I SVE SE SVODI NA ID NA BODOVE, BROJEVE, CIPOVE. LJUDI VISE NISU LJUDI. SAMO IGRICA U NEBESKOM KOMPJUTERU. ZASTO ONDA MISLIM DA SAM LJUDSKO BICEOD KRVI I MESA OD SRCA I MOZGA MADA SE I LIMENKU U CAROBNJAKU OD OZA PITAO TREBA LI MU SRCE ILI MOZAK ? I NA KRAJU STA? DOZVOLICEMO DA VELIKI BRAT POBEDI?
Evropski digitalni identitet biće:
• Dostupan svima koji ga žele koristiti: Svaki građanin EU, stanovnik i preduzeće u Uniji koje bi željelo da koristi Evropski digitalni identitet moći će to da učini.
• Široko upotrebljiv: Novčanici Evropskog digitalnog identiteta biće široko upotrebljivi kao način identifikacije korisnika ili dokazivanja određenih ličnih svojstava, u svrhu pristupa javnim i privatnim digitalnim uslugama širom Unije.
• Korisnici koji kontrolišu svoje podatke: Novčanici Evropskog digitalnog identiteta omogućiće ljudima da odaberu koje aspekte svog identiteta, podataka i sertifikata dijele sa trećim licima i da prate deljenje. Korisnička kontrola osigurava da se dijele samo one informacije koje treba dijeliti.
pak, čak i kada se digitalni ID koristi isključivo za stvaranje vrednosti i promovisanje inkluzivnog rasta, moraju se rešiti rizici dve glavne vrste. Prvo, digitalni ID je u suštini izložen rizicima koji su već prisutni u drugim digitalnim tehnologijama sa širokom populacionom upotrebom. Zaista, povezivanje i razmena informacija koji stvaraju vrednost digitalnog ID-a takođe doprinose potencijalnim opasnostima. Bez obzira da li se radi o kršenju podataka u kreditnim agencijama ili društvenim medijima, neuspehu tehničkih sistema ili zabrinutosti oko kontrole i zloupotrebe ličnih podataka, kreatori politika širom sveta danas se bore sa mnoštvom potencijalnih novih opasnosti u vezi sa digitalnim ekosistemom. Tehnološki neuspeh može uključivati probleme sa funkcionalnošću hardvera ili softvera koji su povezani sa digitalnim ID-om, kao i sa infrastrukturnim problemima koji sprečavaju neprekidno i efikasno korišćenje sistema.
Pretnje u sajber bezbednosti takođe predstavljaju sve veći rizik u digitalnom ekosistemu, a programi digitalnih ID-ova nisu izuzetak. Broj računa na mreži i količina kreiranih podataka se naglo povećava. International Data Corporation prognozira da će do 2025. godine globalna sfera podataka narasti na 163 zettabajta (jedan zettabajt je trilion gigabajta), deset puta veći od nivoa u 2016. Pored toga, menjanje propisa i preferencija potrošača sve više naglašava privatnost i kontrolu podataka za sve digitalne sisteme. Primeri novih mera privatnosti uključuju Opštu uredbu o zaštiti podataka u EU, Zakon o zaštiti privatnosti potrošača u Sjedinjenim Državama, Zakon o zaštiti privatnosti podataka iz 2012 na Filipinima i Zakon o zaštiti ličnih podataka Južne Koreje.
Drugo, neki rizici povezani sa konvencionalnim ID programima takođe se odnose na digitalni ID. Oni uključuju greške u izvršenju ljudi, neovlašćeno korišćenje akreditiva i isključivanje pojedinaca. Digitalni ID može smisleno smanjiti te rizike tako što minimizira mogućnost lične greške ili kršenja ponašanja. Na primer, za konvencionalne ID programe, usklađivanje podataka između baza podataka može biti nemoguće ili sklono greškama, dok programi digitalnih ID-ova mogu lakše da integrišu izvore podataka i implementiraju provere i kontrole kvaliteta podataka. Programi digitalne identifikacije visoke bezbednosti takođe smanjuju rizik od falsifikovanja i neovlašćenog korišćenja, koji su relativno lakši sa konvencionalnim ID-ovima, kao što su vozačke dozvole i pasoši. Štaviše, neki rizici povezani sa konvencionalnim ID-ovima će se manifestovati na nove načine kako pojedinci koriste digitalne interfejse. Na primer, pojedinci koji nemaju dovoljan tehnološki pristup i oni koji ne veruju sistemu digitalnog ID-a mogu biti potpuno isključeni, osim ako postoje alternativne opcije.
Šta je zapravo World ID, zašto je napravljen?
Najjednostavnije rečeno, World ID je nešto kao digitalna lična karta, ali za internet. Ova lična karta za identifikaciju ne koristi vaše ime, prezime JMBG ili sliku, već podatke iz skena vašeg oka. Ako ste reagovali sa zbunjenim: “Molim?!”, niste jedini.
World ID je napravljen da dokaže jednu osnovnu stvar – da ste čovek. A kome? – možda se pitate i, opet, ne biste bili jedini. Međutim, Sem Altman, direktor Open AI-a, smatra da u današnjem svetu postaje sve teže razlikovati ljude od softverskih botova. Baš zato je, kako je i sam nekoliko puta naveo, odlučio da napravi sistem koji dokazuje da je neko stvarna osoba, a ne kompjuterski program.
Čemu služi ovaj digitalni pasoš?
Ako ste prvi put čuli za World ID, velika je verovatnoća da do sada imate bar desetak pitanja, među kojima je i ono glavno – Za šta mi je potreban World ID?
Trenutno, ni za šta. Dobro, ne baš ni za šta – može da vam posluži ukoliko koristite određene aplikacije i servise za trgovinu kriptovalutima. U budućnosti bi, ipak mogao da vam zatreba, jer ideja njegovih osnivača jeste da jednog dana, World ID, zameni pasoš ili bude dodatna potvrda vašeg identiteta. Na primer – umesto da na aerodromu pokazujete pasoš, mogli biste da pogledate u specijalizovanu kameru, koja bi potvrdila vaš identitet. Za sada, to je daleko od realnosti.
Uz pomoć ovakvog identifikovanja, navode osnivači, značajno bi se mogle smanjiti prevare u online svetu, posebno kad su u pitanju aktivnosti kao što su:
- Online glasanje (da svako može da glasa samo jednom)
- Nagradne igre, besplatni tokeni, registracije na određene servise – kako bi se izbegle prevare
- Univerzalni osnovni prihod (UBI) – američki sistem socijalne pomoći, koji je jedan od glavnih argumenata za World ID – kako bi se smanjile prevare i poštovala fer raspodela sredstava
Ovakva identifikacija vam za sada nije potrebna za ulazak na društvene mreže, ali izvršni direktor World ID-a tvrdi da će tako nešto biti obavezno pre ili kasnije, za sve one koji žele da surfuju internetom i budu online.
Kako se dobija World ID?
Lako. U svega par koraka, a sve što je potrebno jeste da:
- Preuzmete aplikaciju koja se zove World App (besplatna je i dostupna za IOS i Android)
- Zatim preko aplikacije pronađete najbliži uređaj za skeniranje šarenice oka, koji se zove Orb. Ta specijalna mašina koja vam skenira oko, a već je postavljena preko 18 zemalja sveta, na preko 300 lokacija (nema ga u Srbiji niti na Balkanu)
- Ostalo je još samo da odete do najbližeg Orb-a, pogledate u kameru i za par sekundi biće kreiran vaš World ID.
Pošto verujemo da vam ništa nije jasno, evo malog pojašnjenja – Orb je metalna sferna naprava, veličine kugle za kuglanje, futurističkog izgleda, a specijalno je dizajnirana da skenira ljudsku šarenicu i na osnovu toga generiše digitalni identitet, poznatiji kao World ID. Skeniranjem šarenice kreira se zapravo enkriptovani hash – odnosno kod, digitalni otisak oka. Dakle, ova naprava od fotografije vašeg oka pravi numeričku šifru, koja služi kao potvrda da ste čovek.
Da li je ovo bezbedno?
To je upravo i pitanje koje postavljaju mnogi. Osnivači navode da je sve sigurno i da niko nema pristup vašim biometrijskim i drugim podacima, jer se to čuva samo na telefonu korisnika, dok kompanija nema pristup tim podacima.
Ipak, postavljaju se mnoga pitanja:
- Šta ako neko izgubi telefon?
- Šta ukoliko neko zloupotrebi sistem – odnosno predstavi se kao druga osoba (uz pomoć njegovog World ID-a)?
- Šta ukoliko do tih podataka dođu druge kompanije ili neka druga država?
Pitanja se samo nižu, a dodatno velike kontroverze je izazvalo i to što se sve tesitralo i u manje razvijenim zemljama, dok je kompanija davala čak i Worldcoin kriptovalutu u određenim iznosima svima koji pristanu da im se izradi ovaj digitalni pasoš.
Pojedine zemlje, kao što su Španija i Portugalija su obustavile korišćenje Orb sistema, dok kompanija ne usaglasi sve sa GDPR-om (Opštom odredbom za zaštitu podataka o ličnosti).
Нема коментара:
Постави коментар