TAO

KINESKA FILOZOFIJA I MUDROST SU NEPROCENJIVO BLAGO. SAMO JAKO JE VELIKI PROBLEM OBICNIM LJUDIMA DA SHVATE  PORUKE KOJE BI IM UVELIKO OLAKSALE ZIVOT I DONELE  SRECU I ZADOVOLJSTVO. ZIVECI NA OVAKAV NACIN  CINIMO SVE PROTIV NAS.PARADOKS NARAVNO . NA PARADOKSIMA I POCIVA DANASNJI SVET. NAZALOST. PROBALA SAM DA  PRONIKNEM U JEDAN DELIC TIH MUDROSTI  ISPITUJUCI SVE STO MOGU  O TAO. MNOGO TOGA SAM NAUCILA, MNOGO TOGA NISAM SHVATILA PA OPET SRECNA SAM ZBOG OVOG DUGOG PUTOVANJA KOJE ZAPOCINJEM PRICOM O TAO.

Tao je kineski pojam koji znači put ili način. Učitelj Lao Ce je rekao: “Hiljadu milja dugo putovanje započinje prvim korakom.”

Jednom davno mlada riba upita stariju: “Svi govore o toj stvari zvanoj 'okean'. Šta je to tačno?” Starija i mudrija riba odgovori: “Okean je ono što te okružuje sa svih strana.” Mlađa riba nije razumela. “Šta to znači? Nema ničega oko mene! Ako me okean okružuje sa svih strana, zašto ga ne mogu videti?”

“Naravno da ne možeš”, starija riba strpljivo odgovori. “Okean je i u tebi i oko tebe. Kada se krećeš, on se kreće zajedno sa tobom. Kada se zaustaviš, i on se zaustavi. Rođena si u okeanu i umrećeš u njemu. Obmotan je oko tebe poput tvoje kože.” “Ali, kako mogu reći da postoji, kad ga ne mogu videti?” “Moraš upotrebiti nešto više od svojih očiju. Ne možemo videti okean, ali ga možemo osetiti. Veruj svojim osećanjima – ona su ključ.”

Konfučije jednom reče: “Ribe zaboravljaju da žive u vodi. Ljudi zaboravljaju da žive u Taou.”

Tao je nevidljivi okean koji nas okružuje sa svih strana. On prožima sve na svakom planu postojanja, tako da je unutar nas i oko nas.

Obmotani smo njime kao vlastitom kožom, pa ipak ga ne možemo shvatiti pomoću naših fizičkih čula.

Mudraci prošlih vremena nastojali su objasniti Tao: “Šta god da je krajnji princip na kojem počiva stvarnost, zovemo ga Tao. Koja god da je istina u središtu svih duhovnih istina, zovemo je Tao.”

Jedini način na koji se može pristupiti Taou jeste osloboditi se ograničavajućeg stiska logike i upotrebiti snažniji alat – intuiciju. Kada razum ne uspeva da shvati Tao, srce će mu prići i prigrliti ga shvatanjem pomoću intuicije,.Tao (ili Dao - Put) doslovno znači Put, a u kineskoj filozofiji označava zakonitost svemira, kojim se po unutrašnjoj nuždi kreće svako svetsko zbivanje. Ovaj princip mogu razumeti samo pojedinci čiji je život usaglašen sa osnovnim principima prirod.

Jin i jang, simbol taoizma.

Smatra se da najstarije sačuvano taoističko djelo "Jin-fu-čing" (0 skladu nevidljivoga) potiče iz vremena cara Huang-ti (2697. pne.). Glavni predstavnici klasičnog taoizma su Lao Ce (570-490. pne.), Lie Ce (oko 400. pne.) i Čuang Ce (umro oko 330. pr. n. e.). Prema Lao Ceu obeležja taoa su: nezahvatljivost, neizrecivost, nepokretljivost, nedelatnost, jedinstvo. Tao je "ponor" gde se smiruje svako zbivanje. To je "jedinstvo suprotnosti" i iskonsko prirodno stanje svega. "Tao nikada ne deluje, ali se po njemu sve dešava." Njegovu neizrecivost mudrac može izraziti jedino paradoksima. Najveći taoistički dijalektičar Čuang Ce definiše ga ovako: "Stvarnost bez prostora, trajnost bez vremena, to je svemir, kosmičko jedinstvo, sveobuhvatnost, tao." Prema Lie Ceu "Tao se ne doseže pozitivnim naporima, nego apstrakcijom i nedelatnošću" (vu-vei). Za njega je mnogostrukost bića prividna, realno je samo jedinstvo bitka, a "razlika života i smrti je imaginarna"... "Biće koje ovde strada preporađa se na drugom mjestu... nastanak i prestanak, dolazak i odlazak karike su lanca, ali je nit vodilja u toj ulančanosti nezahvatljiva." Tao se u svetu ispoljava preko vrline (te). Ona pokreće "veliki tok" kojem daju kružni smer dve suprotne snage, Jin i jang, pasivna i aktivna sila, koje teže za ponovnim uravnoteženjem i povratkom u tao. "Obnoviti svoju prirodu znači vratiti se u iskonsku prirodu bitka" (Čuang-tse). Ta je iskonska priroda tao. Plodovi ljudske delatnosti su "veštački" i iluzorni. Otuda vera taoista u povratak prirodi i njihov pasivni stav prema toku događaja u društvenom životu. Dužnost dobrog vladara je da ne remeti mirni tok taoa i da bude suzdržljiv u donošenju i primeni z^akona,

 ^Tao Te Ching je knjiga koja je nastala prije 2.500 godina te se pripisuje kineskom mudracu i osnivaču taoističke škole Lao Tzuu.

Iako je davno napisana, i danas je vrlo aktualna te odiše mudrošću i svježinom misli, a to samo svjedoči o njezinoj iznimnoj vrijednosti. 

Prema legendi, mudrac Lao Tzu bio je razočaran korupcijom i propadanjem svoje zemlje te je odlučio napustiti političku funkciju koju je obavljao u Kini i postati pustinjak.

Na izlasku iz grada zaustavio ga je stražar koji je bio zadivljen njegovom mudrošću pa ga je zamolio da prije napuštanja grada napiše knjigu o istini.

Tako je Lao Tzu navodno u stražarnici napisao Tao Te Ching.

Nakon toga je otišao i nitko ga nikad više nije vidio.eč tao znači put i označava ono što prožima cijeli univerzum, ali je neopipljivo i neizrecivo.

Te označava moć, vrlinu ili vještinu, a ching knjigu.

Tao Te Ching je, dakle, knjiga o putu i vrlini, odnosno o vještini života.

Ovaj dragulj kineske i svjetske literature napisan je u stihovima i nastao je približno u vrijeme kada je i Buddha u Indiji govorio o buđenju i nirvani.

Riječ je o najvažnijoj knjizi kineskog taoizma, učenja prema kojem postoji samo jedna univerzalna istina u osnovi svih stvari.

Taoizam se može opisati kao filozofija prirode.

Živjeti u skladu s taom isto je što i živjeti u skladu s prirodom, a to znači da trebamo ići niz struju života, a ne protiv nje.

Tao je univerzalan – proučavali su ga kršćanski mistici, zen redovnici, američki domoroci, pustinjaci  i razni filozofi.Sve što postoji na ovom svijetu postoji zahvaljujući tau.

To je prirodni zakon koji upravlja cijelim univerzumom, način na koji čitav svemir funkcionira.

Tao počiva na kineskom izrazu wu wei, a to znači dopuštati životu da se odvija bez našeg uplitanja.

Upravo je takav svjetonazor nama zapadnjacima najteže shvatiti jer živimo u društvu koje se neprestano trudi mijenjati i osvajati prirodu.

Koristeći se dijalektičkim principom jedinstva suprotnosti i međusobne zavisnosti sila Yina i Yanga, Taoistička filozofija sve pojave gleda kroz 5 elemenata ili kategorija:

5 ELEMENTA:

1. DRVO (MU)

2. VATRA (HUO)

3. ZEMLJA (TU)

4. METAL (JIN)

5. VODA (SHUI)

Svaki od ovih osnovnih elemenata odgovara jednom godišnjem dobu. Drvo je simbol proleća, rasta i rađanja energije, odgovara istoku. Vatra je simbol leta, toplote i kulminacije yanga, odgovara jugu. Zemlja je simbol kasnog leta, pete sezone, odgovara centru koji podržava sve elemente. Metal je simbol jeseni, koncentracije i rada i odgovara zapadu. Voda je simbol zime, hladnoće i kulminacije yina, a odgovara severu.

Polazeći od ove jedinstvene celine, sve što postoji u Svemiru svrstava se među ovih 5 elemenata, od godišnjih doba, planeta i vrste energije, preko organa, čula i delova ljudskog tela, do osećanja, ukusa i boja...

Knjiga Tao Te Ching uči nas kako da živimo u skladu s taom, odnosno prirodom.ao Te Ching počinje stihom: Tao koji se može izgovoriti nije vječni tao.

Dakle, sve ono što se može izraziti riječima samo je koncept, a nije stvarna istina.

Način na koji univerzum funkcionira nama je nedokučiv.

Iako ga ne možemo shvatiti, svaki dan svjedočimo tau promatrajući njegove manifestacije oko nas i u nama samima.

No pritom vidimo samo površinu stvari, ali ne i unutarnje istine.

Želimo li se približiti istini, trebamo se distancirati od vanjskih stvari.

Tek onda kada vanjski svijet više ne bude imao utjecaja na nas, možemo spoznati tao.aš svijet postoji kroz suprotnosti kao što su lijepo-ružno, veliko-malo, crno-bijelo.

Taoisti to prikazuju crno-bijelim krugom sa simbolima jina i janga.

Budući da su te suprotnosti dio jedne zajedničke neodvojive cjeline, to znači da one ne mogu postojati jedna bez druge.

U onom trenutku kada nešto proglasimo plemenitim ili lijepim, nešto drugo za nas poprima ružna ili loša obilježja.

Tao nas uči kako su te suprotnosti zapravo samo dvije strane istog novčića.

Jer upravo zahvaljujući postojanju ružnog mi možemo prepoznati ljepotu.

Osim toga, ljepota je u oku promatrača – ono što je nekom lijepo drugom je prosječno ili čak ružno. 

Stoga, možemo li reći da je nešto doista lijepo, a nešto drugo doista ružno?U knjizi puta i vrline Lao Tzu savjetuje da djelujemo što manje i da poduzimamo što manje akcija.

To se odnosi i na želju za posjedovanjem.

Taoizam savjetuje umjerenost u svemu.

Kada prestanemo žudjeti za onim što nemamo, počinjemo cijeniti ono što imamo.

I tek tada zapravo možemo shvatiti koliko nam je malo potrebno.U Tao Te Chingu naglašeno je žensko načelo univerzuma po kojem univerzum rađa na milijune novih oblika.

Tao ima mistična ženska svojstva, pa je stoga Lao Tzu u strogom patrijarhalnom kineskom društvu iznimno cijenio ženske odlike.

Smatrao je da bi i naše ponašanje u svijetu trebalo imati ženska svojstva.

Primjerice, trebali bismo više davati nego uzimati, biti više popustljivi nego kruti i strogi, biti umjereni i skromni umjesto ponosni.ni nesebični, koji ne misle samo na svoje ciljeve, najdulje opstaju.

Za razliku od njih, oni koji stalno žele biti prvi, koji su natjecateljski nastrojeni, nestrpljivi i nezadovoljni – brzo se umore i istroše.

Prema tau, trebali bismo činiti dobra djela, ali da za njih pritom ne tražimo nikakvu nagradu.

Jedino tada smo u skladu s najvišim idealima.Put taa počiva na principu vode, koja se uvijek svemu prilagođava.

Pratite li njezin tok – ona uvijek ide prema nižem, kao da želi biti zadnja i neprimjetna.

Na svom putu ona zaobilazi prepreke – ne sudara se s njima, te se uvijek prilagođava okolišu u kojem se nalazi.

Osim toga, voda je za nas iznimno važna jer sačinjava veći dio našeg tijela i bez nje doslovno ne bismo mogli ni postojati.Praznina je svuda oko nas i da nema nje, ne bi bilo ni Sunca, ni planeta, ni nas samih.

Da bi zdjela bila korisna, ona mora biti prazna kako bi se u nju mogao uliti sadržaj.

Isto tako, ni glazbu ne bismo znali cijeniti da nema tišine, odnosno praznine između nota.

Slično vrijedi i za ljudski um, trebamo ga potpuno isprazniti od nepotrebnog znanja kako bi se u nas mogla “uliti” mudrost.Lao Tzu navodi kako i pohvala i sramota vode u stanje straha.

Pohvala nas čini slabijima, jer je onda stalno iščekujemo, a kad izostane, u nama se javlja strah.

A u podlozi svakog straha zapravo se krije strah od smrti.

Također, danas smo opsjednuti vlastitim izgledom i tijelom, koje je podložno propadanju.

Tek kad naučimo prestati biti vezani uz svoj izgled nestat će i strah od smrti.ao Tzu smatra da je zlatna era čovječanstva bila u nekim davnim vremenima. Nikad nismo bili toliko izloženi informacijama kao što smo to danas, no nikad nismo bili niti dalje od svoje prave, istinske prirode, svog taa.

Lao Tzu smatra da preveliko znanje ograničava i zbunjuje čovjeka.

Što on više uči to je više onoga što bi još trebao znati, a to stvara dodatno nezadovoljstvo.

Osim toga, znanje je izloženo stalnim mijenama.

Primjerice, čovjek je dugo živio u uvjerenju da je Zemlja ravna ploča te da se planeti okreću oko nje, dok danas znamo da je istina upravo suprotna tome.

Naši preci više su poštovali zakone taa i živjeli u skladu s njima, stoga su i njihovi životi bili više u harmoniji s univerzumom.

Današnji čovjek se udaljio od tih načela, pa je zato njegov život kaotičan i on sam preopterećen je mnogim nepotrebnim stvarima.vemir i svijet u kojem živimo neprestano se mijenjaju.

Onaj tko pokušava ovladati svijetom ili spriječiti promjene, u startu je gubitnik i u tome nikad neće uspjeti.

Stoga, istinski mudar čovjek prihvaća sve promjene upravo takve kakve jesu i dopušta životu da teče poput rijeke.

Trebali bismo se ugledati u pretke, odbaciti luksuz i težnju za slavom i moći, te se vratiti skromnom, mirnom i nadasve jednostavnom životu.

Tao boravi u nečinjenju.Ipak, ništa nije ostavljeno nedovršeno.Ako carevi i gospodari uoče ovo .Deset hiljada stvari bi se razvilo prirodno.Ali, ako još uvek čeznu da delaju Izabraće jednostavnost bezoblične biti.Bez oblika nema žudnje. Bez žudnje ima mira.To je način da sve stvari budu u miru.

DA LI STE NESTO SHVATILI I NAUCILI ? DA LI ZELITE NESTO I DA PRIMENITE? NIJE OVAJ TAOZIM GLUPOST. POSLE BIBLIJE OVA JE KNJIGA PREVODJENA NAJVISE NA SVETU. LAO CE JE KNJIGOM PUT I VRLINA POKUSAO DA OBJASNI SMISAO ZIVOTA I REKLA BIH OVAKO LAICKI DA JE ITEKAKO USPEO U TOME.