DOBRO PUZEVE ILI BAS VOLIMO ILI BAS NE VOLIMO - STO JE DOBRO JER ZNACI DA IH PRIMICUJEMO U SVETU OKO NAS. NAJSTARIJA DECIJA PESMICA JE O PUZU I IMA VRLO CUDNE RECI. JEDEMO IH KAO SPECIJALATET,NE VOLIMO KAD IH NADJEMO U SALATI, A OPET U BIODIVERZITETU IMAJU ZNACAJNIJU ULOGU NO STO MI MISLIMO.
Pusti pužu rogove, da oremo dolove, ako nećeš pustiti, ja ću tebe ubiti, sekirom po glavi, u zelenoj travi. Decija pesmica koju su pevale generacije i generacije dece. ali ostaje nejasno to ubistvo puza sekirom po glavi obzirom na velicinu puzeva na nasem podneblju! A onda njihovo skoro totalno istrebljenje koje je potpuno narusilo nas biodiverzitet. Idemo redom, od simbolike do unistenja.
Puž verovatno jedno od najzanimljivijih stvorenja koje
se može naći svuda oko nas i u prirodi. Puž je mnogima sinonim za
strpljivost i istrajnost, dok drugi u njemu vide sliku zastoja, teških životnih prepreka i lenjosti....Deci je uglavnom interesantna činjenica da neko tako usporen i sićušan
može da hoda unaokolo sa kućicom prikačenom na leđima, dok oni stariji u
njemu vide pravu malu štetočinu koje pokušavaju da se otarase na sve
moguće načine.
Bilo kako bilo, simbolika koja se pripisuje
puževima je zaista fascinantna, a od ovog naizgled “ljigavog” i
"bespotrebnog" stvora se puno toga može naučiti.
Ono što svaki
puž jako dobro zna jeste da je svetlost mesečine najpogodnija za sve
zacrtane "dnevne" aktivnosti. Najaktivniji su upravo noću, obožavaju
kišu i sva vlažna mesta, pa ne čudi što su još drevne Maje
puževe smatrale tipičnim predstavnicima lunarne energije i u njima
videle sliku života, smrti, ali i ponovnog rađanja.Asteci su ih takođe izjednačavali sa svojom boginjom Meseca,
a istovremeno u njima videli simbol vremena, tranzicije pa čak i
plodnosti. Svojevrstan zaštitni znak puževa – čuvena spirala koja krasi
svaku kućicu privlačila je pažnju čak i starim Egipćanima koji su upravo
u njoj videli znak progresa, duhovnog rasta i sveopšteg razvoja.
Za razliku od hrišćanstva koje puževe izjednačava sa lenjošću i grešnom prirodom,
mnoge druge religije i starije kulture su na puževe gledale
blagonaklono, i uzimale ih za simbol ekspanzije, energetskih ciklusa i
evolucije.
Kako puževi podjednako naseljavaju (odnosno vole)
gotovo sva staništa, tako u njima prepoznajemo i simboliku velike moći
adaptacije na kojoj bi im svaki čovek pozavideo! Puž zaista
poseduje jednu dozu samodovoljnosti – on, narodski rečeno, sve svoje
nosi sa sobom, i ne mari puno gde će ga put odvesti. "Dom je tamo gde
sam ja!" – poručuje puž.Da li se onda za njega može reći da je oličenje samopouzdanja? Svakako!
Uostalom, svakim svojim pokretom (ma koliko on spor i dosadan izgledao)
puž jasno stavlja do znanja da mu mišljenje okoline nije od presudne
važnosti, te da on ima neki svoj cilj, svoju rutinu koje je spreman da
se pridržava do zadnjeg daha. Dobro je svestan svih svojih potencijala i
što je najvažnije – obdaren je neverovatnim strpljenjem koje mu
garantuje uspeh.Šta čovek još može naučiti od puževa? Mnogo toga o zaštiti i donošenju pravih, proverenih i pre svega ispravnih koraka u životu!
Možda niste znali, ali puževi poseduju dve vrste sluzi, jednu koja im
pomaže da se kreću, i drugu koja im služi kao svojevrstan nevidljivi
štit od povreda.!
Mislite o
tome sledeći put kada naletite na ovo malo stvorenje – posmatrajte kako
savršeno klizi i kako pritom poziva čoveka da odabere najbolji put za
sebe i svoje svakodnevne aktivnosti. Njegovi pokreti jesu spori, ali su
zato perfektni (k’o "podmazani") i zahvaljujući njima on uvek stigne do
destinacije koju je zacrtao u svojoj glavi.
A kada smo već kod
glave, ne zaboravimo da pomenemo i čuvene “rogove” (tentakule odnosno
pipke na čijim krajevima se nalaze oči) koji služe kao nepogrešivi
radari za snalaženje u okrutnom svetu prirode. Kada bi se čovek u
ovolikoj meri oslonio na sebe i svoja čula, čini se da nikada ne bi
povukao nijedan pogrešan potez, zar ne?
Postojanost,
opreznost, strpljivost, svesnost, stabilnost, upornost, zaštita – sve su
ovo osobine koje se pripisuju puževima. Na samom kraju naše priče o
puževima, dodajemo i to da je puž moćan simbol kako ženske tako i muške
energije.
Pravi mali hermafrodit koji je samim tim
idealan za prikaz androginije i rušenje svih nametnutih standarda i
tabua! U njemu pronalazimo savršen balans jina i janga, on nas uči da u
svakoj ženi postoji jedan mali muškarac, i obrnuto.
Poziva da
nas spremno prihvatimo i prigrlimo sve delove svoje ličnosti i da se
pametno “služimo” njima. Ugledajte se na puža i počnite da cenite svoju
posebnost i unikatnost u svakom trenutku. Zadajte sebi velike ciljeve i
spremno krenite u postizanje istih, korak po korak!
U borbi protiv klimatskih promena koje čovek izaziva svojim delovanjem, puno pažnje se, razumljivo, pridaje sadašnjem trenutku. Ipak, jedno novo istraživanje obratilo je pažnju na fosilnu istoriju i došlo do zaključka da bi planeti bili potrebni milioni godina da se oporavi od trenutne štete koju je načinilo čovečanstvo.
Istorija sveta pokazuje da su se na našoj planeti dešavale masovne ekstinkcije, odnosno događaji zbog kojih su mnoge vrste izumrle. Onaj dobro poznati asteroid, koji je izazvao petu masovnu ekstinkciju tokom koje je, osim dinosaurusa izmrlo i tri četvrtine ukupnog broja vrsta koje su živele na Zemlji u tom trenutku, bio je jedan takav događaj. Sada, nekih 66 miliona godina kasnije, mnogi naučnici kažu da živimo usred naredne masovne ekstinkcije, samo što je ona ovoga puta izazvana ljudskim delovanjem. Jedno novo istraživanje, objavljeno u petak u žurnalu Communications Earth & Environment časopisa Nature, bavi se ponovnom procenom stopa izumiranja tokom pete masovne ekstinkcije puževa, kao što su vodeni i kopneni puževi, ali i predviđa buduće stope, ukoliko se ovakvi trendovi nastave. Istraživači su ustanovili da su stope izumiranja slatkovodnih puževa danas tri puta više nego što su bile one tokom prethodne masovne ekstinkcije, čak i ako u obzir uzmemo to koliko se planeta u međuvremenu oporavila, kao i da bi se ovi trendovi mogli pogoršati u budućnosti. Ovo je loš znak, jer su planeti bili potrebni milioni godina da oporavi svoj biodiverzitet nakon prošle masovne ekstincije.
Pre 66 miliona godina, asteroid je udario planetu i čitav svet je odmah osetio efekte”, kaže Tomas Nojbauer, prvi autor ovog istraživanja i profesor na Justus Libih Univerzitetu, gde se bavi ekologijom životinja i sistematikom. “Trenutno imamo uporedivu situaciju: u sličnoj je meri katastrofična, a ta katastrofa smo ovoga puta mi, čovečanstvo.”
Istraživači su odlučili da posmatraju slatkovodne puževe u Evropi, zato što postoji mnoštvo sličnih fosilnih ostataka koji su očuvani, te su se mogli upotrebiti kao materijal, rekao je Nojbauer. Prethodno je već bilo zaključeno da su male vrste verovatno preživele udar asteroida, dok su nastradale veće, pretežno predatori. Nakon što su rekonstruisali koje su sve vrste puževa nekada postojale, istraživači su izračunali da je izumrlo približno 75 posto, što je bio slučaj i sa ostatkom flore i faune.
Vodeni puževi igraju važnu ulogu u svojim ekosistemima, a pošto su plen, njihov nestanak imao bi kaskadni efekat naviše, rekao je Nojbajer. Osim toga, globalni trendovi života u slatkoj vodi ukazuju na to da bi puževi mogli biti zapravo dobar primer, a ne izuzetak, navodi se u ovom istraživanju.
Dalje, Nojbajer i njegovi saradnici pokušali su da zamisle budućnost uz pomoć ovih činjenica. Koristeći jedan open source simulator estinkcije koji je delo švedskih istraživača, napravili su modele koji prikazuju kako će evropske reke i jezera izgledati za 50, 80 i 100 godina kada se posmatra izumiranje puževa, a posebno su obratili pažnju na vrste koje su već na internacionalnim listama ugroženih vrsta. Ovi modeli su koristili istorijske podatke IUCN i bajezijanske metode kako bi predvideli koliko bi se ovo stanje moglo izmeniti u budućnosti - u ovom slučaju, koliko bi ugroženih vrsta moglo postati izumrlo - o to na osnovu verovatnoće.
Rezultati su bili uznemirujući: predviđene stope izumiranja vrsta slatkovodnih puževa u Evropi iznose “između 72 (20.8 posto) i 111 (31.9 posto), a ove vrste mogle bi izumreti tokom narednih 50 do 100 godina”, piše u ovom istraživanju.
Nojbajer kaže da je siguran u to da je IUCN-ova crvena lista dobro uočila trenutne vrste puževa koje postoje, pošto su i on i mnogi drugi istraživači doprineli tim setovima podataka. Takođe, podaci drugih grupa, kao što su insekti, nisu potpune, dodao je on, što bi ovo istraživanje koristreći njihove vrste dodatno otežalo.
Poređenje pete masovne ekstinkcije sa ovom trenutnom, šestom, omogućuje nam da primetimo koliko bi dug period oporavka planete mogao biti. Milioni godina bili su potrebni nakon trenutnih posledica koje su izazvane udarom asteroida - a postoji mogućnost da će planeti trebati podjednako vremena da se oporavi od uticaja čovečanstva, rekao je Nojbajer.
Nojbajer takođe dodaje i da se nada da će ovo istraživanje inspirisati političare da donesu zakone koji će onemogućiti nastavak ljudskog uticaja na klimatske promene, kao i da će ubediti ljude da obrate pažnju na ono što im se dešava u svakodnevnom životu i da njihove odluke utiču na planetu.
“Sve što radimo ima neki uticaj na naš ekosistem”, rekao je on. “To počinje sa našim svakodnevnim odlukama: šta ćemo jesti za večeru, koliko ćemo mesa jesti, koliko ćemo poručivati onlajn, koliko ćemo leteti avionom.”
Naravno vas je izbor da li volite puzeve na ovaj ili onaj nacin, i da li uopste pomislite na njih dok ih ne vidite .Jedno je sigurno oni su veoma vazni za nasu planetu.
PA AKO POSLOVICA KAZE SVE STO JE BRZO TO JE I KUSO, ONDA USPORITE. NE MORA TE BAS KAO PUZ ALI VIDELI STE KOLIKO JE MUDROSTI TO U VEZI SA PUZEM. I NEMOJTE GA PREGAZITI NOGOM ILI BILO CIME ONIH DANA KADA ONI UZIVAJU NA KISI -NIJE LEPO UGROZOVATI TA SICUSNA BICA.
Нема коментара :
Постави коментар