UVEK SE VRACAM OVOJ TEMI JER SVE VISE DOKAZA PRONALAZIM DA ON POSTOJI I DA MI 'ZIVIMO' U NJEMU POPUT MATRIKSA. SAD TO JE I DOBRA I LOSA VEST. DONRO JE STO SVE OVO STO SE SADA DOGADJA NIJE STVARNO (KAKVO OLAKSANJE) A LOSE JE TO STO MI MISLIMO DA SE STVARNO SVE SADA DOGADJA I MNOGO SMO NESRECNI ZBOG ONOG STO PREZIVLJAVAMO SVAKI DAN. NASLA SAM FANTASTICAN TEKST I MORAM DA GA PRENESEM OVDE I SACUVAM OD ZABORAVA. OBJASNJAVA MNOGO TOGA. POTPISUJEM SVAKU REC.
vremeplov,vanzemaljci,piramide,Iluminati,novi svetski poredak,nove tehnologije,teorije zavere
недеља, 27. август 2023.
NEBESKI KOMPJUTER II
четвртак, 24. август 2023.
KONCEPT '5.0" DRUSTVA
IZUZETNO SU TESKA VREMENA. SVE TEZE JE NOSITI SE SA PROBLEMIMA U OVOM I OVAKVOM DRUSTVU. POMOCI SEBI I DRUGIMA POSTALO JE GOTOVO NEMOGUCE.SVE VISE LJUDI RAZMISLJA - STA JA SAM MOGU DA UCINIM PROTIV TOGA? IMA ISTINE U TOME, ALI DA SVAKO TAKO RAZMISLJA DESAVALE BI SE TEKTONSKE PROMENE. NAZALOST EMPATIJA JE SPALA NANISKE GRANE TE SE LJUDI SVE VISE OKRECU SAMO SEBI I SVOJIM PROBLEMIMA. MEDJUTIM , JOS POSTOJE HUMANITARNA DRUSTVA, HUMANI LJUDI KOJI POKUSAVAJU DA POMOGNU DRUGIMA. MADA SU I ONI CESTO KOMPROMITOVANI NA ZALOST KRIMINALCI SU NEKADA VELIKI HUMANI LJUDI IPAK VERUJEM I U ONE IDEALISTE KOJI ZAISTA CINE DOBRO BEZ SVOJE KORISTI.
Društveni identitet predstavlja način kako osoba vidi sebe u društvu, s jedne strane, a s druge, načinom kako je vide drugi članovi društva. Strukturna dvostrukost načina kako osoba vidi sebe u društvu očituje se, s jedne strane, u formiranju sopstvene slike-u-ogledalu, sagledavanja sebe očima drugih članova društva, a s druge, izgradnjom svog ličnog integriteta i individualiteta, koji je relativno nezavisan od te slike.
U tradicionalnim društvima, pojedinac je imao ograničen i fiksiran broj društvenih identiteta koji su manje ili više bili integrisani u strukturu ličnosti, dok u savremenim, idnustrijskim i postindustrijskim društvima jedna osoba može imati više različitih društvenih identiteta koji su fragmentovani i često uzajamno suproststavljeni. Zato je društveni idenititet u savremenom društvu u većoj meri instrumentalizovan i položan promeni ( najpoznatiji uticaj koji doprinosi naglašavanju važnosti predstavljanja i samopredstavljanja u drušstvu jeste uticaj medija ) Društveni identitet može biti rodni, etnički, religijski, klasni, odeređen posebnim životnim stlom. U svakom od ovih slučajeva identitet u različitoj meri zavisi od ličnog izbora pojedinca. On se može ispoljiti i kao društvena stigma, kroz obezvređivanje i nipodaštavanje. Na primer, u starom Rimu hrišćani su bili najstigmatizovanija društvena grupa; u nacističkoj Nemačkoj, to su bili Jevreji. U kastinskom sistemu Indije, kasta nedodirljivih je u toj meri bila ponižena da njihova senka nije smela pasti na bramna, predstavnika najviše kaste. Rasizam takođe predstavlja način društvenog stigmatizovanja ljudi usled boje njihove kože. Društveno stigmatizovanje povezano je s društvenim predrasudama i društvenim nasiljem. Kao što se pojedinci u različitom stepenu mogu definisati i informisati od strane svojih društvenih identiteta izvodi se da, prema društvenoj teoriji identiteta, "pojedinci nastoje da postignu ili održe pozitivan društveni idetitet". Kako pomoći sebi, društvu, u ovom vremenu i na ovom prostoru, uz sve efekte kumulativne lične i kolektivne traume koje gotovo svaki pojedinac na ovom podneblju nosi u sebi? Kako pomoći svojoj zajednici onda kada mnogi osećaju da jedva "nose" i sebe i svoje terete, probleme, kovitlac doživljaja i osećanja koja uzrokuju vrlo kompleksna kombinacija okolnosti i nasleđa...? Da li prvo rešavati individualne ili kolektivne probleme...?
Zasto sam pisala o drustvenom identitetu? Zato sto smo svi povezani hteli to ili ne. Ako recimo uspemo da unasoj ulici unesemo red, smanjimo zagadjenje i poboljsamo odnose medju ljudima uradili smo veliku stvar. Mozda je to samo "kap u moru" ali mozda posluzi kao primer da to i neki drugi ljudi urade
. Društvo 5.0 je koncept koji su prvo osmislili u Japanu pre nekih četiri do 5 godina, i predstavlja viziju društva budućnosti gde se balansira ekonomski napredak sa rešavanjem društvenih problema kroz sistem koji integriše virtuelni i fizički prostor. Možemo reći da je to društvo koje će biti super inteligentno, super povezano i super efikasno, ali pre svega to treba da bude super održivo društvo koje se gradi oko čoveka i osnovne potrebe da se život pojedinca učini srećnijim, zadovoljnijim, kreativnijim i uspešnijim.
Između ostalog, pokušava da ponudi odgovor na razna pitanja održivosti. Ono čega svi trebamo da budemo svesni – to nije društvo koje će doći samo po sebi, to je društvo koje treba zajedno da stvorimo.
To je jedna vizija sveta u kome bismo mi i naši potomci mogli da živimo, ali to zahteva tehnološku, ekonomsku i socijalnu reformu, i mnogo veći angažman svakog pojedinca u stvaranju takvog društva.
Taman smo se navikli na termin Četvrta industrijska revolucija a počela je priča o Društvu 5.0. Otkud to?
Ovo su dva pojma koja se prepliću i koja govore iz različitih uglova o napretku civilizacije kroz istoriju. Kroz istoriju čovečanstvo je prošlo kroz četiri bazična tipa društva: Društvo 1.0 bilo je Lovačko društvo koje je nastalo pre više desetina hiljada godina sa pojavom prvih ljudi. Zatim se razvija Društvo 2.0 koje je bilo poljoprivredno društvo koje nastaje u Mesopotamiji pre nekih 5000 godina.
Polovinom 18. veka sa razvojem parne mašine i napretka u hemijskoj proizvodnji, pojavom mašinske obrade i razvojem prerade gvožđa kreće Industrijsko društvo odnosno Društvo 3.0.
Sa razvojem kompjutera i digitalizacijom, gde informacija i način na koji se ona koristi u stvari određuje ekonomsku snagu kreće doba Informacijskog društva krajem 20. i početkom 21. Veka. To je Društvo 4.0 u kome se mi sada nalazimo.
Ako posmatramo sam tehnološki napredak, industrijsko društvo je krenulo polovinom 18. veka zahvaljujući otkriću parne mašine i začetku mehanizacije.
Već krajem 19. veka ulazi se u drugu industrijsku revoluciju koju karakterišu upotreba električne struje, goriva, razvoj automobilske i avio industrije, masovna proizvodnja u fabrikama. Treća industrijska revolucija kreće sa otkrićem poluprovodnika i kompjutera što dovodi do razvoja telekomunikacija i Interneta polovinom 20. veka. Ovo doba zove se često i digitalna revolucija.
Četvrta industrijska revolucija krenula je u zadnjoj deceniji i predstavlja nove načine na koje je tehnologija uključena u društvo i pre svega odlikuje je uspon fizičko-virtuelnog sveta, gde dolazi do povezivanja ljudi i mašina. U tehnološkom smislu oslanja se na tehnologije iz treće industrijske revolucije, ali ovde se sve više priča o veštačkoj inteligenciji, robotima, novim materijalima, 3D printingu, blockchain tehnologijama itd. što dovodi do pojave novih profesija, novih zanimanja i promene postojećih zanimanja, ali takođe otvara još veće mogućnosti za inoviranje i za nove poslovne modele.
Industrija 4.0 je upravo ta koja stvara preduslove i mogućnosti da kao čovečanstvo evoluiramo iz Informacionog društva koje je Društvo 4.0 u Društvo 5.0.
Dakle ovde se radi o jednom dosta širem pojmu od same tehnologije, odnosno o skupu tehnologija, podataka, novih poslovnih modela i praksi koji su deo Industrije 4.0 koje zajedno mogu imati veliki uticaj na čitavo ustrojstvo društva budućnosti. To je zanimljivo, jer mi se čini da danas kada govorimo o najnovijim tehnologijama, uglavnom se fokusiramo na same uređaje, softver, tehničku stranu, a bez da govorimo o njenom sveobuhvatnom uticaju. Koliko je tehnologija bitna za Društvo 5.0, da li uopšte možemo da ga zamislimo bez nje?
Upravo su nove tehnologije te koje omogućavaju balans između ekonomskog napretka i rešavanja ozbiljnih društvenih pitanja.
Tehnologija je jedan od stubova razvoja društva, ali ona nije cilj sama sebi, već predstavlja osnovi gradivni element novog društva jer daje mogućnost da izgradimo pravednije društvo, da podržimo održivost u svemu što radimo, da podržimo veću jednakost i transparentnost.
Evo nekoliko primera. Ekonomski napredak zahteva sve veću potrebu za energijom, sve je veća potreba za hranom jer čovečanstvo raste, a sa druge strane to izaziva i društvene probleme gde imamo preveliku emisiju štetnih gasova u atmosferu i klimatske promene izazvane time i imamo neumereno trošenje resursa na planeti za proizvodnju hrane i stvaramo velike kolličine otpada.
Kroz tehnološka rešenja i napredak nauke mi upravo možemo i trebamo da rešimo ova pitanja. Pre svega, vidim kombinaciju IoT mreža i veštačke inteligencije, uz korišćenje edge, fog i cloud infrastrukture i ultra pouzdanih komunikacionih tehnologija, kao sredstvo za rešavanje izazova sa kojima se čovečanstvo suočava.
Dakle, dostizanje višeg stepena društvene organizacije je nerazdvojivo od novih tehnologija. Koliko je Internet stvari bitan činilac u Društvu 5.0?
Internet stvari ili još bolje da kažem servisi bazirani na IoT mrežama predstavljaju most koji će povezati fizički i virtuelni svet i omogućiti da iz informacionog društva počnemo da gradimo Društvo 5.0 koje inače u poslednje vreme zovu Imagination society – ja to razumem kao društvo u kome možemo stvarno realizovati svoje ideje i ispoljiti svoju kreativnost do maksimuma.
Šta to u praksi u stvari znači? U sadašnjem društvu mi pristupama bazama u cloudu preko Interneta, pretražujemo sadržaj, povlačimo ga lokalno, analiziramo informacije i podatke. U novom društvu upravo IoT uređaji preko senzora prikupljaju informacije iz fizičkog sveta i akumuliraju ih u cyber prostoru, te podatke onda analiziraju razni algoritmi veštačke inteligencije i vraćaju u realnom vremenu ponovo u fizički prostor direktno ljudima ili IoT uređajima koji preko aktuatora vrše neke akcije. Tako će se suštinski pojačati trenutne fizičke i kognitivne sposobnosti ljudi, i na taj način poboljšati i kvalitet njihovog života.
Još uvek smo relativno udaljeni od ovog novog nivoa društva, ali već sada možemo osećati neke od koristi. Primer je odgovor tehnologije na trenutnu pandemiju a kako će tehnologija u budućnosti uticati na zdravstvene sisteme?
Pandemija je pokazala koliko je komunikaciona infrastruktura kritična i da svet mora mnogo bolje da se spremi za potencijalne slične pandemijske događaje u budućnosti. Jedan od preduslova je da infrastruktura ima još veće brzine, da podrži povezivanje većeg broja uređaja pre svega zbog IoT servisa i robota, da se dodatno smanji kašnjenje i poveća pouzdanost kako bi mogli da se razviju servisi koji će smanjiti uticaj fizičke distance i omogućiti nesmetanu medicinsku negu, obrazovanje i poslovanje za sve. Time će se smanjiti nejednakost različitih socijalnih grupa, što pre svega možemo kroz robotiku, virtuelnu i proširenu realnost da postignemo.
Kada pričamo o budućim zdravstvenim sistemima ja tu vidim nekoliko glavnih IoT primena:
Pre svega razvoj personalizovane zdravstvene nege gde ćemo imati senzore za ličnu upotrebu koji će pratiti u realnom vremenu naše biometrijske podatke, slati ih u neko naše lično big data skladište gde će AI algoritmi analizirati naše opšte zdravstveno stanje i raditi na preporukama za preventivne akcije.
Nije poenta u tome da kada nastane problem probamo da ga saniramo kroz zdravstvenu negu, već da se uoče prvi znaci potencijalnih problema i ti zdravstveni problemi spreče. Uz to direktno možemo povezati i lične i udaljene konsultacije sa doktorima i dijagnostiku na daljinu, ali uz odgovarajuće robote od toga nije udaljena ni terapija i operacije na daljinu. Tu naročito vidim kombinaciju raznih senzora, veštačke inteligencije i sistema virtuelne i proširene realnosti.
Dodatna bitna sfera je sfera razvoja pomoćnih sredstava za pomoć bilo ljudima koji imaju neke probleme poput problema sa kretanjem ili pomoći starijim ljudima, gde uz pomoć specijalizovanih uređaja opremljenim raznim senzorima možete pomoći nepokretnima da se ponovo kreću, ili možete pomoći prilikom podizanja pacijenata sestrama sa posebno dizajniranim odelima koja omogućavaju veću snagu a senzorima hvataju signale koji se mišići naprežu.
A da ne pričamo o robotima i dronovima koji mogu da se koriste za isporuku medicinskog materijala i opreme ili hrane pacijentima ili ugroženom stanovništvu u situacijama kada zbog pandemije postoji opasnost od fizičkog kontakta. To je već primenjivano u raznim bolnicama širom sveta u toku ove pandemije. Znači tehnologija je tu i možemo je koristiti.
Koliko nam IoT može pomoći u kontekstu budućeg održivijeg Društva 5.0?
Kada pričamo o energetskoj održivosti, Svetski Ekonomski Forum je još 2018. godine IoT preporuke za održivost gde je utvrđeno da čak 84% IoT aplikacija može ili će adresirati barem neki od 17 ciljeva održivosti koje su Ujedinjene Nacije definisale. To znači da je uloga IoTa suštinska za ostvarivanje energetske održivosti. To se može postići tako što će se preko raznih senzora prikupljali različiti izvori podataka kao što su meteorološki podaci, operativni podaci elektrana, statusi električnih vozila kao i uslovi i potrošnja pojedinačnih domaćinstava.
Podaci bi se smeštali u Big Data, sve to bi veštačka inteligencija obrađivala i nalazila optimalne načine za proizvodnju i potrošnju energije, uz minimizaciju emisije štetnih gasova u atmosferu. Možda zvuči kao naučna fantastika, ali do takve vizije ide se korak po korak. Evo nekoliko primera koji podstiču održivost.
Pametna brojila predstavljaju oblast jedne od najranijih i najrasprostranjenijih primena IoT tehnologija i filozofija iza takvih brojila je da podstaknu korisnike da promene svoje navike i da smanje svoju potrošnju i smanje emisiju ugljen dioksida. Dodatno ovakva brojila energetske kompanije ili vodovodne ili gas kompanije mogu daljinski pratiti i unaprediti održavanje i efikasnost kroz prediktivno održavanje, a sa takvim sistemom smanjuju se i sami troškovi održavanja cele mreže kao i gorivo i vreme potrebno da se brojila očitaju.
Pametna energetska mreža koja će znati gde i kada je energija potrebna i na taj način će pomoći odlučivanju u kompanijama kako bi bile efikasnije, kako bi znale kako da sačuvaju energiju kada je potražnja manja i da proizvode i dostavljaju energiju kada je potražnja velika. Te pametne energetske mreže će upravo preko povezanih IOT uređaja i njihovih senzora moći da prate ponudu i potražnju energije, skupljaju podatke, analiziraju ih i direktno utiču na način na koji se energija proizvodi i distribuira. Bitan faktor u tome je i da se kombinuju različiti izvori podataka i proizvođači električne energije. Ali dodatno ako posmatramo nivo pojedinačnih domaćinstava, zahvaljujući raznim senzorima i IoTu moćiće da se promoviše optimizacija potrošnje energije i da se prave pametnije kuće koje će čuvati energiju.
Upravo je proizvodna industrija često uzročnik zagađenja, kreiranja otpada i neefikasne potrošnje energije. Da li tehnološki napredak, a naročito IoT, može da pomogne u tome da se adresiraju ovi problemi?
Što više informacija dobijemo o proizvodima, servisima, sistemima i njihovom načinu rada kroz IoT mreže i primenu raznih digitalnih tehnologija, što više podataka imamo vezanih za ponudu i potražnju, o zalihama i mogućnostima da se one popune, o načinima isporuke- bolje ćemo moći da odgovorimo na specifične potrebe, u određenom trenutku na određenom mestu.
Ono što mora da nam bude cilj je da sačuvamo resurse, da smanjimo upotrebu goriva, da pratimo nivoe potražnje i uočimo potencijalne probleme u okruženju-tako štitimo planetu- a sa druge strane na taj način i organizacije postaju efikasnije, smanjuju nepotrebne troškove i postaju dugoročno održive. Pre svega u proizvodnji se može omogućiti
● fleksibilno planiranje proizvodnje i upravljanje zalihama
● AI i roboti sa mnogo senzora moćiće da rade koordinaciju nekih zadataka u fabrikama i da podignu efikasnost samog procesa rada
● Distribucija proizvoda može da bude efikasnija ako se radi kolaboracija različitih proizvođača pa se optimalno koriste transportni kapaciteti
● Može da se obezbedi mnogo više proizvodnja i distribucija bez posrednika, naročito kada je u pitanju proizvodnja hrane u lokalnim zajednicama
Za proizvodnju naročito su dva digitalna slučaja korišćenja korisna:
● Digitalni blizanci daju mogućnosti da nešto istestirate pre nego što ga izgradite jer su to digitalne replike fizičkog sveta. To može pomoći u poljoprivredi korišćenjem IoTa da se dobiju svi potrebni podaci od stanja zemljišta do performansa mašina koje se koriste, ali i performansa i veština ljudi koji upravljaju celim procesom proizvodnje i prodaje. Sa digitalnim blizancima kompanije mogu bolje da predvide prinose, da obezbede veću finansijsku sigurnost ali i efikasniju proizvodnju što omogućava veću dugoročnu održivost.
● Prediktivno održavanje je jedan od segmenata koji se može primeniti na sve proizvodne i servisne industrije, a neophodni su IoT da prikuplja podatke iz okruženja i napredna analitika koja će te podatke obraditi. To se postiže tako što se u realnom vremenu prati preko senzora stanje mašina i umesto da radite redovno održavanje u skladu sa očekivanim životnim vekom komponenti, AI i IoT kombinacija rade predikciju otkazivanja na osnovu istorijskih trendova i podataka u realnom vremenu. Takav način rada može drastično da smanji vozni park, da smanji potrošnju goriva zbog izlazaka ekipa na teren i na taj način se dodatno doprinosi održivosti i u smislu manjeg zagađenja i u smislu manje potrošnje energije i drugih resursa.
Kad spomenemo zagađenje, uvek je neodvojivo i od saobraćaja. Koliku ulogu IoT ima ovde?
Lično mislim da će jedan od prvih pozitivnih uticaja IoTa biti upravo kroz pametne saobraćajnice i parkiranje u gradovima, gde će se smanjiti emisija izduvnih gasova ali i smanjiti vreme čekanja, gužve ili vreme potrošeno tražeći parking mesta.
Na tome mnogi gradovi već rade, tehnologija je zrela za primenu. Napredniji servisi koji će nakon toga doći a gde će IoT imati takođe svoju ulogu, vezani su za senzore u automobilima koji će omogućavati sve od preventivnog i optimalnog održavanja do autonomne vožnje. Autonomna vozila kao neka ultimativna vizija treba da doprinesu drastičnom smanjenju nesreća ali i da omoguće da vreme provedeno u vožnji bude mnogo korisnije potrošeno – za odmor, zabavu, učenje, razgledanje novih lokacija.
Svakako će to dovesti i do proliferacije novih poslovnih modela i sve više bićemo svedoci da se koriste modeli deljenja prevoznih sredstava a sve manje će biti ličnih automobila…naravno pričam o nekoj malo daljoj budućnosti. Ali zar ne bi bilo divno da kada krenemo na posao naš kućni digitalni asistent obezbedi da nas vozilo čeka ispred kuće, na putu do posla pročitamo sve vesti ili par desetina stranica knjige ili pokupimo još par kolega pa zajedno napravimo jutarnji brifing uz jutarnju kafu dok se vozimo? To bi moglo da uštedi vreme i oslobodi ga za kreativno razmišljanje.
Ovih dana 5G je veoma aktuelna tema – kako su IoT i 5G povezani, odnosno koliko će 5G uticati na brži razvoj IoT-a i mogućnosti koje nam on pruža, a time nas dovesti bliže konceptu Društva 5.0?
Suština Društva 5.0 je u povezivanju fizičkog i virtuelnog sveta ali u realnom vremenu. To znači da u realnom vremenu podatke iz fizičkog sveta možemo da prebacimo u virtuelni, da ih tamo obradimo u realnom vremenu, i da vratimo rezultat u fizički svet kako bi se preduzela neka akcija. Već sada to možemo postići u ograničenom obimu za pojedine primene jer već imamo IoT tehnologiju, imamo BigData, imamo razvijenu edge, fog i cloud IT infrastrukturu imamo AI algoritme, imamo optiku ili 4G mrežu kao komunikacionu infrastrukturu. Mnogi zbog toga misle da nam 5G u stvari nije potreban.
Ali većina IoT uređaja ne može da se poveže preko optičke mreže, znači moramo da se fokusiramo na neke bežične tehnologije. Iako sada postoji puno različitih standarda koji omogućavaju pravljenje IoT mreža, servisi koje sam pominjala i njihova masovnost zahtevaće neke bežične tehnologije koje omogućavaju više stotina hiljada uređaja po kvadratnom kilometru, zahtevaće dvosmernu komunikaciju od i ka IoT uređajima, zahtevaće raličite dužine podataka koji se prenose, neki servisi koji koriste IoT biće kritični i zahtevaće garantovani kvalitet prenosa, sigurnost i pouzdanost koja se ne može obezbediti kroz trenutne bežične tehnologije.
To nameće odgovor da nam je potrebna neka nova bežična tehnologija da bismo izgradili ovako napredno društvo, koja će omogućiti ultra brzu, ultra pouzdanu komunikaciju sa malim kašnjenjem i koja će omogućiti omasovljenje IoT uređaja – računajte stotine uređaja po jednom čoveku a možda i više.
Prva bežična tehnologija koja će pokušati da odgovori na taj tehnološki izazov je upravo 5G tehnologija. Tako da je odgovor na tvoje pitanje da će za mnoge IoT primene biti neophodna najmanje 5G mreža, ako ne i neke nove generacije koje još uvek nisu osmišljene.
Šta znače volonteri i koliko humanost na delu može nekome da bude od životne pomoći najbolje se vidi tokom nesreća, nepogoda, vanrednih situacija poput ove sa pandemijom virusa korona kada su neimenovani heroji omogućili najstarijim sugrađanima da lakše prebrode “zaključavanje” u Srbiji tokom prethodne godine. Neki su se organizovali spontano, neki preko Crvenog krsta, drugi su samoinicijativno pomagali najbližim komšijama.
Čak 70 odsto globalnog volonterskog rada ne uključuje nikakvu organizaciju, već se odvija neformalno između ljudi u njihovim zajednicama, ukazuju Ujedinjene nacije povodom Svetskog dana volontera koji se obeležava svakog 5. decembra kao podsećanje na dan kada je 1970. godine stvoren Program UN za volontere.
Volonteri su aktivni u raznim oblastima - od zaštite životne sredine do socijalnih pitanja.
Koliko ih tačno ima u Srbiji - precizan podatak ne postoji. Procene UN kazuju da u svetu volontira oko milijardu građana.
Prema podacima iz dokumenata koje prate izveštaj Ujedinjenih nacija “The 2018 State of the World’s volunteerism report: The thread that binds” u Srbiji je bilo 223.009 volontera, od kojih je preko organizacija volonitiralo nešto više od 24.000, dok je ostatak - velika većina - 198.987 volontirala direktnoNajveća i najstarija volonterska organizacija u Srbiji je Crveni krst. Ona okuplja 60.000 volontera, među kojima je najviše mladih. Oko petine volontera Crvenog krsta su ljudi srednjeg životnog doba, a isto toliko ima i starijih.
Prema podacima Crvenog krsta Srbije, u svetu danas u organizacijama Crvenog krsta i Crvenog polumeseca volontira preko 17 miliona ljudi.
Volonteri, kako ukazuju u Crvenom krstu, mogu biti osobe iz svih društvenih grupa, svih uzrasta i imovinskih stanja, a aktivnosti na kojima se angažuju takođe variraju od učestvovanja u periodičnim akcijama do stalnih programa.
- Volontiranje osnažuje pojedinca i povećava samopouzdanje, suzbija depresiju i pomaže ljudima da ostanu fizički zdravi. Kroz volontiranje pomažemo drugima, ali i ukazujemo na probleme i potrebe oko nas, a takođe izgrađujemo i osećaj solidarnosti. Volonteri omogućavaju da oni koji imaju otežane životne okolnosti postanu ravnopravni članovi društva, a kroz svoje angažovanje štite ranjive ugrožene grupe od ekonomske i političke marginalizacije. Volontiranje ima potencijal jačanja kohezije društva, a može da doprinese stvaranju pozitivnih promena u društvu - ukazuju u Crvenom krstu napominjući da svako ko želi da volontira može da se javi svojoj organizaciji Crvenog krsta u mestu u kome živi.Glavni rezultati istraživanja “Volontiranje mladih u Vojvodini - Motivi, dobiti i izazovi”, nastalog kao rezultat dugoročnog volonterskog projekta “Volontiranje u solidarnosti, sociološkinje Helene Hagauer iz Austrije, ukazuju na postojanje velikog jaza u društvu kada je volontiranje u pitanju: S jedne strane je veliki deo društva za koje volontiranje predstavlja rad bez nadoknade, bez ikakve koristi za volontere ili volonterke. Sa druge strane su osobe koje se bave volontiranjem, koje su mnogo toga dobile kroz to iskustvo i kojima je to donekle čak i postao način života.
- Za jednog sagovornika u istraživanju, volontiranje je „genijalna stvar“ koju preporučuje svima, drugoj volonterki je volontiranje dalo „jedan veliki vetar u leđa“, a treći je rekao da želi da mu „bude način života“ da iskoristi odmor za volontiranje. A još jedna volonterka je čak i rekla da „taj osećaj ne može da se kupi“, jer ona smatra da je volontiranje „hrani iznutra“. O volontiranju kaže: „Meni je taj volonterski rad lekovit… Ne gleda se kroz tu materijalnu dobit. Stvarno odlaziš tamo sa emocijama i sa srcem daješ, to nešto, odnosno deo svog slobodnog vremena, i neverovatno koliko dobiješ mnogo za uzvrat više. Ali, to je fora što je to što dobiješ nazad, nije materijalno, nego samo neki pogon za dalje i za smisao u životu u kome živimo… Uglavnom su mi ti volonterski angažmani bili kao neki beg od stvarnosti. Neko valjda traga za tim nekim utopijama životnim - navodi se u istraživanju.Mladi koji su intervjuisani u ovom istraživanju su često počeli svoju „volontersku karijeru” donekle slučajno, preko svojih poznanstava.
- Drugi su se zainteresovali posle gledanja TV emisije ili posle radionice ili kampa organizovanih od strane organizacije. Motivi za volontiranje su im bili razni: novo iskustvo, doprinos zajednici, zanimljive aktivnosti, nova poznanstva, profesionalno usavršavanje ilidobar provod. Među stvarima koje su intervjuisani dobili kroz svoje volontiranje su sve upravo spomenute, i još nekoliko: Neki su preko volontiranja prevazišli strahove i znatno poboljšali svoje komunikacijske sposobnosti, puno njih je povećalo samopouzdanje kroz volontiranje, a nekolicina njih je podvukla da im se sviđa to što im je tokom volonterskog angažmana dat prostor za izražavanje. Povrh svega, volontiranje je nekim mladima promenilo pogled na svet i svest o društvenim problemima, a osobe koje su možda već bile svesne tih problema su se preko volontiranja osnažile da preduzmu konkretnije akcije povodom toga. Zbog svega navedenog intervjuisani su bili veoma zadovoljni svojim volontiranjem i rekli su da nameravaju i dalje da se time bave - navodi se u istraživanju.
Takođe, u tom istraživanju se ukazuje i da se nekolicina intervjua završila na tome da su ispitanici preporučili svima da bar probaju ovo iskustvo.
Navode se i preporuke u cilju smanjenja jaza između oduševljenih volontera, i stava društva o volontiranju koji je, ocenjuje se - prilično negativan. Prvo i možda najbitnije, treba raditi na tome da se u javnom diskursu razbiju pogrešna shvatanja o volontiranju. Mora da bude jasno da volontiranje nije iskorišćavanje i da nije „rad za džabe”. Volontiranje nije alternativa plaćenom poslu, nego je dobrovoljna aktivnost koju pojedinci rade u svom slobodnom vremenu. Nije dakle alternativa poslu, nego je alternativa gledanju serija i igranju igrica na telefonu i slično. Zatim, organizacije koje primaju volontere i volonterke treba da se drže dobre prakse u radu sa njima: pored poštovanja opšte prirode volontiranja, to obuhvata iskrenu, otvorenu komunikaciju i aktivno bavljenje svojim volonterima i volonterkama. Između ostalog, organizacije mogu da nude razne obuke, da organizuju druženje, da redovno sprovode evaluacije…
Ukoliko se organizacija drži dobre prakse u radu sa volonterima i volonterkama, bilo bi dobro da, kako se ukazuje - teži ka tome da se o tom dobrom primeru čuje.
- Druga mogućnost obaveštavanja javnosti o volontiranju jeste preko srednjih škola.Pošto u društvu vlada stav da od volontiranja nema dobiti, valjalo bi, kako se ističe u istraživanju “Volontiranje mladih u Vojvodini - Motivi, dobiti i izazovi”, naglašavati benefite volontiranja.
- Kako bi osobe koje nemaju iskustvo sa volontiranjem dobile bolju predstavu o tome, organizacije mogu da prave video snimke sa svojim volonterima i volonterkama ili da nude mogućnosti da se javnost upoznaje sa njima. Da bi se povećala pristupačnost volontiranja, organizacije koje primaju volontere i volonterke bi trebale da o toj mogućnosti na što jasniji način obaveste javnost, npr.preko opisa volonterskih aktivnosti na svom sajtu. Konačno, država treba da teži ka tome da obezbedi svim mladima uslove života koji im omogućavaju materijalnu stabilnost kako bi svi mladi koji žele mogli svoje slobodno vreme da koriste za volontiranje, U istraživanju se citira i definicija volontiranja: To je, u najširem smislu, aktivnost koju pojedinac poduzima dobrovoljno kako bi doprineo dobrobiti druge osobe, grupe, ili organizacije. Po pojednostavljenoj definiciji UN, tri ključna kriterijuma za volonterske aktivnosti jesu da se ne preduzimaju zbog finansijske dobiti, da se pojedinac slobodnom voljom odluči na volontiranje i da koriste nekoj trećoj osobi, ali i samom volonteru.
ZAKLJUCAK OVOG TEKSTA JE POTPUNO KONTRADIKTORAN. POCNIMO REDOM. DRUSTVO 5.0 JE NOVO MODERNO DRUSTVO. SVAKO DRUSTVO IMA SVOJ IDENTITET (KAO I SVAKI POJEDINAC). SVAKO OD NAS MOZE DA MENJA SVET AKO ZELI. NIJE LAKO BITI HUMAN I EMPATICAN. DAKLE AKO PORADIMO NA SVOM IDENTITETU A ON ZNACAJNO STRCI OD KOLEKTIVNOG ( DANASNJE DRUSTVO JE BOLESNO) IPAK MOZEMO DA NESTO UCINIMO IAKO NAM SE TO CINI BESMISLENIM. AKO STE HRABRI I HUMANI MOZETE BITI DON KIHOT I BORITI SE SA VETRENJACAMA ( MEDIJIMA). ISHOD JE NARAVNO NEIZVESTAN AL STE BAREM PROBALI. PA SRECNO NAM BILO SA DRUSTVOM 5.0.
понедељак, 21. август 2023.
IMATI DVA DNK
NEKI SE RODE KAO HIMERE(POSEDUJU DVA DNK) STO JE RETKO ALI NE I NEMOGUCE. IMA DOSTA TAKVIH SLUCAJEVA OPISANO U MEDICINSKIM KNJIGAMA. MEDJUTIM, STA SA ONIM LJUDIMA KOJI DOBIJU NECIJI DNK PA IMAJU I SVOJ TUDJI? I ONI POSTAJU HIMERE I CINE VELIKI PROBLEM NAROCITO U KRIMINALISTICI. VELIKO JE IPAK ETICKO PITANJE - DA LI DONIRANJE KOSTANE SRZI POMAZE LJUDIMA DA PREVAZIDJU TESKE BOLESTI ILI IM ODMAZU CINECI IH HIMERAMA? NARAVNO SVI SMO ZA TO DA SE LJUDI SPASU TRANSPLATACIJOM KOSTANE SRZI ALI OPET POMISLITE KOJE ZAVRZLAME MOGU NASTATI KAD U JEDNOM TELU IMA VISE DNK.
петак, 18. август 2023.
KAD TI JE TATA....KAD TI JE MAMA...
RODITELJI SU UZOR SVOJOJ DECI. SVE POLAZI IZ KUCE. I TO BI BILO NAJNORMARNIJE DA JE PORODICA KAO NEKADA. ALI NECUSADAOKONTRAVERZNIM BIZNISMENIMA, STARLETAMA I RIJALITI ZVEZDAMA IAKO SU ONI RODITELJI I SALJU UZASNE PORUKE SVOJIM PONASANJEM. NECU NI O KRIMINALCIMA, NARKOMANIMA I UOPSTE LJUDIMA 'SA ONE STRANE ZAKONA' IAKO I ONI IMAJU DECU. OVAJ PUT CU PISATI O DECI CIJI SE RODITELJI BAVE POSLOVIMA OPASNIM PO ZIVOT. KAO POLICAJCI, VATROGASCI, VOJNICI, NAUCNICI , ISTRAZIVACI I SVI ONI KOJI U SVAKOM MOMENTU GLEDAJU SMRTI U OCI.
Razmisljala sam i o tome sta ako su oba roditelja na opasnim poslovima? A detetu je strasno sto je i jedan roditelj na takvom poslu. Sta ako se zaista desi povreda, teska povreda ili cak smrt? Kako je toj deci? I da. Decacima su opasna zanimanja super i svakako bi zeleli i oni da budu heroji kad porastu. Devojcicama koje su danas podjednako hrabre i odvazne vise nije super biti stjuardesa nego pilot! Ali ja pricam o deci ciji su roditelji upravo ti heroji i koji svaki dan rizikuju zivot. Da li oni shvataju koliko su im roditelji u opasnosti? Da li se vise plase za njih ili su vise ponosni?
OPASNA ZANIMANJA
NOVINAR I POLICAJAC
Osoba zadužena za red često ostaje sama s neprijateljem. Nemoguće je predvidjeti reakciju bandita koji je zainteresiran da skriva tragove svojih ilegalnih radnji. U potrazi za kršiteljem zakona, policajac ga pokušava održati na životu, a zatim kažnjavanjem pružanjem dokaza. Zločinac u bijegu, naprotiv, želi se osloboditi svjedoka i gotovo uvijek puca da ubije.
MINOLOVAC
Zanimanje zahtijeva koncentraciju i staloženost. Nema mjesta brigama i osjećajima. Ponekad život nevinih ljudi ovisi o postupcima sapera, koji su potpuno nevini od događaja koji se događaju. Stoga osoba koja razoružava opasnu napravu shvata da su tuđe sudbine u njegovim rukama. On mora biti ne samo kompetentan stručnjak koji razumije moderne tehnologije, već i hrabra osoba koja svojim tijelom može pokriti druge.
VATROGASAC
Neoprezno ponašanje s vatrom dovodi do tragedija. Vatrogasci, napuštajući lokaciju, često pronađu bespomoćne ljude koji su se pomirili sa sudbinom i prestali boriti za opstanak. Neustrašivi ljudi u kacigama sigurno će im ulijevati nadu i boriti se s vatrom, nadajući se da će spasiti sve žrtve. Bez trenutka oklijevanja, junaci se izlažu riziku. Ne očekuju nagrade i priznanja. Njima je nedostatak posla najveća pohvala. To znači da stanovnici postaju odgovorni i pažljivi.
BUSOTINE
Proizvodnja nafte i plina odvija se u suradnji sa zapaljivim i opasnim tvarima. Stoga je ovo zanimanje za stvarne muškarce koji analiziraju svaki svoj korak i slijede stroge upute. Budući da su daleko od naselja, moraju uravnotežiti snage, brinuti se o svom zdravlju i nadgledati trenutke rada. Odgovorna i opasna profesija. Malo je hvaljen, ali je toliko potreban za razvoj društva.
RIBAR
Ribolov je takođe opasan. Prvo, to je radni raspored od 24 sata bez slobodnih dana. Drugo, vodeno tijelo se u svakom trenutku može pretvoriti u prijeteće valove koji mogu prekriti čamac i povući ljude na dno. Treće, monotonost i dugotrajno prisustvo osobe u istom društvu mogu izazvati nestabilnost u mentalnom i mentalnom stanju. Stoga romansa mora često prestaje nakon prvog dana boravka, zatim ozbiljnog i odgovornog posla.
ELEKTRICAR
Nalazeći se na velikoj nadmorskoj visini i rješavajući probleme, električari se u većini slučajeva izlažu ogromnoj opasnosti, posebno kada rade s visokonaponskim vodovima. Ovdje se kombiniraju dva složena pokazatelja: nevjerojatan napon električne struje i ogromna visina. Morate biti izuzetno oprezni da biste spasili vlastiti život i popravili dodijeljeni dio električnog kruga.
SPASIOCI
Prirodna katastrofa je često izvan kontrole. Putnici i turisti, uživajući u odmoru, zaboravljaju na mjere predostrožnosti i nalaze se u teškoj situaciji. Spasioci priskaču u pomoć i, izlažući se riziku, izvlače žrtve iz vode, ispod ruševina kuća. Čisteći put, hrabri ljudi nikada ne razmišljaju o svojoj sigurnosti, jer svaka sekunda daje nadu u spas.
DRVOSECA
Ova profesija zahtijeva posebnu brigu. Sjekači moraju tačno izračunati u kojem smjeru će drvo pasti. Zbog najmanje greške može patiti sama osoba i oni koji rade pored nje. Stablo koje pada srušiće svakog ko mu se nađe na putu. Tjeskoba i panika u ovom trenutku samo će naštetiti. Hladnokrvnost, razboritost i izvrsna kontrola motorne pile najvažnije su osobine koje drvosječi trebaju.
RUDAR
Svake godine radnici umiru od urušavanja mina. Koliko ima neprepoznatih junaka koji se svakodnevno spuštaju duboko pod zemlju da vade ugalj. Gotovo je nemoguće predvidjeti tragediju. Ovisi o sigurnosnim mjerama i, vjerovatno, sreći koja prati osobu kroz život. Ali, ipak, profesija ne izumire, a ljudi, znajući za poteškoće, nastavljaju izvršavati svoje obaveze. Možda će neko reći da je glupo i smiješno stavljati se na kušnju. Ali oni i dalje idu i rade.
Mnogo je opasnijih zanimanja. Na primjer, kaskader. Sudjelujući u snimanju filma, on štiti glumca od ozljeda. Ili trener tigrova. Oduševivši publiku, mora komunicirati s grabežljivcima. Vojska, tjelohranitelji, električari na nadmorskoj visini. Trebat će vremena da se nabroje svi. Svaki od njih je stvarni građanin zemlje ako svoj posao radi odgovorno.
Vozači taksija i kamiona
Uz porast broja stanovnika i napredak u modernom svijetu ubrzano raste i
promet na cestama te je povećana učestalost prometnih gužvi i prometnih
nesreća. Život vozača taksija i kamiona je totalno drugačiji od vozača
osobnih automobila. Ti ljudi svakodnevno gledaju u lice smrti, moraju
raditi i danju i noću, te im je povećan rizik od ozljeda, posebno kod
vozača kamiona zbog prirode svog posla i teških uvjeta u kojima voze. A
vi se bunite što vam ne žele nositi krevet na treći kat...
Kaskaderi
Pojedinci se dive briljantnoj glumi glumaca i glumica dok izvode opasne i
uzbudljive akrobacije u akcijskim i avanturističkim filmovima. No
stvarnost je daleko drugačija od toga. Rijetki su glumci koji sami
izvode svoje opasne scene, većina njih za to ima kaskadere koji se onda
pale, bacaju niz zgrade, sudaraju s automobilima... Iako je tehnologija u
posljednje vrijeme puno napredovala, u filmskoj industriji se po
pitanju izvođenja pojedinih scena nije puno toga promijenilo. Ovi
radnici imaju izrazito visoku stopu smrtnosti i zadobivaju strašne ozljede, a žalosno je što su plaćeni puno manje od glumaca za koje rade kritične scene.
Poljoprivrednici
Otkud su se poljoprivrednici našli na ovom popisu? E pa imajte na umu da
poljoprivrednici rade s jako opasnim kemikalijama kako bi sačuvali
svoje usjeve od bolesti i štetnika koji ih napadaju, a ni sva zaštitna
oprema neće zaštiti poljoprivrednika od toga da mu barem jedna kap
opasnog sredstva ne padne na tijelo. Kap po kap nastaje slap koji onda
vodi do mnogih zloćudnih i teških bolesti. O tome da stalno moraju
raditi bez obzira na sunce, vjetar i kišu nećemo govoriti...
Krovopokrivači i električari
Instalater ili serviser dalekovoda uvijek je izložen visokom riziku od
smrti uslijed strujnog udara. Krovopokrivači pak uvijek moraju
strahovati od pada s visina prilikom čega mogu zadobiti smrtonosne
ozljede, ali i sto tako moraju strahovati od teških sunčanih opeklina
koje isto tako mogu biti opasne po život.
Da, i mi smo pomislili da građevinarima posao ne može biti opasan, ali kad malo bolje razmislimo - ipak je. Isto kao i krovopokrivači mogu pasti s velikih visina, ili se uruši konstrukcija pa ostanu zatrpani. Sve su to situacije koje su, ili smrtonosne, ili vode teškim ozljedama. Kod nas je situacija takva da su građevinari slabo plaćeni unatoč tome što moraju raditi po vrućinama i ekstremnim hladnoćama, uostalom, pitajte Blogera Kruleta!
Smetlari
Čistoća je vrlo važna u održavanju reda i zdravlja u našem društvu, a
time i pojedinci koji su uključeni u ovaj posao te ih stoga treba
poštivati i hvaliti. I unatoč tome što svakodnevno izlažu svoj život
opasnostima oni i dalje predano rade svoj posao. Najčešće nesreće koje
im se događaju su nalet drugog vozila na njih te mnoge prometne nesreće.
Drugi uzrok nesreća je povreda od kontejnera, a o mogućnosti dobivanja
bolesti koje se mogu proširiti smeće nećemo ni govoriti. Stoga sljedeći
put kada vam netko veli da radi kao smetlar duboko mu se naklonite i
zahvalite što održava vaš grad čistim.
Zamislite samo koji to stres čovjek mora proživljavati kada zna da barata sa 300 ljudskih života. Unatoč tome što se avionski prijevoz smatra najsigurnijim oblikom prijevoza, uvijek postoji vjerojatnost da će se avion srušiti zbog kvara motora, ili vremenskih uvjeta te će samim time rezultirati brojnim smrtnim slučajevima. Dakle, teži stres...
Osoba ne doživljava uvijek svoj posao objektivno, smatrajući ga
teškim, zamornim i dosadnim. Postoje mnoge profesije u kojima ljudi
dobrovoljno riskiraju svoje živote. o VOJNICIMA DA I NE PRICAM.
Uprkos razvoju tehničkog napretka, ljudi još uvijek izvještavaju sa žarišta, sječe šuma, spasavanje ljudi od požara, zemljotresa i poplava.
Ida se vratim na glavnu temu. Radjena je anketa o tome sta deca znaju o zanimanjima svojih roditelja i kako gledaju na to. Vecini dece roditelji su uzor i mnoga se deca opredeljuju bas za ista opasna zanimanja kao i njihovi roditelji. Medjutim, dok je malo dete i ne shvata bas koliko je to zanimanje opasno, kasnije shvata koliki je heroj njegov roditelj i zeli da bude isto takvo. Ali naravno ima i dece koja to ne prihvataju i koja se uzasno plase za svoje roditelje.
RODITELJI KOJI RADE OPASNA ZANIMANJA TREBALA BI DECI DA STALNO OBJASNJAVAJU SVE ASPEKTE SVOG POSLA NARAVNO PRILAGODJENO UZRASTU DETETA. I NIKAKO NE GOVORITI NIJE TO NISTA STRASNO. POSAO KAO POSAO JER TO NIJE ISTINA. NE ULJULJKUJTE DETE U SIGURNOST. NARAVNO NE TREBA GA NI ISTRAUMIRATI ALI MU TREBA OBJASNITI SVE OPASNOSTI KOJE VAS VREBAJU NA POSLU SVU ZASTITU KOJU IMATE, SVO SVOJE ZNANJE I ISKUSTVO ,RECITE IM ZASTO SE ZAPRAVO BAVITE TIM POSLOM I ZAISTA BUDITE MNOGO OPREZNI DOK DECI GOVORITE O SVOM POSLU. NE PISE DZABE NA RUDNICIMA SRECNO. PA SRECNO I VAMA HRABRI LJUDI, SRECNO I VAMA DECO SA TAKVIM RODITELJIMA, A AKO IPAK ODLUCITE I VI TO DA RADITE ONDA STE SHVATILI SUSTINU TOG POSLA STO JE VEOMA VELIKA I VAZNA STVAR.
уторак, 15. август 2023.
TRGOVINA BEZ PRODAVACA I KASIRA
DESAVAJU SE NEVEROVATNE PROMENE. TEHNOLOGIJA NEZADRZIVO UZIMA PRIMAT. LJUDI POSTAJU NEPOTREBNI ZA OBAVLJANJE SVE VISE VRSTA POSLOVA. ROBOTI SU POSTALI PROIZVODJADJACI, DOKTORI, PROFESORI, DOKTORI I JOS MNOGO TOGA. NAJNOVIJA DESAVANJA SU SVAKAKO U MARKETIMA.
Nemački stručnjak za trgovinu Gerit Hajneman (63) predviđa kraj trgovina u kojima će raditi ljudi.
- Moramo se oprostiti od supermarketa u kojima će nas usluživati trgovci i blagajnici jer će kupci sami skenirati svoje proizvode na samoposlužnim blagajnama - navodi Hajneman.
Takav način rada, kako kaže, posledica je inflacije koja je trgovački sektor prisilila na smanjenje troškova.
- Osoblje u supermarketima značajno će se smanjiti. Ubuduće će u trgovinama prvenstveno biti samo pripadnici obezbeđenja zbog sve veće stope kriminala i radnici koji će puniti police, a koji su u suštini potrebni samo noću - smatra stručnjak.
Hajneman smatra da će supermarketi kakve poznajemo uskoro postati prošlost baš kao što su trgovine u kojima je kupcu sve proizvode davao trgovac postale prošlost još prije nekoliko decenija.
Trend prema automatizaciji utiče i na druga područja.
- Takođe vidimo promene u ugostiteljstvu gde postoji veliki nedostatak osoblja. Uslužne radnike zamenjuju roboti. Ispitivanja s robotima traju već duže vrijeme - kaže Hajneman.
Mnogi lokali trenutno traže uslužno osoblje. Direktorka Dehoga Ingrid Hartges (63) navodi da je manjak radne snage ogroman.
- Iako su se neki zaposleni vratili nakon korone još nismo došli na nivo pre krize. To se takođe odnosi na pomoćne radnike kao što su studenti u pivnici - navodi Hartges.
Mnogi restorani su zbog manjka radnika prisiljeni da skrate radno vreme i uvedu više slobodnih dana.
- To može biti iritantno za goste jer se odjednom nađu pred zatvorenim vratima na izletima u ruralnim područjima - kaže Hartges.
Na pojedinim pozicijama plate su porasle za 20 posto, međutim, Hartges navodi da zbog manjka radnika mnogi kandidati traže znatno veće zarade, misleći pre svega na menadžera u ugostiteljstvu ili šefove sektora u hotelu.
Roba na promociji je vrlo tražena, ali nije retkost da kupci pohrle u markete i nađu se pred praznim policama.
Takozvani sistem semafora sada bi trebalo da im pomogne.
Svi koji vole da kupuju robu na promocijama obradovaće vest da jedan nemački lanac trgovina sprema sistem koji će tačno pokazivati koliko je takve robe još dostupno u prodavnici.
Sistem semafora prema navodima nemačkih medija u budućnosti neće biti dostupan samo u korisničkoj aplikaciji već i na uređajima zaposlenih. Na taj način kupci mogu da uštede vreme potrebno za potragu, a možda čak i za odlazak u prodavnicu.
Pojedini trgovinski lanci inače već prikazuju zalihe svojih neprehrambenih promotivnih artikala u stvarnom vremenu u korisničkoj aplikaciji i na početnoj stranici. Taj sistem će se proširiti na druga područja i tako bi se mogao preseliti i na tržišta.
Displej na uređajima zaposlenih takođe bi mogao da pokazuje dostupnost robe u susednim prodavnicama. Crveno na displeju označava "rasprodato" dok žuto i zeleno znače "skoro rasprodato" i "dostupno". Takav semafor će se ubuduće koristii i u samoj prodavnici.
- To je revolucija za diskonte - prenosi nemački LZ.
Пре само неколико година, за наплаћивање услуга су били неопходни људи, од аеродрома, преко железничких станица, супермаркета, гаража, па све до наплатних рампи на ауто-путевима.
Данас се плаћање обавља уз помоћу апарата и паметних телефона.Поред тога, у будућих десет година и возачи, преводиоци, новинари, особље за услуживање клијената, туристички водичи, радници на производним линијама, као и библиотекари ће као професије отићи у заборав, пише Међународни кинески радио (ЦРИ).Ništa ne treba uzimati zdravo za gotovo, međutim, ukoliko progres veštačke inteligencije nastavi u ovom smeru, velika je verovatnoća da će ljudi koji se bave ovim poslovima ostati bez radnih mesta.
Kreatori sadržaja
Data analitičari
Učitelji/Profesori
Marketing menadžeri
Korisnička podrška
Umetnici
Grafički dizajneri i Gaming dizajneri
Programeri
Prevodioci
Kopirajteri i pisci
Uz raspolaganje svim informacijama ikada zabeleženim, veštačka inteligencija je od ljudi .daleko superiornija u ovom poslu. Neko bi rekao da je za ovaj posao neophodno razumeti ljudsku psihu i ponašanje, međutim veštačkoj inteligenciji ni to nije problem. Ona ume čak i da piše viceve.субота, 12. август 2023.
E OVAKO NAS 'KUVAJU'
SVE JE ISPLANIRANO. KOLIKO LJUDSKA VRSTA MOZE DA ISTRPI. SVAKA SE NOVA STVAR UVODI POLAKO KRCKANJEM. TAKO LJUDI PREVAZILAZE JEDNU PO JEDNU STVAR. NAJGORE OD SVEGA STO TO KRCKANJE SVAKI PUT SVE VISE OSLABLJUJE LJUDE I PSIHICKI I FIZICKI. AL NE BRINITE OTPORNIJI SMO MI OD ZABA. JESTE DA NE ZNAMO DA IZADJEMO IZ LONCA AL MOZEMO MNOGO DUZE DA SE KRCKAMO.
SETITE SE
U decembru 2019. godine, prvi neobični slučajevi pneumonije registrovani su u Kini, u Vuhanu, a već u februaru 2020. zaraženih osoba je bilo u 45 država širom sveta; 11. marta 2020. Svetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila je pandemiju kovida-19.
Činjenica da je gotovo preko noći ceo svet stao vodila je i rapidnom širenju (dez)informacija u vezi sa pandemijom. Vodeće međunarodne organizacije poput Ujedinjenih nacija i Svetske zdravstvene organizacije već krajem marta 2020. počele su da govore i o infodemiji. Takav obim i brzinu pristizanja (dez)informacija svet ne pamti, čemu je svakako pridonela činjenica da je pandemija ubrzo dovela do zaključavanja, to jest do izolacije ljudi u doslovnom smislu, te su društvene mreže postale važan instrument smanjivanja socijalne distance, a (in)direktno i informisanja. Svetska zdravstvena organizacija je u oktobru 2020. pozivala na to da se zaravni infodemijska kriva deleći preporuke o tome kako plivati u moru (dez)informacija.
Paralelno sa širenjem virusa širile su se, međutim, i razne teorije zavere, čemu su pogodovale mnoge okolnosti. U naletu pandemije, ljudi su se osećali bespomoćno, suočeni sa nevidljivim neprijateljem i nejasnim krivcima za novonastalu situaciju što je, kako istraživanja pokazuju, povezano sa uvećanom spremnošću za prihvatanje teorija zavere (Franks et al., 2013). Popularnosti teorija zavere doprineli su i nepoverenje u institucije države (Freeman et al., 2020) i epistemičke/naučne autoritete (Uscinski et al., 2020). Sve i da poverenja u državne autoritete i struku nije manjkalo, njihove poruke su često bile nejasne i suprotstavljene, bez naučnog konsenzusa.
Cele 2020 -te sedeli smo scucureni po kucama i plasili se. 2021-ve dosla je nova posast. Vakcina protiv kovida cekala je spremna da "porobi" ljudsku vrstu. Uglavnom je uspevalo ali bilo nas je i hrabrih koji smo odoleli pritiscima i sto je najvaznije strahu! Po Lindi Skiner (Skinner), posvećenoj teoretičarki zavere koja ne
veruje u klimatske promene, pandemija kovida-19 bila je samo početak
napora globalne elite da ugnjetava svet, piše američka TV NBC na svom sajtu.
"Sledeći cilj moćnih zaverenika iz senke je da nam oduzmu automobile", kaže ta stanovnica Londona.
Iako
nema dokaza da takav plan postoji, Skiner je, kao deo rastuće grupe
koja se razvila iz protesta protiv vakcina, pokrenula kampanju protiv
ekoloških mera širom Velike Britanije i drugde. Mnoga od njenih strahovanja su se razvila iz protivljenja "gradovima od
15 minuta", ideji urbanističkog planiranja koje time što bi stanovnicima
radna mesta i osnovne usluge bile nadohvat, treba da smanji saobraćaj i
poveća pešačenje i vožnju biciklom. Na to su se posle pandemije
opsesivno obrušili protestni pokreti.
"To je samo početak", rekla
je Skiner (64) koja radi u zlatari, a veruje da je kovid razvila i
lansirala neka mračna i moćna grupa "kao probu da se vidi koliko će
ljudi biti popustljivi".
Mišel je liderka svoje lokalne „slobodne zajednice" – koja se protivi vakcinama protiv Kovida, zaključavanjima i drugim ograničenjima.
Ona je i stanodavka, a priključila se onlajn grupi za zajedničko stanovanje organizovanoj za pojedince koji slično razmišljaju.
To je samo jedna od mnogih sličnih mreža koje smo otkrili onlajn.
One su mesta za razgovore ispresecana snimcima i postovima sa opasnim dezinformacijama i neosnovanim tvrdnjama o vakcinama protiv Kovida.
Mnogi u ovim grupama dele uverenje da je pandemiju korona virusa osmislila mračna globalna elita.
Zabrinutost zbog vakcina – uz potpuno neosnovana uverenja da ćete se razboleti samo ako budete u blizini vakcinisane osobe – navodi ih da pokušaju da osnuju onlajn i oflajn zajednice koje su daleko od vakcinisanog društva.
„Bila je to sjajna ideja, zato što ako živite u zajedničkom smeštaju a drugi ljudi oko vas ne dele iste stavove, to može da postane stalni izvor nesloge u kući."
Mnogi od Mišelinih prijatelja dele taj stav i kažu da samo žele da žive sa ljudima koji su se „probudili", što je ključni izraz pokreta.
„Veruju da se u svetu dešava velika promena. Ovo je velika prekretnica", kaže Mišel.
„I može da ode u bilo kom smeru. Možemo da odemo veoma mračnim putem ili možemo da završimo tako što ćemo živeti dva potpuno odvojena života."
Mišel kaže da ona želi da nastavi da se meša sa svima.
Međutim, deli sve veću zabrinutost mnogih koji smatraju sebe „budnima" i da su progonjeni zato što ne žele da prime vakcinu.
Idemo do 2022-ge godine ,pandemija posustaje, treba novo kljucanje za nastavak kuvanja ljudske vrste. Rat u Ukrajini.
Danima traju sukobi u Ukrajini, a ljudi širom sveta se pitaju zašto je baš sada počeo rat, hoće li NATO ući u Ukrajinu i da li bi sukobi mogli da se preliju širom Evrope.
Ruske trupe pokušavaju da zauzmu dva najveća grada Ukrajine, Kijev i Harkov, ali nailaze na jak otpor.
Zaraćene strane su u ponedeljak, 28. februara prvi put sele za pregovarački sto.
Oko pola miliona izbeglica je pobeglo iz Ukrajine u druge zemlje, a Rusiji su počele da nagrizaju teške sankcije Zapada.
Zemlje i saveznici NATO-a prate svaki potez Rusije, upozoravajući da će vojni savez učiniti sve da odbrani „svaki pedalj" sopstvene teritorije.
Slali su oružje i municiju u Ukrajinu, i obučavali ukrajinske vojnike poslednjih godina - sve do ruske invazije.
Ali oni su više puta ponavljali da neće biti „NATO čizme " u Ukrajini jer nije članica Alijanse.
Međutim, ovo bi se promenilo ako Rusija pređe van Ukrajine u neku zemlju članicu NATO saveza.
Član 5 Ustava NATO-a kaže da se „napad na jednog saveznika smatra napadom na sve saveznike".
Ako se to desi, svet prelazi na neistraženu teritoriju i postoji opasna mogućnost sukoba NATO-a i Rusije.
To je važno pitanje i još nemamo sve odgovore.
Ovaj rat se često naziva ratom Vladimira Putina.
Nikome nije jasno koliko daleko je sposoban i voljan da ide da bi pokušao da kontroliše suseda za kojeg kaže da ne bi trebalo da postoji kao država.
Mnogi se pitaju da li je osetio slabost NATO saveza, posebno Amerike, posle debakla prilikom povlačenja trupa iz Avganistana kada su talibani preuzeli vlast avgusta prošle godine.
Mnogi takođe spekulišu o stanju duha ruskog lidera posle izolacije i pandemije korona virusa. Kako bilo da bilo. Kakve se sve tajne kriju u vezi ovog sukoba necemo saznati uskoro. A posledice vec osecamo.
Posledice se osecaju i ove 2023-ce kad su klimatske promene dobile zastrasujuc naziv SUPERCELIJSKA OLUJA!
Superćelijske oluje su meteorološki fenomen koji se razlikuje od običnih oluja po svom organizovanom karakteru, a često ih prate ekstremno snažni vetrovi i velike količine padavina. Prema Nacionalnoj meteorološkoj službi Sjedinjenih Američkih Država, superćelijske oluje su najopasniji oblici oluja i mogu proizvesti intenzivne vrtloge, uključujući dugotrajne i snažne tornade, kao i veliku gradonosnu kišu.
Velike oluje koje su tokom protekle nedelje protutnjale Balkanom iako regionalnog karaktera deo su šire planetarne meteorološke šeme. A meteorološki podaci nam pokazuju da iako je na Balkanu tokom juna bilo nešto prijatnije, ovaj mesec na globalnom nivou najtopliji od kada se vrše merenja. Jun 2023. godine je 0,16 °C topliji od prethodnog rekordera – juna 2019. godine. Takođe zabeležen je još jedan novi rekord pa je nedelja od 3. do 9. jula najtoplija nedelja na planetarnom nivou ikada. Dok je svetska meterološka organizacija potvrdila da je krenuo da se razvija novi El Ninjo koji može učiniti da 2023. i 2024. godina budu još toplije nego prethodne rekordne godine.Nakon prilično kišovitog juna dok su Severna Evropa i Severna Amerika doslovno gorele, vrućina je došla i na Balkan. Temperature su brzo počele da dostižu vrhove termometara, a par dana je temperatura bila i blizu 40 °C. Ovako toplo i relativno stabilno vreme napravilo je preduslov za oluje koje su se desile. U kombinaciji sa hladnim vazduhom koji se spustio sa Alpa došlo je kreiranja oluja koje su donele jake vetrove od preko 100 km na sat, obilne padavine i to ne samo kišne već i gradonosne i snažnu grmljavinu uz električna pražnjenja.
Superćelijske oluje su protutnjale Balkanom i odnele više života uz pričinjenu veliku materijalnu štetu. Više ljudi je poginula u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji, a zabeležena su i čupanja stabala, rušenje kranova i letenje krovova u više gradova. Dok su se medijski izveštaji uglavnom fokusirali na Ljubljanu, Zagreb, Novi Sad i Beograd, katastrofalno su prošla i sela, gde je osim materijalne štete na objektima, došlo i do uništavanja poljoprivredne proizvodnje usled čupanja čitavih zasada i snažnih gradonosnih padavina, a u nekim selima u blizini Kraljeva led je bio veličine ljudske šake.Lični brojevi telefona građana često se koriste u najrazličitije svrhe od političkog marketinga do komercijalnog plasiranja proizvoda, ali ovog puta niko nije dobio poruku da stiže oluja. Dok su građani tokom marta i aprila 2020. godine dobijali apokaliptične poruke da nikako ne izlaze iz stana i da Srbiji sledi italijanski korona scenario, ovog puta se niko nije setio da im pošalje poruku da ostanu kod kuće ili da nađu zaštitu od nadolazeće oluje.Vanzemaljci imaju baze na dnu okeana i pokušavaju da odvrate ljudsku rasu od nuklearnog oružja, zbog potencijalne katastrofalne štete. Zbog ovakve izjave u nekim naučnim krugovima osoba koja ovo tvrdi bi odmah bila isključena iz diskusije.
Međutim, Geri Hezeltajn, potpredsednik novoformirane Međunarodne koalicije za istraživanje vanzemaljskog života (International Coalition of Extraterrestrial Research ICER) ne mari za to.
ICER je nevladina organizacija sa sedištem u Portugalu, a čine je naučnici, istraživači i akademici iz 27 država. Njihova misija je: Priprema za kontakt sa vanzemaljcima.
Svaki član ICER-a potpisao je zakletvu kojom potvrđuje svoje osnovno uverenje. Članovi ove organizacije veruju da vanzemaljci postoje i da često posećuju Zemlju.
Zvuči kao zaplet iz holivudskog filma, ali ova koalicija je ozbiljna i želi da diskutuje o svojim teorijama racionalno i dokumentovano.
Hezeltajn, bivši detektiv britanske policije, kaže da je njihova misija da iznesu dokaze i da se pripreme za budući susret.
– Trebalo bi sada da se pripremimo za mogućnost da je ovo istina, jer dokazi kažu da je stvarno. Imamo posla sa nečim što prevazilazi samo svetlost na noćnom nebu – tvrdi bivši detektiv.Po njegovom mišljenju, ako ima istine makar u tri odsto od milion zabeleženih slučajeva u poslednjih 70 godina širom sveta, onda to uopšte nije malo.
Poznato je da ima izveštaja o letelicama koje lete hipersoničnom brzinom, bez krila ili pogonskog sistema a koje povlače silu od 600 ge. (Poređenja radi, F-16 može da razvije samo polovinu te brzine i silu od 9 ge). Takođe, postoje izveštaji pilota kako su videli letelice koje se za 0,8 sekundi spuste sa visine od 20.000 do 15 metara.
Hezeltajn podseća na razne zabeležene pojave neidentifikovanih letećih objekata ili neidentifikovanih vazdušnih fenomena koji uključuju trenutno ubrzanje, trenutno zaustavljanje, trenutnu promenu putanje, skretanja pod pravim uglom, a sve bez promene brzine kretanja.
Članovi ICER-a tvrde da ove letelice čak mogu u trenu da postanu nevidljive, kao i da ne proizvode bilo kakav zvuk prilikom leta
Stručnjaci se slažu da ništa od ovoga još uvek ne može da izvede ni jedna vojska na svetu – čak ni u svojim tajnim programima.
– Zbog toga ICER traži od vlada da javno objave sve prikupljene informacije radi daljih daljih proučavanja. Želimo naučne podatke prikupljene iz ovih incidenata: telemetriju, radarske snimke, karakteristike performansi jer što je veća kontrola stvarnih podataka, to ICER veruje da će se brže dokazati da su to pojave koje nije stvorio čovek – insistira potpredsednik ove koalicije.Viđenja i nagađanja oko NLO-a ozbiljnije su započela četrdesetih godina. ICER veruje da to nije slučajno, jer su u to vreme krenule nuklearne probe.
– Kakva slučajnost – napominje Hezeltajn u intervjuu za “Raša tudej”.
“Mislim da kada smo detonirali naše prvo atomsko oružje, ono je poslalo nevidljivi udarni talas u svemir koji su pokupile druge civilizacije koje su tada shvatile da je stvorenje na ovoj planeti dostiglo nivo tehničkog dostignuća da je moglo da razdvoji atom”.
Članovi ICER-a misle i da vanzemaljci prave baze na dnu okeana.
ICER želi da sve vlade prestanu da kriju podatke, da se sve dokumentuje i da se pojam vanzemaljaca uvede u glavne naučne tokove. Oni su i u procesu konstituisanja posebnog tela za koje se nadaju da će dobiti poseban konsultativni status u Ujedinjenim nacijama.
– Hajde da razgovaramo kao odrasli ljudi, sedimo za sto i razgovarajmo o ovome pred očima javnosti. Ovo nije američki, ruski ili kineski problem, to je svetsko pitanje i na to bi trebalo da gledamo kao na nešto što je važno za celu ljudsku rasu – insistira Hezeltajn.
“A ako se ispostavi da smo samo mravi na igralištu i da smo vrlo primitivni, što pretpostavljam da jesmo, zašto onda vanzemaljci treba da razgovaraju sa mravima? Kad odemo na igralište i pogledamo dole, ne razgovaramo sa mravima, zar ne? Mislimo da smo sofisticirani i da oni ne mogu da nas razumeju. Šta ako smo mi mravi u ovoj globalnoj mreži civilizacija?Ali onda se postavlja pitanje: ako smo manje inteligentni, zašto se onda trude da se povežu s nama? Hezeltajnova teorija kaže da je Zemlja odlično mesto za odmor ako ste vanzemaljac.
“Šaljemo sonde u Sunčev sistem i šire, radimo samo ono što su i oni radili, ali oni su to radili brže jer su milionima godina ispred nas”.
– Ljudi me pitaju, zašto dolaze ovde? Ne znam zašto dolaze ovde, ali moja teorija kućnih ljubimaca je da je ova planeta u ovom delu kosmičkog naselja pomalo nalik oazi u pustinji jer je tako puna vode, bogata raznolikim životom. Mislim da smo im pomalo poput Velikog koralnog grebena. Idemo na mesta koja su zanimljiva, pa ako ste svemirski turista, zašto ne biste došli na planetu Zemlju i samo posmatrali minione? – dodaje Hezeltajn.
Poslednja faza "krckanja" ceka nas 2025 kada cemo dobiti licne kartice za zivot u 15-to minutnim gradovima. Kako su nas brzo iskrckali za 5 godina. E ljudska vrsto. Od zakljucavanja zbog pandemije do zivota u 15-to minutnim gradovima u kojima ste zakljucani.
PA PRIJATNO NAM 'KRCKANJE' ZAPRAVO NISTA NE MOZEMO UCINITI. SRECOM OVO PREDVIDJANJE NIJE KAO NEKADA ZA 30, 50,100 GODINA. OVO JE BUDUCNOST KOJA SE ODVIJA PRED NAMA. KOCKICE SE SLAZU NA NASE OCI. USKORO CEMO VIDETI FINALE. A MOZDA I NE?! MISLIM MOZDA NAS IPAK UKRCKAJU DO SMRTI.
:
среда, 9. август 2023.
MASOVNI TURIZAM
MASOVNI TURIZAM JE POCEO DA NANOSI VELIKU STETU MESTIMA KOJA SE POSECUJU . OMILJENE DESTINACIJE POCINJU DA PROPADAJU POD NALETIMA TURISTA. OVO LETO DOBRO RAZMISLITE GDE CETE LETOVATI I STA CETE POSETITI JER BAS VASA POSETA MOZE DA POGORSA STVARI.
Recimo da postoje destinacije koje trpe bas ozbiljnu stetu. Evo nekih.
BARSELONA
Čak 34 miliona turista poseti godišnje katalonsku prestonicu. Od 2012. godine, porast broja turista skočio je 25%. Gužva ide do te mere da otežava normalnu svakodnevicu lokalaca. Cene nekretnina su skočile, te se stanovnici iseljavaju, i lokalni poslovi gase. Lokalci su sve više besni, i grafiti na ovu temu su svuda po centru grada. Čak se organizuju i protesti protiv masovnog turizma. Prošle godine, besni lokalci su upali na plažu Barselonetu, izjašnjavajući se protiv neprikladnog ponašanja turista, koji pijani spavaju na plaži. Jedna od mera, protiv masovnog turizma, je i ograničeni smeštaj u gradu, koji je propisala gradska vlast.
VENECIJA
Očekuje se da će ove godine Veneciju posetiti 35 miliona turista. Ovaj grad je skoro ubijen. Prošle godine broj stanovnika se sveo na 55.000. Bez obzira na visoke cene hrane i pića u okolini, glavne atrakcije su preposećene: Trg Svetog Marka, most Rialto, Veliki kanal… I ovde su kruzeri problem. Duže vreme gradske vlasti pokušavaju da zabrane kruzerima pristajanje. Druge mere su: brčkanje nogu u nekom kanalu, konzumacija hrane i pića… sve ovo se novčano kažnjava. Policija usmerava kretanje posetilaca.da "obezbedi najveću posvećenost" rešavanju "dugogodišnjih problema" u Veneciji, koja se godinama bori sa prevelikim brojem turista i posledicama klimatskih promena.
Venecija je jedno od 1.157 mesta koja su trenutno proglašena za svetsku baštinu, sa "izuzetnom univerzalnom vrednošću" zbog svoje kulturne ili prirodne ponude.
Preporuku da se Venecija stavi na listu ugrožene svetske baštine dali su UNESKO i stručnjaci savetodavnog tela uoči 45. sednice Komiteta za svetsku baštinu ove agencije, koja bi trebalo da se održi u septembru u Rijadu. U nacrtu rezolucije se tvrdi da nije bilo "značajnog napretka u rešavanju upornih i složenih pitanja posebno u vezi sa masovnim turizmom, razvojnim projektima i klimatskim promenama".
U nacrtu rezolucije se navodi da ovi problemi izazivaju "propadanje i oštećenje građevinskih struktura i urbanih područja, degradiranje kulturnog i društvenog identiteta zdanja i ugrožavanje integriteta njenih kulturnih, ekoloških i pejzažnih atributa i vrednosti".
Venecija se poslednjih godina nosi sa brojnim vremenskim neprilikama. U februaru ove godine grad je zahvatila suša koja je bila toliko velika da je bilo nemoguće da gondole, vodeni taksi i vozila hitne pomoći prolaze kroz neke kanale. U novembru 2019. godine, poplave su bile toliko velike da su istorijsko blago i objekti bili ugroženi.
Prekomerni turizam u Veneciji je stalna tema, a UNESKO je primetio neke od napora koji su uloženi u borbu protiv toga, kao što je zabrana ulaska velikim brodovima u basen San Marko - kanal Đudeka. Ipak, u izveštaju se navodi da "efekti kontinuiranog pogoršanja usled ljudske intervencije, uključujući kontinuirani razvoj, uticaje klimatskih promena i masovnog turizma, prete da izazovu nepovratne promene izuzetnim univerzalnim vrednostiima" Venecije.
Prema izveštaju SkyTG24, opština Venecija je rekla da će "pažljivo pročitati predloženu odluku koju je objavio Komitet za svetsku baštinu UNESKA i da će razmeniti mišljenja sa vladom, sa kojom UNESKO sarađuje."
CINKVE TERE - ITALIJA
Pet seoceta, 2015. godine, posetilo je 2,5 miliona turista. Ovo mesto je često zakrčeno brojnim turistima, naročito onima sa kruzera. Oni su dosta omraženi, i ne ostaje nikakva ekonomska dobit od njih. Čak je nastala i erozija zemljišta i česti odroni, zbog velikog broja posetilaca.
SANTORINI - GRCKA
Mesto najlepšeg zalaska sunca. Toliko posetilaca želi da prisustvuje ovom čarobnom zalasku, da su počeli da ugrožavaju ovo mesto. Prošle godine je zabeleženo 2 miliona turista, a skoro pola je sa kruzera. Ostrvska infrastruktura je čak nerazvijena i za 8.000 turista dnevno, na koliko je ograničen broj na ostrvu.
TADZ MAHAL - INDIJA
8 miliona posetilaca, zabeleženo je ovde svake godine, a polovina su stranci. Zahvaljujući ovom broju, reke ljudi streme ka svetski poznatom mauzoleju, koji je u veoma lošem stanju. Divno beli mermer, sada je smeđ, žut i zelen zbog svakakvih zagađenja i prljavštine. Obližnja reka Jamuna je veoma zagađena i širi neprijatne mirise. Plan lokalne vlasti je da smanji broj domaćih posetilaca, a strani turisti će nesmetano posećivati Tadž Mahal.
RAJASTHAN - INDIJA
U srcu Indije nalazi se stepenasti bunar dubok trinaest spratova. Bunar je napravljen pre otprilike 1200 godina i svedoči o sjajnoj prošlosti Indije. Najstariji bunari sa stepenicama izgrađeni su otprilike 550 godine nakon Hrista, a najpoznatiji su izgrađeni u srednjem veku. Procenjuje se da je više od tri hiljade stepenastih bunara izgrađeno u dve severne države. Iako mnoge propadaju zbog zapuštenosti ili su prekrivene smećem modernog doba, hiljade stepenastih bunara još uvek postoji. Voda ima posebnu ulogu u hinduističkoj mitologiji, predstavlja granicu između neba i zemlje poznatu kao tirtha. Stepenasti bunari rađeni su ne samo kao izvori pitke vode, već kao i sveta kupališta te mjesta za molitve i meditaciju.
ANTARTIK
Unikatno mesto, pod budnim je okom i nadzorom naučnika. A broj turista raste, koji dolaze brodovima, namenjenim za ekspedicione plovidbe. Oni, zbog striktnih pravila o broju turista, primaju 500 putnika, koji smeju da se iskrcaju na obalu
GALAPAGOS
Ovde je situacija specifična, jer su ostrva zaštićeno područje. Balans između turizma i ekologije teško je ovde postići. Turistima je poseta ograničena na striktno određena mesta sa vodičem. Uprkos tome, počele su da se osećaju posledice turizma. Na snagu su nastupila nova pravila. Turistima će se prilikom dolaska, tražiti na uvid povratna avio karta, specijalna kartica za kontrolu tranzita i hotelski vaučer.
MACU PIKCU - PERU
2016. godine, Maču Pikču je na dnevnom nivou obilzilo duplo više od savetovanog broja posetilaca od UNESCO-a. Od 2014. godine, uvedene su mere da turisti mogu doći samo sa vodičem, a zatim kasnije, uveli su i termine za posete.
AMSTERDAM -HOLANDIJA
Prošle godine ovaj grad je posetilo čak 18 miliona turista, a uz postojeće stope rasta, predviđali su da će ga 2030. godine posetiti čak 42 miliona. U Amsterdamu, gradske službe čiji je resor turizam, naprosto su prestale da reklamiraju grad kao destinaciju. Otvoreno se govori o uklanjanju Amsterdama s tržišta kako ga turizam ne bi uništio. Gradske vlsti su i na Airbnb-u zabranile da se smeštaj iznajmljuje na duže od 30 dana.
JEZERO TITIKAKA
Ušuškan između snežnih planina duž granice s Bolivijom i Peruda, jezero Titika su nekada davno obožavale Inke koje su njegovu duboku plavu vodu smatrale mestom rođenja Sunca.
Ovih dana, obale najvećeg jezera u Južnoj Americi su preplavljene otpadom, kesama, odbačenim iglama.
Toksični nivoi olova i žive u vodi jezera nisu odmah uočljivi, ali predstavljaju veliku pretnju, piše Independent.
Ova predivna turistička atrakcija polako propada, a niz zdravstvenih problema pogađaju 1,3 milion ljudi koji žive blizu zagađenih obala jezera Titikaka.
HAIKU STEPENICE- HAVAJI
Stepenice koje vode uz planinu Koolau, na havajskom otoku O’ahu izgradila je 1942. godine američka mornarica. Odmah su postale atrakcija i turističko odredište, no 1985. lokalna uprava ih je zatvorila zbog sigurnosnih razloga i restauracije; 2002. godine stepenice ponovno otvaraju za javnost, no lokalno stanovništvo nije bilo oduševljeno time, jer su im brojni turisti narušavali mir. Od tada je ulaz na stepenice zabranjen, a čuvaju ga i stražari, mali broj avanturista svejedno riskira te noću odlaze na strmovit uspon, na čijem vrhu ih čeka nenadmašan pogled zbog kojega ove stepenice i nose naziv Stairway to Heaven (stepenice do raja).
Klimatske promene utiču na mnoge aktivnosti, kao što su plivanje, skijanje, planinarenje, surfovanje, pošto svaka od ovih aktivnosti zahteva određene uslove.
Ukoliko je reč o zimskom turizmu, ljudi odlaze na planine sa željom da skijaju, klizaju i uživaju u zimskim čarolijama. Međutim, šta se dešava zbog klimatskih promena? Sneg se topi, ski-staze nestaju, pejzaži prestaju da budu oslikani belom bojom – čarolija koju turisti traže nestaje. A samim tim nestaje i turizam u tom mestu.
Ove godine je zabeležen zabrinjavajuć podatak, a to je da skijališta u Francuskoj propadaju upravo zbog snažnog uticaja klimatskih promena na evropsku skijašku industriju. Zapravo, prema procenama, samo odmarališta koja se nalaze na nadmorskoj visini većoj od 1500 metara još mogu da računaju da će imati dovoljno snega koliko je potrebno za skijanje, dok je 1960. godine ta visina iznosila 1200 metara.
S druge strane, u priobalnim i toplim predelima klimatske promene imaju drugačije posledice.
Priobalne predele odlikuju drugačiji uslovi, te su oni bogati šumama, savanama, peščanim dinama, ostrvima, što ovakva mesta čini primamljivim za brojne turiste.Ipak, klimatske promene ostavljaju trag i u ovakvim predelima. Dolazi do erozije obala, potapanja ostrva, ali i podizanja svetskog nivoa mora usled topljenja glečera. Mnoga priobalna naselja koja su suočena sa ovakvim posledicama klimatskih promena prestaju da budu zanimljiva za posetioce, čime se turistička ponuda smanjuje i turizam polako gasi.
Rezultati istraživanja Zajedničkog istraživačkog centra Evropske unije pokazuju da će, ukoliko se procesi koji izazivaju klimatske promene ne zaustave, skoro 50 % peščanih plaža na svetu nestati do kraja veka.
Ono što bitno utiče na turizam jesu i šumski požari, pa smo tako ovog leta svedoci ovog velikog problema koji je pogodio čitavu zapadnu obalu Sjedinjenih Američkih Država, zbog čega je inače veoma razvijena turistička ponuda u ovoj regiji – ugašena.
Interesantno je da ne utiču samo klimatske promene na turizam, već i celokupna industrija turizma utiče na klimatske promene.
Naime, mnoge turističke aktivnosti doprinose emisiji gasova sa efektom staklene bašte, u čemu prednjači transport.
Da bi turisti došli do određene destinacije, moraju koristiti prevozna sredstva, a, nebitno da li je reč o vodenom, vazdušnom, železničkom ili drumskom saobraćaju, gotovo sav transport je zasnovan na naftnim derivatima.
Osim kroz transport, turizam utiče na klimatske promene i na mnoge druge načine, a jedan od njih je i potrošnja električne energije za rad sredstava za grejanje i hlađenje smeštajnih objekata
.MISLIM DA NISAM OBUHVATILA MNOGO MESTA KOJA SU LJUDI USPELI DA UNISTE. STALNO NAILAZIM NA MESTA UPOZORENJA ZA TURISTE NA CELOJ PLANETI. STA RECI?
DOSLA JE JOS JEDNA NOVA GODINA
SACEKASMO I SRPSKU NOVU GODINU. JOS MANJE RADOSNO NEGO ONU PRVOG JANUARA. SVE NAM SE DOGODILO U OVIH PAR DANA. ZIMA HLADNIJA OD PRETHODNIH...
-
STO NE BOLI NIJE ZIVOT, STO NE PROLAZI NIJE SRECA! OVO JE REKAO IVO ANDRIC! UVEK SAM SE PITALA U KOM SMO FAZONU KAD STALNO "PADAMO...
-
BAJKE JAKOBA I VILHELMA GRIMA SU MENI VRLO CUDNE! JER IAKO SU IH PREPRAVLJALI NE ZNAM DA LI SU BAS TAKO BAJKOVITE I DA LI RODITELJI ZAISTA ...
-
INFORMACIJE,INFORMACIJE,ZANIMLJIVE,SOKANTNE,DOSADNE,KONTRAVERZNE,GLUPE BIZARNE,..ZASIPAJU NAS SVAKI DAN HTELI MI TO ILI NE! I SAD NA NAMA ...