MISLIMO DA JE CHATGPT NESTO NAJSAVRSENIJE STO SMO VIDELI DO SADA. AKO ZELITE DA VIDITE BUDCNOST KOJA ZAPRAVO VEC POSTOJI POGLEDAJTE FILM T.I.M. I PROCITAJTE OVAJ TEKST KOJI PRICA O NASEM PAMCENJU I PAMCENJU VESTACKE INTELIGENCIJE.
Dok su se najnoviji pomaci kompanije koja stoji iza ChatGPT-ja, ali i njenih konkurenata koji razvijaju velike jezičke modele, uglavnom fokusirali na unapređenje sposobnosti razumevanja, Altman ističe da ga najviše raduje upravo razvoj memorije veštačke inteligencije. Govoreći u Big Technology Podcastu, naveo je da OpenAI radi na tome da AI već 2026. godine bude sposoban da pamti „svaki detalj čitavog vašeg života“.
Kako je objasnio, čak ni najbolji lični digitalni asistenti danas nemaju tu mogućnost. Ne mogu da zapamte svaku reč koju je neko ikada izgovorio, niti da pročitaju i razumeju svaki dokument koji je korisnik napisao. Ne mogu svakodnevno da prate sav nečiji rad, da pamte sitne detalje i da učestvuju u životu jedne osobe na tom nivou. Altman podseća da nijedan čovek nema savršeno i beskonačno pamćenje, dok će veštačka inteligencija, po njegovom uverenju, to svakako moći.Prema njegovim rečima, upravo je memorija trenutno jedna od najslabijih tačaka AI sistema. Ona je i dalje vrlo gruba i u ranoj fazi razvoja, ali se o njenom unapređenju u OpenAI-ju intenzivno razmišlja i razgovara.OpenAI je nedavno objavio istraživanje pod nazivom „Merenje performansi naših modela u realnim zadacima“, u kojem je analizirano 44 profesije koje bi veštačka inteligencija najverovatnije mogla da preuzme.
Studija je koristila procenu nazvanu GDPval kako bi najnapredniju tehnologiju uporedila s radom ljudi u devet najprofitabilnijih industrija u Sjedinjenim Američkim Državama.
Prema rezultatima, u proseku je AI radio jednako dobro ili bolje od ljudi u oko 48 odsto testova. Posebno su pogođene profesije poput blagajnika i prodavaca, koji su izgubili od AI u 81 odsto slučajeva, kao i menadžeri prodaje i službenici za otpremu robe, koji su bili nadmašeni u 80 odsto testova, piše Americanbaazaronline.
Urednici (75 odsto), softverski programeri (70 odsto) i privatni istražitelji (70 odsto) takođe su među najugroženijima. Čak ni zanimanja koja se oslanjaju na ljudsku interakciju, poput socijalnih radnika, nisu bila pošteđena – AI je bio bolji u otprilike polovini testova.Neka kreativna i rukovodeća zanimanja za sada su otpornija na AI. Filmski reditelji, producenti i novinari izgubili su od veštačke inteligencije u otprilike trećini testova
Zabrinutost zbog gubitka poslova usled razvoja veštačke inteligencije raste otkako je tehnologija postala široko rasprostranjena. Suosnivači kompanije Anthropic, Darijo Amodei i Džek Klark, nedavno su na događaju organizacije Axios upozorili da bi AI mogao da zameni veliki broj ljudskih radnih mesta.
Amodei je izjavio da, kao i u većini slučajeva kada se nešto razvija eksponencijalno brzo, „ne možete biti sigurni u ishod“.
Ipak, nisu svi pesimistični. Direktor IBM-a Arvind Krišna smatra da veštačka inteligencija neće zameniti ljude. Tokom razgovora na konferenciji South by Southwest (SXSW) rekao je da se ne slaže s Amodeijevom prognozom da bi AI mogao pisati 90 odsto koda u narednih tri do šest meseci.Ne veruju svi stručnjaci u priče o superinteligenciji. Neki upozoravaju da ona stvara lažna očekivanja i odvlači pažnju od hitnih pitanja poput pristrasnosti, pouzdanosti i transparentnosti u trenutnim sistemima. Oni ističu da je prava superinteligencija, pobeda nad ljudima u skoro svim zadacima razmišljanja, još uvek daleko.
SADA MALO FILOZOFIRANJA JER NARAVNO NISAM STRUCNJAK, ALI KOPKA OVA TEMA .
Kako bi to trebalo da izgleda-Pamćenje mora biti transparentno – da znaš šta se pamti i zašto.Pod kontrolom korisnika – uključi/isključi, pregledaj, obriši.Fokusirano na korisnost, a ne nadzor Minimalno: pamti ono što pomaže, ne sve.
KAKVO BI PAMCENJE TREBALO DA IMA
Kratkoročno – samo tokom razgovora (npr. šta trenutno pitaš
Srednjoročno – za zadatak ili projekat(npr. radiš aplikaciju, pišeš tekst)
Dugoročno – samo stabilne i korisne stvari npr. preferirani jezik, stil, profesionalni fokus)
Lične emocije, prolazne misli, ventovanje — ne za dugoročno pamćenje.
Idealno:
-
dugme „zapamti ovo”
-
dugme „ne pamti ništa iz ovog razgovora”
-
lista šta je zapamćeno
-
opcija trenutnog brisanja
Bez toga → pamćenje je loš dizajn, čak i ako je tehnički moćno.
Нема коментара:
Постави коментар