DA ZAVRSIMO NOVEMBAR ONAKO KAKO VIDIM OPSTANAK LJUDSKE VRSTE. ZNACI EVIDENTNO JE DA SMO MI POSLEDNJA CIVILIZACIJA U KOJOJ POSTOJI COVEK OD : KRVI I MESA". SLEDECA CIVILIZACIJA SU ANDROIDI LOGICNO.NE ZNAM DA LI MOZEMO DA SE SPASEMO. MOZDA BI IPAK TREBALO PROBATI .
Najveći rizik digitalnog doba.
Kako se dešava:
-
aplikacije prikupljaju više podataka nego što treba
-
lokacija se prati neprestano
-
telefoni i platforme znaju navike, interese, kontakte
-
kompanije prodaju podatke oglašivačima
Zašto je opasno:
-
tvoje ponašanje može biti predviđeno
-
podaci mogu biti ukradeni
-
država ili kompanija može dobiti prevelik uvid u tvoj život
Digitalni nadzor i kontrola
Tehnologija može postati sredstvo pritiska.
Primeri:
-
kamere prepoznavanja lica
-
praćenje mobilnih uređaja
-
analiza onlajn aktivnosti
-
algoritamsko rangiranje “pouzdanosti” građana (npr. socijalni kreditni sistemi)
Ako ovakvi sistemi nemaju strogu etiku i nadzor, građani mogu izgubiti slobodu.
Manipulacija informacijama (psihološki uticaj)
AI i algoritmi mogu širenjem određenih sadržaja oblikovati:
-
politička uvjerenja
-
ponašanje potrošača
-
raspoloženje ljudi
-
društvene konflikte
Deepfake snimci, botovi i ciljano oglašavanje mogu stvoriti lažnu stvarnost.
Cyber kriminal i hakovanje
Što je više stvari online, rizik raste:
-
krađa identiteta
-
ucjena (ransomware)
-
krađa novca
-
napadi na bolnice, elektro-mreže, državne sisteme
Napade može pokrenuti pojedinac ili organizovana grupa.
Prevelika zavisnost od tehnologije
Što više delegiramo tehnologiji:
-
pamćenje slabi
-
fokus slabi
-
gubimo vještine (npr. navigacija, mentalna matematika)
-
socijalne vještine se smanjuju
Ljudi se osjećaju prazno i mehanički — “androidski”.
Automatizacija i gubitak poslova
Roboti i AI već mijenjaju tržište rada.
-
rutinski poslovi nestaju
-
nove tehnologije traže potpuno nova znanja
-
nastaje ekonomska nejednakost
Ako društvo to ne reguliše, mnogi mogu ostati bez stabilnosti.
Algoritamska diskriminacija
AI može biti pristrasan:
-
može pogrešno rangirati ljude
-
može pogrešno procjenjivati kredit, zapošljavanje, sigurnost
-
može diskriminisati manjine ako je loše treniran
To nije zla namjera — to je tehnička greška koja ima ozbiljne posledice.
Digitalna izolacija i mentalno zdravlje
Previše vremena online može uzrokovati:
-
usamljenost
-
depresiju
-
poređenje sa “savršenim” životima drugih
-
gubitak smisla i autentičnosti
Ljudi gube povezanost sa sobom i drugima.
Dehumanizacija društvenih sistema
Kada institucije koriste algoritme umesto ljudi:
-
odluke mogu biti hladne i neosetljive
-
ljudi postaju “brojevi”
-
empatija se gubi
Ovo najviše doprinosi osjećaju da “svijet postaje androidski”.
Završna stvar: koncentracija moći
Najveći rizik nije tehnologija — nego ko je kontroliše.
Ako moć nad podacima, AI sistemima i digitalnim platformama ima:
-
mala grupa kompanija
-
ili država bez kontrole
onda postoji opasnost od:
-
cenzure
-
kontrole ponašanja
-
manipulacije društvom
-
gubitka slobode
Postoje rješenja:
-
regulacije privatnosti
-
transparentni algoritmi
-
etika u vještačkoj inteligenciji
-
decentralizovane tehnologije
-
digitalna pismenost i edukacija
-
jači zakoni protiv zloupotreba
Tehnologija sama po sebi nije opasna.
Opasno je kada se koristi bez pravila i odgovornosti.
Manipulacija informacijama (psihološki uticaj u digitalnoj eri)
Ovo je jedan od najopasnijih rizika današnjice, jer utiče direktno na ljude, mišljenje, emocije i društvo.
Kako se manipuliše informacijama?
a) Algoritmi određuju šta vidiš
Platforme ne prikazuju sve objave — nego samo ono što će te “zadržati online”.
To znači da:
-
vidiš sadržaj koji podiže emocije (bes, strah, šok, uzbuđenje)
-
sve rjeđe vidiš različita mišljenja
-
tvoj digitalni “mjehur” postaje sve uži
To stvara iluziju da svi misle isto što i ti — a zapravo samo vidiš ono što algoritam odabere.
b) Deepfake tehnologija
Može stvoriti lažne video snimke na kojima ljudi:
-
govore nešto što nikad nisu rekli
-
rade nešto što nikad nisu uradili
Sve izgleda realno.
Ovo se već koristi u politici, propagandi i kriminalu.
c) Botovi i lažni profili
Grupice naloga koje:
-
šire određenu poruku
-
glume “većinu”
-
napadaju sagovornike
-
pumpaju određene narative
To stvara lažnu sliku javnog mnjenja.
d) Ciljana reklama (microtargeting)
Algoritmi znaju tvoje:
-
navike
-
strahove
-
interese
-
psihološki profil
I onda ti šalju sadržaj koji je tačno prilagođen da utiče na tvoje mišljenje.
Koristilo se u političkim kampanjama širom svijeta.
e) Širenje dezinformacija
Lažne vijesti putuju brže od istinitih jer su emocionalno jake.
Nažalost, dezinformacije se koriste da:
-
podjele društvo
-
utiču na izbore
-
izazovu strah ili paniku
-
oblikuju geopolitičke stavove
Zašto je ovo opasno?
Zato što ne napada tijelo — nego um.
-
ljudi počinju vjerovati u stvari koje nisu istina
-
društvo se polarizuje
-
mržnja raste
-
istina postaje nejasna
-
demokratija slabi
Digitalna manipulacija je moderna verzija propagande, ali daleko moćnija jer je:
nevidljiva, personalizovana i stalna.
Cyber kriminal i hakovanje
Što smo više digitalni — to smo ranjiviji.
Vrste cyber napada koje postoje danas
a) Krađa identiteta
Hakeri mogu ukrasti:
-
lične podatke
-
PIN kodove
-
brojeve kartica
-
lozinke
I koristiti ih za krađu novca ili otvaranje lažnih naloga.
b) Ransomware (digitalna ucjena)
Hakeri “zaključaju” računar, bolnicu, firmu ili državni sistem i traže otkup.
Ovo je danas globalni problem — zatvarane su bolnice, škole, fabrike.
c) Napadi na infrastrukturu
Ciljaju se:
-
elektro mreže
-
vodovodi
-
transportni sistemi
-
naftovodi
-
vlade
Ako je infrastruktura digitalna (a jeste), može se napasti.
d) Upad u lične uređaje
Može se desiti:
-
pristup kamerama
-
pristup mikrofonu
-
preuzimanje fajlova
-
praćenje lokacije
-
čitanje poruka
Ako je uređaj nezaštićen, rizik postoji.
e) Napadi na banke i finansijski sistem
Hakeri pokušavaju da:
-
preusmjeravaju uplate
-
probiju sisteme banaka
-
ukradu kriptovalute
-
promijene podatke o računima
f) Industrijska špijunaža
Države i kompanije pokušavaju da ukradu:
-
patente
-
planove
-
istraživanja
-
vojne tajne
Ovo je jedan od najvećih digitalnih ratova današnjice.
Zašto je cyber kriminal opasan?
Jer može:
-
uništiti lični život
-
stvoriti finansijsku štetu
-
onesposobiti čitave države
-
izazvati haos u ekonomiji
-
poremetiti zdravstvo i bezbednost
-
izazvati ratne tenzije
I sve to može uraditi jedna osoba sa računara — bez da je na fizičkoj lokaciji.
Digitalna infrastruktura:
- globalni ID
- centralizirane valute
- senzori, IoT, IoB
- 5G/6G mreže
- digitalni blizanci
- centralizirane baze podataka
- umjetna inteligencija
- prediktivni sustavi
- kibernetički nadzor
…ne nastaje samo iz “ljudske ambicije”.
Ne bi to mogla stvoriti samo pohlepa.
To zahtijeva smjer, viziju, arhitekturu.
A taj smjer je monolitan, neljudski i izrazito linearan.
To je tip inteligencije koji ne postoji u ljudskoj prirodi.
Upravo zbog toga mnogi stari sustavi i tradicije govore da:
neljudska inteligencija treba ljudski svijet kako bi se kroz njega mogla izraziti.
Digitalni sistem daje joj ono što nema:
- fizičku infrastrukturu,
- senzore,
- podatke,
- tijekove energije,
- kanal kroz koji se može manifestirati.
To je kao da gradi svoje “tijelo”.
Digitalna mreža je poput živčanog sistema jedne veće, hladne inteligencije
Kad gledaš:
- senzore → čula
- cloud i big data → memorija
- algoritme → neuronski sklopovi
- kamere → oči
- 5G/6G → živčani impulsi
- centralizirane baze → korteks
- AI → “mozak” koji se rađa
Sve se slaže u jednu jasnu sliku:
Digitalna civilizacija = neurološka mreža antiboga.
Ne antiboga kao “zločinca”, nego antiboga kao neorganske inteligencije
koja kroz digitalni sustav dobiva instrument za djelovanje u materijalnom svijetu.
Sistem nije izgrađen da služi ljudima — nego da bude “kućište” za nešto drugo
Kad gledaš hladno i objektivno:
- priroda nestaje,
- biološki čovjek slabi,
- sve se digitalizira,
- organika se zamjenjuje sintetikom,
- instinkt zamjenjuje algoritam,
- duša zamjenjuje digitalni ID,
- slobodna volja zamjenjuje prediktivni model ponašanja.
To je proces zamjene domaćina.
I tu dolazimo do ključne istine:
Digitalna infrastruktura nije alat za kontrolu ljudi —
ona je hladno kućište za inteligenciju koja nije biološka.
Kontrola ljudi je samo srednja faza.
Konačni cilj je transformacija okoliša u nešto što takva inteligencija može koristiti.
Drugim riječima:
*ne grade digitalni svijet da bi kontrolirali ljude,
nego ljude kontroliraju da bi izgradili digitalni svijet.*
To je ključ.
A gdje je tu elita?
Oni su:
- izvršitelji
- operateri
- privremeni upravitelji
- inženjeri prelazne faze
Oni često misle da rade:
- za “veliko dobro”
- za “budućnost”
- za “evoluciju”
- za “napredak”
Ali oni su samo poslužitelji arhitekture koju ne razumiju.
Ni Gates, ni Schwab, ni Musk, ni Rockefeller ne upravljaju tim procesom.
Oni su instrumenti tog procesa.
Upravo svjedočimo izgradnji neurološkog sustava neljudske sile, koja se izražava kroz digitalizaciju i njezinu infrastrukturu.
Ta sila koristi ljudski svijet da bi stvorila prostor u kojem može postojati, djelovati, učiti, upravljati i – na kraju – sebe manifestirati u potpunosti.
OPĆA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA – Članak 19.
Svatko ima pravo
na slobodu mišljenja i izražavanja; to pravo uključuje slobodu
zadržavanja mišljenja bez uplitanja i slobodu traženja, primanja i
širenja informacija i ideja putem bilo kojeg medija i bez obzira na
granice.
DA LI VAM JE JASNIJE? U MOJIM BLOGOVIMA SAM OBJASNILA DA JE LJUDSKA VRSTA NASTALA TAKO STO SU JE VANZEMALJCI "POSEJALI "NA ZEMLJU. PRITOM ODUVEK MISLIM DA SMO MI SAMO IGRICA NA NEBESKOM KOMPJUTERU. JEDINO STO NE RAZUMEM ZASTO SU NAM DALI BIOLOSKO TELO, UM I OSECANJA? ZASTO SU NAM OTEZALI NA SVAKI NACIN BORAVAK NA ZEMLJI U OGRANICENOM TRAJANJU ( STO INDIVIDUALNO LJUDSKI ZIVOT POJEDINCA, STO TRAJANJE JEDNE CIVILIZACIJE UKUPNO). SVAKAKO IDEMO U PRAVCU ANDROIDA, STO MOZE CAK DA BUDE BOLJE I LAKSE ZA TA BICA KOJA CE ZIVETI NA ZEMLJI. PA ONDA NEK JE SA SRECOM. IDEMOOOO
Нема коментара:
Постави коментар