ILON MASKI JEDNA NEDA

 STA POVEZUJE MILIJARDERA SA OBICNOM DEVOJKOM? ARSPERGEROV SINDROM   PISALA VEC O TOME. ZOVU GA I IT POREMECAJ. PROBACU DA NADJEM STO VISE TEKSTOVA NA OVU ZANIMLJIVU TEMU.

Kada upoznate osobu sa Aspergerovim sindromom, moguće je da ne primetite ništa, a moguće je da samo zapazite pojedine elemente njenog ponašanja

Poslednjih nekoliko godina sve više se priča o autizmu, koji obuhvata širok spektar ponašanja.

Svesna ovoga, žena koja je na društvenoj mreži "Tviter" upisana kao Neda, podelila je lično iskustvo sa jednim oblikom autizma.

Naime, Neda ima Aspergerov sindrom, te je rešila da objavi svoju priču. Aspergerov sindrom u šali nazivaju poremećajem IT ljudi, ali u šali ima dosta istine - započela je ova žena. Kako kaže, Aspergerov sindrom spada u oblik visokofunkcionalnog autizma i zato često ostaje nedijagnostikovan.

- Ja sam imala sreće, pa su moji roditelji i tetka koja me je čuvala bili prosvetni radnici, pa su primećivali i radili na sitnicama koje su se mogle primetiti. Negde su i grešili, na primer, tata koji je bio prestrog, mada je i to imalo smisla kao šok terapija za korekciju ponašanja - nastavlja ona.

Kako kaže, prvo se javilo opsesivno učenje, a u prvom razredu je već znala latinicu, ćirilicu, kao i da računa.

- U školi sam ustajala na času, šetala, pevala - zaljubljivala se (ovaj problem je potrajao i postao baš problem).

Nedini simptomi

Krenuću redom po simptomima...

Nepovezano brbljanje - pričala sam stalno, ali nikako da "ispričam". Mama mi je onda zadavala da pročitam i prepričam, prvo kraće tekstove, a onda knjige i filmove. Vrlo strpljivo je radila sa mnom na tome, godinama.

Pismeno sam se izražavala sjajno, a tata me podsticao da pišem pesme, da što kraće sažmem misao i da se učim apstraktnom razmišljanju, jer je bukvalno shvatanje još jedan od simptoma. Bukvalno su me vežbali da razumem humor i metaforu.

Puno čitanja i puno boravka u prirodi.

Ispravljanje poštapalica i dugih rečenica, recitovanje.

Onda nespretnost. Padala sam stalno, svaki sport mi je bio problem, lopta i sad. Upisali su me u sve sportske sekcije u školi, i verovatno šapnuli kolegama da od mene ništa, ali da me vežbaju.

Imala sam uvek neke svoje igre gde se osamim, na primer igru u šumi gde sam u korenju drveća imala selo patuljaka - objašnjava detaljno Neda.

Prema njenim rečima, volela je društvo, ali na, kako ističe, "neurotičan i posesivan način", što je dovodilo do sukoba, pa i toga da je izbegavaju.

- Taj deo sa emocijama je bio najgori, jer sam se opsesivno zaljubljivala i izmaštala bih sve. Nije postojala simpatija, uvek je to bila ljubav života. Prvi dan prvog razreda sam se zaljubila u nekog dečaka, sela pored njega i ljubila ga svakih pet minuta. Posle se plašio da ide u školu. I to se nastavljalo, zaljubim se, proganjam... to je bila i dobra varijanta, jer kad su se počeli zaljubljivati u mene, ja nisam znala odbiti, nego sam ulazila u bezvezne veze koje sam morala prekidati - iskrena je Neda.

Ona kaže da je najveći probolem u ovome bio što je "ušla u šablon vezivanja za ljude sa "greškom", koje je spasavala.

- Samo hoću da kažem da su moji roditelji i bliski ljudi uradili mnogo, a kasnije i ja sama na radionicama, školama, ogroman trud i učenje o komunikacijama i emocijama. Jedina oblast koja je dobra konstantno je škola i posao. Čak i kad mi je bilo teško na poslu, nisam zabušavala. Prethodni posao, na kome sam dosta puta plakaka, napustila sam jer su moje inicijative i trud bile sputane. Sad imam posao koji je divan, i osećam se super, nije "honeymoon", traje već tri i po godine. Bukvalno sam preporođena.

 

Ilon Mask, jedan od najbogatijih ljudi na svetu, kao gost-domaćin američkog televizijskog šoua "Saterdej Najt Lajv" kazao je da ima Aspergerov sindrom.

U uvodnom obraćanju gledaocima je poručio da je prva osoba sa Aspergerovim sindromom koja vodi ovaj šou, ali to nije tačno.

Naime, kanadski glumac Den Ejkrojd 2003. godine bio je prvi gost-domaćin šoua sa ovim sindromom, a koji je tom prilikom otvoreno govorio o sindromu, prenosi američki list Dejli Bist.

Ostatak obraćanja Mask je iskoristio da se našali na račun svog statusa, kao i na svoju fasciniranost kriptovalutom Dogkoin.(Dogkoin, kripto valuta brendirana nakon što je meme psa postao viralan od pre nekoliko godina, dostigla je novi vrhunac u petak popodne. Sada ima tržišnu kapitalizaciju od oko 92 milijarde dolara nakon šestomesečnog uspona od više od 26.000 procenata.Mask, međutim, nije usamljen u svojoj odobravanju slavnih žetona sa žigom životinja. Vlasnik Dalas Maveriksa Mark Kuban, basista Snup Dog-a i Kis-a Džin Simmons svi su se javno okupili iza Dogkoin-a. Čak i marka goveđeg mesa Slim Džim uključuje se u akciju.)

Aspergerov sindrom je, inače, stanje iz autističnog spektra, a koje je povezano sa socijalnim poteškoćama. Pojedini stručnjaci predlažu zapošljavanje osoba sa ovim sindromom jer mogu da ostvare uspeh u tehnologiji, preduzetništvu i drugim poslovima za koje su potrebne analitičke veštine, prenosi portal Klix.ba.

Sindrom je nazvan po austrijskom pedijatru Hansu Aspergeru, koji je 1944. godine zapazio decu koja imaju normalnu inteligenciju, ali nikakve veštine neverbalne komunikacije. Uočio je da su ove osobe fizički nespretne i da uopšte ne pokazuju empatiju.

Osobe sa Aspergerovim sindromom imaju slabo razvijene socijalne veštine, ne umeju da čitaju između redova, nespretne su, ali mogu i za čas posla da slože Rubikovu kocku

Teškoće u društvenoj interakciji i stereotipna interesovanja i aktivnosti su glavne osobine ličnosti sa Aspergerovim sindromom. U razvoju kognitivnih i jezičkih sposobnosti nema odstupanja. Ove osobe su prosečne ili često i natprosečne inteligencije. Američko udruženje psihijatara Aspergerov sindrom uključuje u dijagnozu spektra autističnih poremećaja, a od 2013. za AS koristi se termin visokofunkcionalni autizam.

Pun naziv ovog poremećaja je zapravo poremećaj iz spektra autizma. Svako je jedinka za sebe, pa se tako i ovi simptomi razlikuju i variraju od osobe do osobe. Osobe sa AS imaju problem kada je u pitanju svakodnevni govor, drugačije ispoljavaju emocije interesovanja, teško razumeju izraze lica, socijalne i rodbinske veze.

Deca s Aspergerovim sindromom imaju bolju prognozu od ostalih oblika razvojnih poremećaja. Često su i veoma uspešne osobe, s velikom mogućnošću za samostalan život. Stručnjaci kažu da će i pored toga, velika većina i dalje imati blage poremećaje pri društvenim kontaktima. Prema nekim statistikama, u Evropi trenutno živi oko 5 miliona osoba iz autističnog spektra. Ne zna se tačan broj osoba u Srbiji, ali udruženja tvrde da u našoj zemlji živi nekoliko desetina hiljada autističnih osoba.Dijagnostički kriterjumi ipak priznaju da jezičke i intelektualne veštine. Osoba sa Aspergerovim sindromom zahteva manju podršku u odnosu na autističnu osobu. Postoji konsenzus da su autizam i Aspergerov sindrom stanja koja ne zahtevaju „lečenje“. Autistična ličnost može biti jednostavno drugačija i ne uklapati se u unapred propisane socijalne norme. Terapija lekovima se primenjuje ako osobe imaju problem sa fokusiranjem na jednu radnju, ako su depresivne ili anksiozne, imaju grčeve.Aspergerov sindrom je češći kod muškaraca, a stanje je često praćeno anksioznošću i depresijom. Prema nekim studijama, najraniji i najizraženiji simptom AS je opsesivno interesovanje za određeni objekat ili temu. Smatra se da baš zbog toga ima mnogo uspešnih ljudi sa Aspergerovim sindromom,. 

 

"Aspergerov poremećaj spada u spektar autističnih poremećaja i smatra se visoko funkcionalnim autizmom. Glavna su obilježja sindroma motorička nespretnost, teškoće u socijalnoj komunikaciji, stereotipne radnje, osjetljivosti i posebni interesi. Nema zastoja u jezičnom i kognitivnom razvoju, zbog čega se sam sindrom prije smatrao kao odvojen od autizma. Sindrom je prvi opisao Hans Asperger 1944. godine. U današnje se vrijeme sve češće dijagnosticira. Uzrok samog poremećaja nije utvrđen, no postoji mogućnost u genetičkim uzrocima. Očevi djece s Aspergerovim sindromom često imaju neke simptome poremećaja. Dijagnoza sa najčešće postavlja u djetinjstvu, mada se može dijagnosticirati i kod odraslih. Zbog manje izraženih sindroma, dijagnosticira se u kasnijem djetinjstvu. Osobe sa sindromom često imaju i komorbidna stanja, poput depresije ili anksioznosti. Poremećaj se može tretirati farmakoterapijom, kako bi se ublažili neki simptomi. Postoje razne vrste pomoći ljudima s Aspergerovim sindromom kako bi razvili socijalne vještine, poput terapijskih grupa ili računalnih programa. Zbog smetnja u socijalnom ponašanju, teško može doći do integracije u društvo. Neki ljudi sa sindromom smatraju ga dijelom svog identiteta i ponosni su Aspiji. Iako se često govori o djeci sa sindromom, važno je zapamtiti da poremećaj traje cijeli život, stoga se ne smije zanemariti

odrasle osobe.

Susan Boyle, za nju je svijet čuo kada je 2009. godine nastupila u showu Britain's Got Talent. Prodala je milijun albuma i zaintrigirala slušatelje svojim glasom i pojavom. Nije shvaćala da ima Aspergerov sindrom iako je imala neke od tipičnih simptoma poput teškoća pri uspostavljanju kontakta očima, tjeskobe i emocionalnog povlačenja u neugodnim situacijama. Kad joj je liječnik dijagnosticirao poremećaj objeručke je prihvatila dijagnozu i izjavila za The Guardian: "Aspergerova bolest me ne definira. To je stanje s kojim moram živjeti i raditi, ali se osjećam opuštenije od kad znam da imam dijagnozu. Ljudi će bolje razumjeti tko sam i zašto radim stvari koje radim”.

Courtney Love, glumica i pjevačica poznata po braku s preminulim pjevačem Nirvane Kurtom Cobainom, u svojoj autobiografiji Courtney Love: The Real Story, otkrila je da su joj u devetoj godini dijagnosticirali autistični poremećaj.

Sir Anthony Hopkins, glumac nagrađen Oskarom za ulogu Hanibala Lectera u filmu Kad jaganjci utihnu, rekao je da mu je dijagnosticiran blagi poremećaj iz spektra autizma te da mu je dijagnoza pomogla da se bolje uživi u uloge koje priprema.

Greta Thunberg, klimatska aktivistica ima dijagnosticiran Aspergerov sindrom te je njezin puni fokus usmjeren na klimu. O svom doživljaju svijeta i sama Thunberg je rekla: "Imam poseban interes. Vrlo je uobičajeno da ljudi s autističnim spektrom imaju neobične interese. Za osobe s mojim sindromom vrlo je tipično da stvari doživljavaju crno ili bijelo. Čini mi se da smo mi autisti normalni dok je ostatak svijeta čudan jer je neobično to što govore koliko su klimatske promijene strašne, a nastavljaju se ponašati kao prije. Ako emisije plinova moraju stati, onda ih moramo zaustaviti. Za mene je to crno-bijela tema i nema sive zone kada je ric o opstanku.Nauka tek treba da otkrije pravi uzrok autizma, iako teorije o uzrocima variraju od dječjih cjepiva, genetskih promjena, toksina u hrani i okolini, teških metala, jednostavno drugačijeg funkcionisanja tj. stanja mozga, postoje i teorije o kristalnoj djeci, novoj generaciji naprednih duša (zbog sadašnje “epidemije” autizma)…

Čini se da dodir autizma često odgoji genijalca.

Zapanjujući simptom ovog invaliditeta je kod nekih osoba s autizmom, snažna, usredsređenost, fokusiranost, učeni „genijalac“ u određenom smislu, poput onog kojeg je predstavio Džastin Hofman (Dustin Hoffman) u filmu “Kišni čovjek” koji je imao izvanrednu sklonost brojevima.

Veliki Isak Njutn (Isaac Newton) je npr imao oštećenje govora, bio je potpuno zaokupljen svojim radom i nezainteresovanza socijalne kontakte. Ajnštajn je, ipak, kao dječak bio samotnjak koji je do sedme godine života opsesivno ponavljao pojedine rečenice.

Iako autizam nije u potpunosti opisan sve do 20-tog vijeka, istorija  je puna osoba kod kojih se sumnja na autizam, od kojih su mnogi među najpoznatijim i najbriljantnijim umovima koji su ikada postojali.U nastavku je deset slavnih osoba koje su po nekim stručnjacima koji su analizirali njihov život navodno imali neki oblik autizma.

10. Hans Kristijan Andersen (Hans Christian Andersen) (1805-1875)

Andersen je bio danski pisac poznat po pričama i bajkama za djecu kao što su „Ružno pače“ i „Mala sirena“ (koja je zapravo tragedija koja slama srce u upoređenju s Disneyevom verzijom).

Kao dijete bio je veoma mršav i sklon čudnim ispadima gnjeva i plača. Njegovi dnevnici ukazuju na čudne obrasce kačenja za nedostižne muškarce i žene i samonametnuti celibat u svojim mladim danima.

Kada se dublje analiziraju, njegove priče ukazuju na duboki unutarnji nemir i često uključuju čudne ili neshvaćene likove koji nisu uvijek imali tu sreću da pronađu iskupljenje.


9. Levis Karol (Lewis Carroll) (1832-1898)

Rođen kao Čarls Lutvig Dogson (Charles Lutwidge Dodgson), Karol je bio još jedan dječji pisac za kojeg se čini da je imao određene simptome autizma. Najpoznatiji po svojoj priči „Alisa u zemlji čuda“, imao je oštećenje govora koje je vjerovatno dodatno uzrokovalo na njegov nedostatak socijalnih vještina.

Kao mnogi ljudi koji imaju autizam, pokazivao je velike matematičke sposobnosti i bio pronalazač. Iako je imao ponekog odraslog prijatelja, Karol je više uživao u društvu djece i to do granice da neki istoričari sumnjaju da je bio sklon pedofiliji, iako je moguće da mu je zbog svojih ograničenih komunikacijskih vještina bilo lakše ostvariti interakciju s djecom.

Radio je mnoge fotografije golih maloljetnih djevojaka, iako konotacije takvih aktivnosti nisu u to vrijeme bile strašne kao danas. Da misterija bude veća, mnogi od njegovih dnevnika su nestali nakon njegove smrti što je neke navelo da pomisle kako je u njima opisano neprirodno i moguće kriminalno ponašanje.

8. Mocart (Mozart) (1756-1791)

Vjerovatno  najveći kompozitor kojeg je svijet ikad upoznao, Mocart je bio izvrstan muzičar  u dobu od pet godina, a do svojih tinejdžerskih  godina je bio svjetski poznat genije koji je uveliko pokazivao uski fokus često prisutan kod osoba s autizmom.

Čudan, inpulsivan čovjek niskog  rasta, volio je nepristojni adolescentski humor i čak pisao pjesme s vulgarnim tekstovima. Mocart je bio društven i nije volio biti sam.

Mnoge osobe s autizmom koji su često osjetljive na zvukove, ekstremno reaguju  na Mocartovu muziku – toliko da se ona koristi u terapijama.


7. Ludvig Vitgenštajn (Ludwig Wittgenstein) (1889-1951)


Slavni filozof Vitgenštajn potiče iz jedne od najbogatijih i najporemećenijih porodica u Austriji. Njegov otac je bio vrlo neugodan čovjek i tri Ludvigova brata su počinila samoubistvo. Poput Karola imao je oštećenje govora i loše socijalne vještine.

Njegovo najpoznatije djelo Logičko filozofski traktat („Tractatus Logico-Philosopicus“) se često smatra kao klasičan primjer procesa misli nekog s autizmom. Bio je razdražljiv čovjek i tvrdio da nije uspijevao uvidjeti humanost u drugim ljudima.

Filozofska ostvarenja generalno  privlače intelekt  osoba s autizmom – neki možda uključuju Bernard Rusela (Bertrand Russell) i Žan-Pol Sartra (Jean-Paul Sartre). Sartrov najpoznatiji citat „Pakao su drugi ljudi“ čini se da sumira stvarnost autizma u jednom potezu.

6. Mikelanđelo (Michelangelo) (1475-1564)

Jedan od najvećih izdanaka renesansnog pokreta, Mikelanđelo je najpoznatiji kao kipar i slikar, koji je izradio kip Davida i oslikao svod Sikstinske kapele.

Bio je poznat po svojim grubim, otvorenim i oštrim manirima te lošom ličnom  higijenom, preferirajući u potpunosti posvetiti se svom poslu radije nego se upuštati u bilo kakav oblik društvenog života. Iako je bio relativno imućan, bio je slabo zainteresovan za materijalne stvari.

Njegovi savremenici su ga opisivali kao istovremeno bizarnim i groznim, dakle sa svim onim ekscentričnostima koje se možda „mogu objasniti“ autizmom.

5. Stenli Kabrik (Stanley Kubrick) (1928-1999)

Američki filmski režiser koji je režirao važne filmove kao što su „Paklena naraandža,” “Dr. Strangelove” i “2001: Odiseja u svemiru”, Kabrik je bio poznat kao hladnokrvni perfekcionista koji je često tražio na desetke snimaka iste scene kako bi dobio ono što želi.

Tokom  snimanja „Isijavanje“ njegovi zahtjevi su toliko izmučili zvijezde Džek Nikolsona (Jack Nicholso) i Šeli Duval (Shelly Duvall) do tačke da je Duval počela otpadati kosa. Ponekad izolovan, bio je poznat po uzgoju životinja i kao izvrstan šahista. Njegovi najbliži kažu da je bio škrt, nepristojan i da je pokazivao manjak empatije prema svojim saradnicima.

Iako postoje dokazi protiv optužbi o mizantropiji, čini se da je za dio Kabrikove bezobzirne  genijlnosti  zaslužna određena  crta autizma.


4. Džejms Džojs (James Joyce) (1882-1941)

Irski novelista Džojs je zapamćen prvenstveno po svojoj knjizi Odiseje (Ulysses), enigmatskom prepričavanju Odiseje koja je izazvala pravu pošast među studentima književnosti cijelog svijeta. U mladosti je pokazivao ekstremnu inteligenciju i čudne fobije. Đojsova ekscentričnost i egocentričnost je vidljiva u seciranju njegovih djela.

Iako je bio briljantan bez pogovora, djela kao što su Odiseja (Ulysses) i  Fineganovo bdjenje (Finnegan’s wake) su namjerno stilski komponovane  tako da ih je teško shvatiti. Neki naučnici  tvrde da ih je napisao uglavnom da zbuni čitatelje, izražavajući možda crtu autizma između sebe i društva.

U intervjuu za Harperov Magazin rekao je: „Ono što zahtijevam od svojih čitatelja je da posvete cijeli svoj život čitanju mojih knjiga“.


3. Nikola Tesla (1856-1943)

Tesla je bio najistaknutiji izumitelj i inženjer, nadaleko genijalniji od njegovog savremenika Edisona, koji ga je iskoristio i ukrao mnoge njegove ideje

Mnogo ekscentričniji od bilo koje osobe na ovom popisu, Tesla je gajio niz fobija, održavao svoj celibat, bio osjetljiv na svjetlo i zvuk te bio jako fokusiran na brojeve (naročito na broj tri – ne bi odsjedao u sobi čiji broj nije djeljiv sa tri).
Bio je blagog glasa i odmjeren, ali je znao biti grub u obrani svojih neobičnih vjerovanja. Generalno povučen i fanatično opsjednut svojim radom, dijelio je stavove i bio dobar prijatelj s Mark Tvenom (Mark Twainom) u svojim srednjim godinama.

Najvjerojatnije je bio opsesivno kompulzivan, mnoga njegova ponašanja mogu se gledati u svjetlu autizma. Kako je stario postajao je još bizarniji, u konačnici ismijavan od znanstvene zajednice, umro je sam u hotelskoj sobi, gotovo bez novčića.

2. Albert Ajnštajn (Albert Einstein) (1879-1955)

Ajnštajnov doprinos fizici i uopšte čovječanstvu, kao jednog od najgenijalnijih ljudi ove ili bilo koje ere, ne može biti zanemaren.

Postoji mnogo priča za njegovu mladost, imao je oštećenje govora, počeo je da govori od 3-4 godine i dokazano je da je bio vrlo tehničkog uma i pomalo odsutno, distancirano dijete.

Njegova istraživanja, naravno, bila su od najdublje i najmaštovitije vrste, teška za razumjeti, koja su zavisila od  detalja  na koje bi se netko s Aspergeronovim sindromom našao  fokusirati. Nakon smrti svoje žene potpuno je zanemario svoj fizički izgled, naročito svoju divlju kosu.

Ipak, Ajnštajn nije imao problema s društvenošću kad je odrastao – iako nije otvoreno uživao u zamkama svoje slave, poznato je da je imao različite romantične susrete čak i kasnije u životu.


1. Tomas Džeferson (Thomas Jefferson) (1743-1826)

Treći predsjednik SAD-a i vodeći, dominantni politički intelektualac između Četiri oca (predsjednika). Nasuprot tome što je sastavio Deklaraciju nezavisnosti, Džefersonova elokvencija nije se protezala i na govorničke vještine.
Ponekad je opisivan kao bolno sramežljiv i nesklon uspostavljanju kontakta očima – prijatelj državnik Aleksandar Hamilton (Alexander Hamilton) ga je jednom nazvao škiljavog pogleda – Džeferson je pokazivao mnogo osobina karakterističnih za Aspergerov sindrom.

Poput mnogih drugih bio je pronalazač i kompulzivan matematičar, opsjednut stalnim dograđivanjima i izmjenama na svom imanju Montićelo. Imao je čudan govor tijela, iziskivao posvećenost detaljima, čudnim nagonima i često bio raščupan.
Njegova veza sa Seli Hemings (Sally Hemings) se, takođe, može objasniti Aspergerovim sindromom; vjerojatno bi mu bilo lakše biti intiman sa ženom s kojom nije morao učestvovati u pretjeranim društvenim konvencijama tog vreme

Nova generacija preduzetnika, osoba s autizmom?

Bil Gejts (Bill Gates)

Gejtd je suosnivač Majkrosofta i često je na vrhu popisa najbogatijih ljudi na svijetu. Gates je pokazivao zapaženu tehničku oštroumnost u mladosti – njegove vještine kompjuterskog programiranja i posvećenost detaljima su bile izvanredne i ostvarivao je skoro perfektne rezultate na testovima.

Nasuprot  poslovnoj umješnosti, pokazuje mnoštvo osobina koje se mogu protumačiti kao Aspergerov sindrom. Upečatljivo se ljulja kada se koncentriše,  ima isprekidan monoton govor i razvio je reputaciju da je udaljen, izbjegava kontakt očima i kritikuje  svoje podređene kada je nezadovoljan.

Mark Cukerberg (Mark Zuckerberg)

Cukerberg pokazuje znakove Aspergerovog sindroma – utvrdio je Jišan Vong (Yishan Wong) bivši kolega i prijatelj utemeljitelja Fejsbuka. O asocijalnosti Marka Zuckerberga, koji je toliko opsesivno radio na stvaranju Fejsbuka da mu je dugogodišnja djevojka, a sada supruga Prisila Čen (Priscilla Chan) postavila ultimatum o 100 minuta nedjeljno koje će provoditi samo s njom, napisano je mnoštvo članaka. No, u posljednje vrijeme sve se češća priča da taj genijalni čudak ima Aspergerov sindrom.

Aspergerov sindrom karakteriše se ograničenom društvenom komunikacijom i interesima, npr. za brojeve i mašine te opsesivnom sklonošću ponavljanja radnji. Cukerberg nije jedini uspješni mladi preduzetnik koji pokazuje takve simptome.

 

I DA NE BUDEMO FASCINIRANI LJUDSKIM MOZGOM, PERCEPCIJOM SVAKOG COVEKA, NJEGOVIM PONASANJEM. TOLIKO JE TANKA LINIJA IZMEDJU GENIJALACA I OSOBA SA AUTIZMOM ILI NEKIM PSIHICKIM POREMECAJIMA. MOZDA GENIJALCI I MORAJU DA BUDU DRUGACJI  JER IH NIKO NE RAZUME. KAKO GOD DA GLEDAMO NA OVU TEMU ZAKLJUCAK JE ISTI. NIKADA NEMOJTE SUDITI LJUDIMA KOJI IMAJU PSIHOLOSKIH PROBLEMA. ONI KOJI SU IMALI SRECE DA IH OKOLINA SHVATI I PRIHVATI POSTALI SU VRLO PAMETNI LJUDI CAK GENIJALCI. ONI KOJE JE DRUSTVO STIGMATIZOVALO NA ZALOST ZAVRSILI SU POD STARATELJSTVOM  PORODICE ILI U USTANOVAMA KOJE SE TIME BAVE

 KAKO ASPERGEROV SINDROM NIJE BOLEST A JESTE NEKI POREMECAJ U PONASANJU I PERCEPCIJI SVETA TAKO I AUTISTICNA DECA  U STVARI IMAJU SVET KOJI JE LEPSI OD NASEG I ZATO BEZE U NJEGA. RAZUMIMO IH I POMOZIMO IM SVOJOM LJUBAVLJU I PAZNJOM!