BAMBUS

 BAMBUS KAO BILJKA, BAM BUS KAO AUTOBUS KOJI EKSPLODIRA (LJUBA MOLJAC), BAMBUS KAO PICE ( PIVO I KOLA),BAMBUS KAO IZUZETNO YVRDOGLAV ILI GLUP COVEK. SVE ZANIMLJIVOSTI O BAMBUSU KAO BILJCI. FASCINIRANA SAM.

1. Ako ste pomislili da je bambus drvo ili žbun, niste u pravu, bambus je u stvari trava.

2. Bambus brzo raste, zabeleženo je da može da poraste nešto manje od metra za 24 sata.

3. Kao veoma dobar čistač vazduha ispušta 35 odsto više kiseonika, u odnosu na istu lisnu masu bilo kog drveta.

4. Postoji više od 1.430 vrsta bambusa.

5. Zastupljen je na svim kontinentima osim na Antarktiku.

6. Pošto u sebi sadrži antibakterijske i antifungicidne materije, bambusu nije potrebna prihrana, kao ni pesticidi.

7. Bambus ima veću zateznu čvrstoću od čelika. Ona iznosi 28.000 po kvadratnom inču, dok je kod čelika 23.000. Tako da stabljike bambusa mogu da se koriste za armiranje betona.

8. Američki fizičar i pronalazač Tomas Alva Edison je prvu uspešnu sijalicu napravio sa bambusovim vlaknima

9. Naučnik Aleksandar Graham Bel, koji je izumeo telefon, napravio je prvu fonografsku iglu upravo od bambusa.

10. Više od milijardu ljudi živi u kućama koje su napravljene od bambusa.

11. Mladice bambusa su jestive.

12. Od vlakana bambusa prave se i materijali za odeću, koji su antialergijski.

13. Lisće bambusa sadrži oko 22 odsto proteina, tako da može da se koristi i kao stočna hrana.

14. Jedna je od najizdržljivijih biljka na svetu, prva ponovno zasađena biljka u Hirošimi nakom atomske eksplozije 1945. godine, bio je bambus.

 Bambus (lat. Bambúsa) je rod višegodišnjih biljaka zimzelene biljke porodice Žitarice. Rod uključuje oko 130 vrsta, koje uglavnom rastu u tropskim i suptropskim regijama Azije, a bambus je posebno čest u vlažnim tropskim krajevima. Najčešća vrsta bambusa je Bambusa vulgaris, tj. obični bambus. Bambus je najplodniji i najplodniji brzorastuća biljka u svijetu. Raste jedan centimetar dnevno, a rast nekih vrsta u određenim periodima godine dostiže i 1 m dnevno. Neke vrste bambusa narastu i do 22 metra mjesečno. Gotovo sav bambus raste do ogromnih veličina (do 38 metara). Bambus je najviša trava na planeti.Ova biljka posjeduje ogromna vrijednost za ljude, donoseći puno koristi čovječanstvu u raznim sferama života. Budući da bambus niče odmah nakon obrezivanja i brzo se oporavlja, industrijska je upotreba daleko isplativija od ostalih vrsta flore. Bambus proizvodi prilično moderan, izdržljiv namještaj, lijepe i lagane bicikle (prvi put su se okviri od bambusa počeli proizvoditi u Sjedinjenim Državama krajem 19. vijeka). Od podijeljenih stabljika bambusa izrađuju se kape, odjeća, pletene košare i zavjese, štapići za jelo i još mnogo toga. Ranije su u azijskim zemljama čak i vodovodne cijevi i mostovi građeni od bambusa, a do danas se mogu naći bambusove kuće. Skoro polovina skele u Hong Kongu je napravljen od bambusa. U Japanu su u srednjem vijeku posude za rasute materijale i tekućine, koje podsjećaju na tikvice, izrađivane od debelih bambusovih cijevi. U Evropi su se štapovi i drške za kišobrane već dugo izrađivali od bambusa. Bambusove štapove i skijaške palice dobro su poznate.

U nekim zemljama, prvenstveno Kini, Indoneziji, Japanu, Indiji, ostrvu Tahiti, razni muzički instrumenti - duvački, udaraljki i čupani - izrađeni su od bambusa. Kinezi su od bambusa pravili flaute i koristili su ih za prizivanje dobrog raspoloženja. Da biste to učinili, bilo je potrebno na flauti urezati ime dobrog duha i na njoj odsvirati improvizovanu melodiju. U Japanu se shakuhachi flaute izrađuju od bambusa, u Indiji - bansuri. Zanimljivo je da se u Indiji kasta bansfora (od zabrane - bambus) čak istakla kao zatvorena zajednica zanatlija specijalizovanih za proizvodnju proizvoda od bambusa.U Kini se od bambusa izrađivao kaligrafski alat, tako je i bilo sveta biljka za budističke i taoističke učenjake i umjetnike koji su također cijenili njegovu ljepotu. Ponekad je bambus simbolizirao znanstvenika, ponosnog i značajnog izvana, ali praznog i beznačajnog iznutra. Od davnina je bambus sudjelovao u tome Svakodnevni život narodi Azije, što se redovno odražava u njihovom folkloru i umjetnosti. Na primjer, ljudi andamanske kulture imaju staru legendu o porijeklu čovječanstva - kao da su ljudi rođeni iz internodija izdanaka bambusa. Nešto slično se može čuti u Japanu - legenda o minijaturnoj djevojčici Kaguya-hime, koju je drvosječa Taketori Okina pronašao u deblu bambusa koji je posjekao. Ljudi su vjerovali da glasno pucketanje zapaljenog bambusa može odbiti zle duhove i donijeti sreću. Bambus je korišten za uklanjanje kvarenja i zla oko stavljanjem u vreće ili uzgojem u blizini kuće. U korejskoj mitologiji postoje 4 svete "plemenite" biljke: bambus, orah, šljiva i krizantema. Na Filipinima seljaci na plantažama poostavljaju križeve od bambusa kao talisman za zaštitu žetve. A na Antilima je crni bambus posebno poznat. Koriste ga tamnoputi vračevi za vudu ljubavnu magiju. Nezamjenjiv je kao „biljka ljubavi“.U slikarstvu bambus obično simbolizira hrabrog čovjeka. Ako je šljiva prikazana pored bambusa - ženskog simbola - to znači porodičnu sreću. Ako je bambus prikazan dizalicom, onda to znači želju za dugim životom i srećom, s lastavicom - oličenje odanog prijateljstva.Bambus je uvijek zelene boje, stoga je povezan s dugovječnošću i procvatom starosti. Na Istoku se bambus upoređuje s osobom koja se klanja teškoćama, ali se ne povlači pred njima. Tokom vijetnamskog rata starosjedilački narod koji se borio protiv američkih vojnika koristio je slogan "Bambus se ne savija!", Izgradili zamke i jame za vukove, čije je dno bilo prekriveno palisadom stupova od bambusa s vrhovima odsječenim na akutnom kut. Oštri ulozi od bambusa takođe su služili kao improvizovano oružje za indonežanske milicije tokom borbe za neovisnost protiv holandskih kolonijalista. U Indoneziji je takav bambusov vrh simbol nacionalno-oslobodilačkog rata. Od bambusa su se izrađivale i trenutno se izrađuju razne vrste oružja: puške za vjetar, osovine, strelice, vrhovi strijela, koplja. U Japanu se samurajski lukovi izrađuju od bambusa u vrlo složenom procesu. Koristeći sličnu tehnologiju obrade, lukovi se izrađuju od bambusa za moderne sportaše strijelce.U nekim kulturama cvatnja bambusa smatra se vjesnikom propadanja usjeva i gladi. Biljka cvjeta vrlo rijetko, u pravilu samo svakih 30-100 godina, a sjeme joj se jede samo u teškim vremenima. Usput, ne možete reći za mlade izdanke koji se koriste u mnogim autentičnim azijskim jelima i kao prilog, kuhani ili prženi. Meso se prži sa izdancima bambusa, dodaje se jelima od plodova mora, najčešće se kuvaju škampi s mladim izdancima. Izbojci se koriste u pripremi suši, povrća i ribljih supa. U Vijetnamu su visoko cijenjeni slani izdanci bambusa koji se dodaju salatama. Piletina se u Mongoliji kuha s bambusom. Kaša se prži na ulju sa začinima i lukom, dodaju se izdanci bambusa i sve dinsta dok ne omekša. U Latinskoj Americi od listova bambusa izrađuje se tonik koji se konzumira rashlađen u vrućem danu. Neke životinje se gotovo u potpunosti prehranjuju bambusom - ovo je divovska panda, dvije bambusove pacove (od kojih je jedna česta u Kini, a druga u Brazilu) i jedna od vrsta madagaskarskih lemura. Sadnice bambusa sadrže veliki broj voda, proteini, masti, zdravi ugljeni hidrati, dijetalna vlakna. Vitamini i minerali poput kalcijuma, fosfora, gvožđa, askorbinske kiseline, vitamina B. Svježi izdanci bambusa prilično su rijetki izvan Azije, ali konzervirani se mogu naći u prodaji.

Svojstva bambusa zabilježena su u tradicionalna medicina: istorija upotrebe bambusa seže više od jednog stoljeća unazad. Korijen bambusa je adstringens, diuretik i stiptik. Razmatrana je mast od korijena bambusa dobar lijek tradicionalna medicina sa cirozom i tumorima. Korijenje se obično kopa zimi i suši za kasniju upotrebu. Sok od bambusa koristi se kao antipiretik, sedativ. Ljeti se istiskuje iz mladih stabljika. Sok bambusa bogat silicijumom koristan je za zglobove, jer stimulira sintezu kolagena u vezivnom tkivu, olakšavajući rekonstrukciju hrskavice koja se može razrijediti kod bolesti zglobova. Vrlo je koristan za artritis i osteoporozu, poboljšava stanje kose i noktiju i sprečava efekte ateroskleroze. U Kini je bambus klasificiran kao biljka koja utječe na rad žučne kese, pluća i želuca. Koristi se kao ljekovita biljka za hranu kod plućnih problema, kod unutrašnjih krvarenja i groznice. U kozmetologiji se obično koriste ekstrakt bambusa i bambus u prahu, koji se obično dodaju stvarima zbog svojih izvrsnih svojstava čišćenja i pilinga. Bambus je bogat aminokiselinama, polisaharidima, mineralima i sadrži čitavu grupu vitamina korisnih za kožu (riboflavin, tiamin, vitamin C, niacin i beta-karoten). Ekstrakt bambusa vlaži i njeguje kožu, normalizirajući njezinu kiselinsko-baznu ravnotežu, ima matirajuće i antioksidativno djelovanje, štiti kožu od UV zračenja, djeluje antibakterijski i učinkovito se bori protiv " kora naranče". Bambus se koristi i u proizvodnji kozmetike za kosu, jer pomaže poboljšanju njihove strukture. Na web mjestu SashaLab predstavljeno je nekoliko proizvoda na bazi bambusa -

1. U bambusovim šumama u Kini živi rijetka životinja - panda, klasificirana je kao medvjed, iako nema ništa manje sličnosti s rakunima. Dobrobit ove životinje u potpunosti ovisi o bambusu - njegovoj glavnoj hrani.
2. Stabljika bambusa doseže 30 metara visine i 20 cm prečnika.
3. Za razliku od ostalih žitarica, bambus živi duže od jedne godine. Životni vijek mu je od 30 do 120 godina.
4. Stabljike bambusa su zeljaste i drvenaste, iako nisu klasificirane kao drvenaste. Drvenaste trave debelih stabljika cvjetaju samo jednom u životu - na kraju svog života.
5. U većini žitarica plodovi su kariope, ali u bambusu više nalikuju bobicama ili orasima i nazivaju se bobičastim.
6. Neke vrste bambusa koriste se kao tehnički materijal za tkanje i izradu zanata.
7. Mnoge stabljike vrlo brzo izrastu iz rizoma predstavnika bambusa. Indo-kineski bambus tulda naraste 22 metra za samo mjesec dana. Rekord brzine rasta pokazuje predstavnik zvan madake, on naraste 120 cm za jedan dan.
8. U Rusiji raste madake (rešetka od listova bambusa) prirodni uslovi na Kavkazu, u Krasnodarski teritorij, Krim i Kurilska ostrva.
9. Novootvorene mladice bambusa koriste u hrani ne samo životinje, već i ljudi.
10. Većina svjetske žetve bambusa dobiva se sa polja Latinske Amerike i Azije, ali slična grana poljoprivrede postoji i u Italiji.
11. Bambus ima jako, ali vrlo lagano i žilavo drvo, pa ga ljudi od davnina koriste za izgradnju splavova, mostova, kuća, vodovodnih cijevi, izradu muzičkih instrumenata, oružja, namještaja i drugih predmeta. Ovaj materijal je izdržljiv i traje mnogo stoljeća. Viseći most od bambusa u Kini u mjestu An-Lan izgrađen je u 3. vijeku nove ere, ali je i danas u funkciji.
12. Početkom 20. vijeka, bušaće platforme, u potpunosti izrađene od bambusa, sačuvane su u Kini, a njihova izgradnja odvijala se 220. godine nove ere.
13. Kuvano na poseban način bambusovo vlakno koristio je Thomas Edison u prvoj žarulji koju je napravio.
14. Da bi uplašili duhove, drevni stanovnici Kine bacali su u vatru stabljike bambusa. Eksplodirali su bukom i raspršili iskre na sve strane. Tako je izmišljen prvi vatromet.
15. Vlačna čvrstoća stabljika bambusa premašuje čvrstoću čelika, što omogućava postrojenju da se koristi kao ojačani materijal za beton.
16. Antialergijska bambusova vlakna koriste se za izradu odjevnih materijala.
17. Generacija biljaka bambusa koje su potomci jednog roditelja umire istovremeno u dobi od 33 do 66 godina. Razlog za ovaj fenomen još nije razjašnjen.
18. Biljke iste vrste bambusa cvjetaju uvijek u isto vrijeme, bez obzira na mjestu na kojem rastu - bilo to stanište u mjestu njegovog stalnog boravka ili umjetnih plantaža u drugim dijelovima planete.

Bambus je neverovatna biljka koji ljudi koriste od davnina, i dalje je popularan kao materijal za izgradnju i proizvodnju proizvoda za domaćinstvo. Izgradnja zgrade od bambusa mnogo je jeftinija od ostalih građevinski materijal, a u slučaju potresa zadržava se duže, na primjer, betonske konstrukcije. Čak je i avion napravio Francuz Michel Abadi od ovog neverovatnog materijala i zaista leti.zvrsni bujni listovi bambusa imaju različitog oblika i veličine, u mraza otpornih vrsta bambusa Indocalamus tesselatus lišće doseže do 60 cm dužine. A takođe listovi bambusa imaju čitavu paletu nijansi boja i raznih boja, koje se retko mogu naći u drugim vrstama zimzelenih biljaka u vrtu, stabljike bambusa su takođe različite boje, žuta, zelena, crna, prugasta. Bambus se koristi u uređenju krajolika, kao samostalna biljka u bambusovim živim zidovima i živicama oblikovanim i slobodno rastućim i niskim i visokim, u živim granicama kao biljka pokrivača tla, bambus ima gusto bujno lišće i dobro podnosi šišanje. A najveća prednost bambusa u odnosu na ostale ukrasne zimzelene biljke je nepretencioznost prema tlu i brzi rast. IN Srednja Evropa lisnata rešetka Phyllostachys viridiglaucescens dosegla je visinu od 10 m i ima deblo promjera 6-7 cm.

Bambus sobna biljka

Bambus je kao nijedan drugi ukrasna biljka, pogodan za uređenje interijera velikih svijetle sobe, trgovački i poslovni centri, zimski vrtovi. Bambus dobro uspijeva sa zatvorenim korijenskim sistemom u kontejnerima i velikim saksijama. I nijedna druga sobna biljka ne može se porediti s bambusom kada se uzgaja kao biljka u kadi sa svojim bujnim lišćem, brzim rastom i visinom. Koristeći bambus, možete stvoriti visoku nepropusnost živi zid do stropa, ispred balkona ili pored bazena. A takođe i bambus koji raste u posudama prekrasna biljka za uređenje terasa, verandi i balkona.

Jednom se more raspravljalo s nebom oko toga koji je od njih najmoćniji. More je raspršilo nebo svojom pjenom. Nebo je more prekrilo zemljom i kamenjem. Tako su se pojavila prva ostrva, a na jednom je izrasla prva visoka biljka, s mnogo lišća, ali bez grana - prva na zemlji. Tada se od njega pojavio čovjek i to je postalo početak cijelog čovječanstva.

Azijskim zemljama bambus toliko znači da čak objašnjava stvaranje prvih ljudi.

Ovo je priča jednog Filipinca. Pokazuje kakvu ulogu bambus igra u svakom trenutku. Ovo je vrlo neverovatna biljka. Visoko, a istovremeno ni drvo. Izgleda ne baš izdržljivo, ali može izdržati jake udare vjetra. Posvetili su mu pjesme, slikali slike, komponovali pjesme.

Tako brzo svojstvo biljke koristilo se i za dobro i za štetu čovjeka. Ljudi se uglavnom trude prilagoditi sve najbolje kako bi ubili što više svojih vrsta. A bambus je našao neobičnu.

Svojstvo bambusa da brzi rast koristili za pogubljenje ljudi ili suptilno mučenje do njihove smrti.

U Kini je korišten sljedeći način izvršenja zasnovan na svojstvu biljaka da brzo klija. Osuđene su odveli na smrt i preko kreveta vezali mladi bambus. Prethodno su vrhovi biljaka dobivali šiljat izgled, tako da se dobijala vrsta uloga.

Ono što se dalje dogodilo bilo je poput izuzetno sofisticiranog mučenja. Danju je biljka povećala rast za nekoliko desetina centimetara, probijajući kožu pogubljenih na nekoliko mjesta. Klice su se ukopale u njegovo tijelo, proklijale unutar trbušne šupljine i izazvale jake muke.

Prema očevicima, koje su zabilježili hroničari, osoba je tako mogla umrijeti satima ili joj je jedan od krvnika "pomogao" da brže ode na sljedeći svijet uz pomoć obezglavljivanja ili otrova.

Jedna od hipoteza je da masovno cvjetanje povećava stopu preživljavanja populacije bambusa. Čim je sorta bambusa dostigla svoj maksimalan životni vijek, procvjetala je i rodila sjeme - biljka umire, a čitave šume brišu se s lica Zemlje. Jedna od teorija je da je potrebna ogromna količina energije da bi se proizvelo sjeme, trošeći bambus do te mjere da zapravo umire. Druga teorija sugerira da majka bambusa umire kako bi napravila mjesta za sadnice bambusa.

STA JOS RECI O BAMBUSU? ZAISTA FASCINANTNA BILJKA. IMAM GA SAMO KAO FENG SUI U KUCI ALI KAD SAM PROCITALA MNOGO TOGA O NJEMU POTPUNO ME JE OCARAO. MOZDA SE I VAMA SVIDI!