dennis Gabor razvio modernu teoriju holograma, za što je 1971. dobio Nobelovu nagradu za fiziku. Do pojave lasera 1960. nije bilo većeg napretka u hologramu, a iza prvoga hologramskog 3D prikaza dvije godine poslije stoji Sveučilište Michigan, što je utrlo put njegovu korištenju. Prema američkom Allied Market Researchu, svjetsko hologramsko tržište 2030. vrijedit će 11,65 milijardi dolara i rast će 29 posto na godinu.
Prednost – uočljivost
Hologrami već vrijedno rade i u hrvatskim restoranima, kafićima, teretanama, na prometnicama, ponajprije u marketingu, tj. digitalnom oglašavanju. Suvlasnik i direktor Holo Laba Juraj Kolovrat ističe da su se na mogućnost oglašavanja uz upotrebu holograma odlučili nakon istraživanja tržišta, pri čemu su utvrdili da nitko ne nudi taj način oglašavanja. Oglašavanje s pomoću 3D holograma do sada nije viđeno u nas, kaže, i prednost je hologramske tehnologije uočljivost.
– Uočljivost je dvostruko veća od 2D oglasa te četiri i pol puta veća od običnih, tiskanih oglasa. Prema istraživanju, 88 posto promatrača hologramske tehnologije pokazuje osjećaj zadovoljstva, pozitivne emocije i wow-efekt. Hologramska 3D projekcija mami pozornost svakog prolaznika i ne ostavlja ga ravnodušnim. Osoba neće skrenuti pogled s holograma, već ga 3D rotacija privlači da reklamu odgleda dokraja.
Velika je prednost i u analitičkom djelu koji smo razvili zajedno s hrvatskom informatičkom kompanijom. Laka komunikacija istodobno sa svim uređajima diljem Hrvatske, jednostavna izmjena reklama, mogućnost oglašavanja više kreativa i izrada rasporeda samo su neke od prednosti i za nas koji upravljamo uređajima. Holo Lab svojim klijentima nudi i oglašavanje na vanjskim digitalnim ekranima jer smo svjesni da isključivo prateći trendove možemo ostati konkurentni. Uostalom, zašto zakupiti statični oglas kada digitalni ekran može ispričati mnogo više od statične reklame? – siguran je Kolovrat.
Novi donositelji odluka
S hologramskim oglašavanjem počeli su 2019. i odabrali su kanal HoReCa (obuhvaća hotele, restorane i kafiće) zato što je idealan za primjenu tog medija. Do tada, kaže Kolovrat, nije bilo drugog oblika digitalnog oglašavanja na tim mjestima, a nema ga ni sada. Napominje da je idealan zbog visoke frekvencije porošača koji se zadržavaju na lokaciji, u opuštenu okružju.
– Posjetitelji se ondje zadrže najmanje petnaest minuta, a zbog ležerna ugođaja itekako posvećuju pozornost sadržaju koji se pojavljuje na našim holouređajima. Naši hologrami pričaju priču različitim skupinama ljudi: tinejdžerima, studentima, ali i poslovnim ljudima. Možemo ih nazvati decision makerima koji imaju omiljeno mjesto za ispijanje kave ili večernje druženje. Iako vrijeme hologramske tehnologije tek treba istinski zaživjeti, u budućnosti će je upotrebljavati sve više industrijskih grana.
Vjerujem da će, primjerice, u sportu ubrzo biti normalno gledati hologramsku utakmicu koja će se igrati na drugom kontinentu ili će se ljudi zabavljati uz hologramske koncerte koji djeluju zbilja stvarno. U marketingu je važan prvi dojam, koji treba biti upečatljiv i primamljiv, a 3D hologramsko oglašavanje to itekako omogućuje. I nas koji se svakodnevno susrećemo s hologramima svaki put iznova zadivi ta snaga hologramskog uređaja – objašnjava Kolovrat dodajući da Holo Lab posluje s tvrtkom Kino-mo iz Londona i koristi se njezinim brendom hologramskih uređaja Hypervsn, koji se proizvode u Europi.
Skupa tehnologija
Mnoge kompanije i tehnološki izvještaji već neko vrijeme najavljuju holograme i njihovu širu primjenu, tvrdi Boris Gotovac, direktor za IT u A1 Hrvatska. Misli da su na to potaknuti, prije svega, razvojem fiksnih i mobilnih mreža velike propusnosti kao što su optička i 5G mreža kao temelji za primjenu holograma, VR-a i AR-a.
– Prema Ericsson Technology Reviewu iz svibnja ove godine, hologrami su na samom vrhu očekivanja primjene 5G-a u mnogim industrijama, ali i kod privatnih korisnika. Navode da više od pedeset posto korisnika pametnih telefona očekuje kako će hologrami postati dostupni u idućim godinama.
U posljednje vrijeme pojavljuju se prototipovi holograma koji su više
od jednostavne projekcije na staklo. Neki se čak mogu upustiti u
interakciju s okolinom, što proširuje njihovu primjenu u naprednije
kanale komunikacije, marketinga ili rada na daljinu. Međutim, ta
tehnologija i dalje je skupa za masovnu primjenu, a nije još ni dovoljno
razvijena. Baš kao što je slučaj s metaverzumom, na svemu tome treba
još dosta raditi da bi bilo upotrebljivo i prihvatljivo korisnicima –
rekao je Gotovac.
Naučnici sa Univerziteta u Glazgovu kreirali su holograme nove generacije, koji se mogu čak i dodirnuti.
Ponekad nam se može učiniti, a posebno sada dok svedočimo isrcpljujuće sporom napretku u borbi protiv korona virusa, da se nalazimo u fazi kontraevolucije, odnosno da civilizacija ide unazad. Ali, često nas iz te zamišljene distopije trgnu vesti o novim tehnološkim pronalascima koji deluju kao efekti iz SF filma ili serije. Na primer, iz Zvezdanih staza.
Hologrami su jedan od mnogih efekata iz pomenute serije koji se svima urezao u sećanje. Doduše, više ne moramo samo zbog holograma da se vraćamo starim epizodama Zvezdanih staza, jer se oni danas koriste u raznim sferama života – u obrazovanju, medicini, pa čak i na estradi, na primer kada pokojni umetnik uspešno održi veoma posećen koncert ili prima neku nagradu.
No, idemo korak dalje – uskoro bi na trištu mogli da se pojave i hologrami koje možete pipnuti.
Kako je moguće pipnuti hologram?
Pomoću nabijenih mlazova vazduha koji čine hologram a koji stvaraju utisak da zaista dodirujete osobu, kažu naučnici koji rade na ovom projektu.
To konkretno znači da ćete, na primer, moći na daljinu da održite poslovni sastanak sa klijentom, koji biste započeli kao i uživo, rukovanjem. Pošto se na usavršavanju ove tehnologije i dalje radi, u skorijoj budućnosti bi, dodavanjem toplijeg vazduha, korisnici ove tehnologije mogli imati još realniji osećaj prilikom rukovanja. Naučnici razmatraju čak i puštanje specifičnih mirisa kroz hologram, kako bi ovo iskustvo bilo još autentičnije.
Ipak, ma koliko ovo veliki naučni proboj bio, pitanje je da li će ikada neka tehnologija uspeti da zameni pravi ljudski dodir.
Rađanje holograma
Do otkrića holograma došlo je sasvim slučajno još 1948. godine.
Mađarsko-britanski naučnik Denis Gabor je pokušavao da poboljša kvalitet elektronskog mikroskopa, kada je došao na ideju o hologramu.
Međutim, hologram je ostao samo na nivou ideje sve do 1960. godine kada su naučnici izumeli adekvatan izvor svetla za holografiju, uz pomoć kog su mogli da stvore holograme koji su bili jedva veći od poštanske marke.
Hologram na filmu
Iako se hologram prvi put pojavljuje u filmu Loganovo bekstvo, naučnofantastičnom ostvarenju iz 1976. godine, a u sećanju publike će ostati urezan jedan mnogo čuveniji.
Naredne godine izlazi i prvi deo serijala Ratova zvezda.
Sredinom sedamdesetih godina, specijalni efekti su još uvek bili u začetku, ali režiser Džordž Lukas i njegov tim su promenili sve.
Iako su svetlosne sablje, intergalatkičke bitke i Zvezda smrti predstavljale impresivna tehnološka dostignuća za to vreme, prvi specijalni efekat koji je zapao za oko gledaocima bio je hologram princeze Leje koju glumi Keri Fišer.
Efekat holograma je nadalje krasio mnoge filmove, od Oušnovih 12, do Blejdranera 2049.
U muzici
Mnogi izvođači nastupili su kao hologrami, čak i godinama nakon smrti.
Frenk Sinatra je nastupio zajedno sa Ališom Kiz 2008. godine. Sledeće godine je i Elvis podelio binu sa Selin Dion.
Ipak, najviše pažnje je privukao je nastup pokojnog repera Tupaka Šakura na festivalu Koačela 2012. godine.
Iako je zapravo reč o digitalnoj projekciji, a ne o pravom hologramu, kako se oni baziraju na 3D slikama, ovaj nastup je označio prekretnicu u korišćenju ovakve tehnologije.
I zaista, hologramske turneje su postale pravi hit.
Turneja pokojnog muzičara Roja Orbinsona je bila potpuno rasprodata, iako su se karte prodavale po ceni od 65 evra.
Reper Čif Kif je 2018. godine najavio hologramsku turneju.
Iako živ i zdrav, ovaj čikaški muzičar se odlučio na takav korak jer mu je, iz pravnih razloga, bio zabranjen ulazak u određene države.
Čif Kif je još 2015. godine pokušao da održi hologramski nastup u Indijani.
Bez obzira što reper nije fizički prisustvovao nastupu, policija je ugasila projekciju pozivajući se na brojne naloge za hapšenje repera i istakla da koncert predstavlja „pretnju po javnu bezbednost".
Hologramski nastupi postavili su pitanje eksploatisanja pokojnih umetnika.
U februaru 2018. godine, fanovi su burno reagovali na glasine da će se Džastinu Timberlejku u nastupu tokom poluvremena Superboula u formi holograma pridružiti i Prins.
Fanovi muzičara koji je preminuo 2016. godine su takav nastup smatrali skrnavljenjem lika i dela Prinsa koji je hologramsko pojavljivanje nazvao „najdemonskijom stvari koju možete da zamislite".
Hologramski nastup je otkazan, ali se Prins ipak pojavio na nastupu, doduše putem 2D projekcije.
VESTACKA INTELIGENCIJA NAM STVARA MUZIKU
Vještačka inteligencija (AI), smatraju stručnjaci, mogla bi postati najrevolucionarnija tehnologija 21. stoljeća, koja bi trebala obilježiti vrijeme u kojem živimo i godine koje dolaze. I dok se upotreba ove tehnologije najčešće povezuje sa “opipljivim” rezultatima, kao pomoćnikom u obradi velike količine podataka, upravljanjem saobraćajem, u liječenju i razvoju novih lijekova, optimizacijom rada, obavljanjem složenih zadataka, pa čak i naprednim robotima, a nerijetko se smatra potencijalnom prijetnjom ljudskoj vrsti, prije svega zahvaljujući brojnim djelima naučne fantastike (poput zastrašujućeg Terminatora kojeg je utjelovio Arnold Schwarzenegger u istoimenom filmu), svakim danom je sve jasnije da će AI imati veliku ulogu u kreativnoj industriji.
Već danas postoje slike generirane vještačkom inteligencijom koje su pobjeđivale ljude na takmičenjima, organiziraju se izložbe “vještačkih umjetnika”, a polako, ali sigurno ova tehnologija ulazi u muzičku industriju.
Primjera radi, britanska grupa The Beatles “vratila se” početkom novembra, 53 godine nakon što je raspuštena, s novom pjesmom snimljenom zahvaljujući vještačkoj inteligenciji koja je omogućila izdvajanje vokala pjevača Johna Lennona sa starog snimka čime se, barem virtualno, ponovno okupila popularna četvorka.
Ovo nije jedini primjer korištenja vještačke inteligencije u muzici. Ranije je objavljen album pjesama mrtvih muzičara, Lost tapes of the 27 club, na kojim su ‘pjesme’ Jimmyja Hendrixa, Kurta Cobaina, Jima Morrisona… a čiji autor je upravo AI.
Možda i najfascinantniji primjer korištenja vještačke inteligencije za stvaranje muzike jeste i startup Aiva Technologies, sa njihovim “muzičarem” nazvanog Aiva (Artificial Intelligence Virtual Artist, odnosno virtualni umjetnik vještačke inteligencije), gdje je ovaj “vještački kompozitor” naučen da kompnuje klasičnu muziku, odnosno emocionalnu umjetnost koja se uobičajeno smatra jedinstvenom ljudskom kvalitetom.
Aivina muzička djela koriste režiseri kao muzičku podloga za njihove filmove, koriste ih reklamne agencije, pa čak i studiji koji razvijaju videoigre.
Nakon što je objavio svoj prvi album pod nazivom Genesis, kao i mnoge singlove, Aiva je postao prvi AI koji je službeno stekao svjetski status kompozitora i registriran je u društvu za zaštitu autorskih prava Francuske i Luksemburga (SACEM), gdje se sva njegova djela nalaze s autorskim pravom na njegovo ime.
Koliko je sve zastupljenije korištenje vještačke inteligencije za stvaranje muzike govori i činjenica da postoji AI Song Contest, međunarodno muzičko takmičenje, moglo bi se reći svojevrsni vid Eurovizije, za pjesme koje su kompozirane korištenjem vještačke inteligencije, a koje se održava od 2020. godine.
Danas već postoji niz platformi koji omogućavaju korisnicima da koriste vještačku inteligenciju za stvaranje muzike i pisanje pjesama.
Generalno govoreći, vještačka inteligencija stvara muziku korištenjem niza složenih algoritama, prije svega vidova dubokog mašinskog učenja, a korištenjem ogromnih baza podataka u stanju je da analizira i izdvaja uzorke i “stvara” originalna muzička djela koji oponašaju strukturu tih muzičkih uzoraka iz kojih uči.
Koliko je uznapredovala tehnologija korištenja vještačke inteligencije za kompoziranje muzike govori činjenica da je Aiva “položila” više Turingovih testova (gdje čovjek mora razlučiti da li komunicira s drugim čovjekom ili mašinom), kada je od muzičkih profesionalaca zatraženo da slušaju Aivina djela i zasad niko od tih muzičkih profesionalaca nije moglo reći da slušaju djelo čiji autor je upravo vještačka inteligencija.
Tuđe melodije
Mnogi dovode u pitanje koliko je ova “vještačka muzika” vrijedna i stvarna, prije svega što je zasnovana na tuđim djelima, ali stručnjaci koji se zalažu za njeno korištenje ističu kako je decenijama uobičajeno korištenje tuđih melodija i semplova prilikom stvaranja novih djela, gdje su neki od najpopularnijih djela zasnovana na tuđim djelima.
Kada se na to doda da neke od najvećih koncerata organiziraju muzički DJ-evi koji uzimaju tuđu muziku i “miksaju” je, tanka je granica između njihovih djela i djela koja je “izmiješala” vještačka inteligencija.
Isto tako, korištenje raznih programa za modulaciju glasa, poput auto-tunea, svakim danom smanjuje razliku između čovjeka i mašine.
I dok vještačka inteligencija vjerovatno neće još dugo vremena biti u stanju pisati pjesme s dubokom pozadinom, s više značenja, za mnoge to neće predstavljati problem jer neke od najpopularnijih pjesama današnjice i nisu previše dubokoumne.
Ono što izaziva zabrinutost jeste kakav će utjecaj imati korištenje vještačke inteligencije na muzičare od krvi i mesa.
Diaa El All, osnivač i direktor Soundfula, aplikacije za generiranje muzike korištenjem vještačke inteligencije, podsjeća da kada je javnosti predstavljena takozvana “mašina za bubnjeve” (drum machine), mnogi su se zabrinuli za budućnost bubnjara. Ali kada su svi vidjeli šta su Prince i drugi velikani muzičke industrije u stanju uraditi sa tom tehnologijom, a da pri tome pravi muzičari ne gube svoju ulogu i posao, stav je promijenjen.
‘Odskočna daska’
El All kaže da je muzika koju Soundful može trenutno generirati, na temelju korisnički postavljenih parametara, kao što su beatovi u minuti ili žanr, jednostavno zamišljena kao “odskočna tačka” za autore da stvaraju pjesme. “Ljudski element”, kazao je on, “nikada neće biti zamijenjen.”
Izvršni direktor BandLaba Meng Ru Kuok kaže da posjedovanje alata za poticanje stvaranja pjesama predstavlja ogromnu razliku za mlade muzičare, koji su do sada, čini se, najviše prihvatali ovu tehnologiju.
Ljudi koji stoje iza zalaganja za ovakvu tehnologiju smatraju da će korištenje vještačke inteligencije omogućiti svakoj osobi da stvara muziku i pjesme, baš kao što moderni pametni telefoni omogućavaju pravljenje odličnih fotografija ili videosnimaka. Što ne znači da će svako moći biti profesionalac.
Jedna od stvari koju bi vještačka inteligencija mogla “otključati” jeste stvaranje novih žanrova. Prema procjenama stručnjaka, na tom polju bi mogao biti najveći napredak ove tehnologije, koja će stvarati nove muzičke pravce koji možda nikada ne bi ni bili drugačije zamišljeni.
Naravno, jedna od najboljih stvari vezanih za muziku jeste mogućnost da uživate u koncertu svog omiljenog benda ili muzičara uživo, okruženi hiljadama ljudi koje nosi energija sa bine.
Kako muzika dolazi iz računara, postavlja se pitanje kako će se onda organizirati koncerti.
Međutim, već danas postoji rješenje za takve izazove. Britanski virtualni bend Gorillaz je odavno na koncertima koristio holograme umjesto sebe samih, praksa koju su počeli mijenjati u kasnijim godinama, a na njihovim nastupima publika je naprosto uživala. Slično vrijedi i za japanskog virtuelnog idola Hatsune Mikuu. Za razliku od Gorillaza, gdje pravi muzičari stvaraju i snimaju muziku, Hatsune Miku je takozvani virtuelni idol i potpuno vještački stvorena “pjevačica” koja održava koncerte kao animirana projekcija. Dakle, sve vezano za nju je vještački, ali to ne spriječava hiljade fanova da uživaju na njenim nastupima.
Osim ovih, održavani su “koncerti” preminulih muzičara korištenjem holograma i drugih metoda projekcija u prostoru, čime se gubila granica između stvarnih nastupa i “vještačkih”.
Kada se pogleda da niz nastupa brojnih svjetskih zvijezda za koje je javna tajna da pjevaju na matricu i da su njihove vokalne mogućnosti uveliko “ušminkane” u studiju, te čiji koncerti su prije svega samo predstava s muzičkom podlogom, nije nemoguće zamisliti budućnost gdje će se održavati koncerti vještačkih inteligencija koje će predstavljati hologrami, roboti ili neki drugi vidovi zabave.
Sve ovo ukazuje da će vještačka inteligencija imati sve veće prisustvo u muzičkoj industriji, a načini na koji uživamo u muzici bi se moglo na više načina promijeniti.
Нема коментара :
Постави коментар