петак, 24. август 2018.

NASLEDJE ILI VASPITANJE

DA LI NA RAZVOJ LICNOSTI VISE UTICE  NASLEDJE ILI VASPITANJE? TU SU ISTRAZIVANJA I NA RAZVOJ INTELIGENCIJE ILI KONGNITIVNIH SPOSOBNOSTI I NJIHOVA POVEZANOST SA GENETIKOM ILI UTICAJEM SOCIJALNE SREDINE. ZA SADA POUZDANOG ODGOVORA NEMA.EKSPERIMENTI SU VRSENI UGLAVNOM NA BLIZANCIMA.
Americki deciji psihijatar doktor Piter Nubauer decenijama je izvodio bizarne i tajne eksperimente na blizancima  i trojkama tako sto bi ih razdvojio.Tako je razdvojio trojke na samom rodjenju  i zapoceo svoje suludo istrazivanje koje je dokumentovano u dokumentarcu "Tri indenticna stranca" ,a ciji rezultat zbog besa javnosti nikad nije otkriven. Edi Galand, Dejvid Kalmen i Robert Safran rodjeni su 12. jula 1961.godine i odmah preko agencije za usvajanje dati razlicitim porodicama,a da nikome nije receno da je rec o trojkama.doktor je izabrao da svaki od njih zavrsi u jevrejskoj porodici razlicitog ekonomskog statusa kako bi bolje poredio njihov razvoj. Istrazivanje je radjeno temeljno -decaci su svakog meseca punih 12 godina dovodjeni u bolnicu na najrazlicitija istrazivanja,a svaki deo njihovih zivota (poput prvog koraka, voznje bicikla...) bio je sniman i zaveden u karton.Kada je 19-godišnji Robert Šafran 1980. godine krenuo na fakultet u Njujorku, iznenadio se jer su se svi ponašali kao da ga već znaju i bili veoma srdačni prema njemu. Ispostavilo se da su mislili da je on zapravo neko drugi - Edi Galand, student koji je prethodnu godinu proveo na istom fakultetu. Dva mladića izgledala su gotovo identično, ponašala se jednako, čak su i trenirali isti sport, voleli iste stvari i govorili na isti način, iako se nikada nisu upoznali.
Majkl Domic, Robertov cimer, koji je prethodno bio i Edijev cimer, rešio je da istraži o čemu se radi. Ubrzo je utvrdio da su obojica rođena istog datuma i data na usvajanje i pomogao dvojici momaka, za koje tada bilo jasno da su rođena braća, da se sretnu, piše "Dejli mejl".
Edi i Robert su bili presrećni i bili su uvereni da su jednojajčana braća, ali nakon što je njihova priča izašla u lokalnim novinama, javio im se još jedan mladić koji je tvrdio da izgleda isto kao oni. Bio je to Dejvid Kelman, student s drugog njujorškog fakulteta.
Tri identična momka i njihove porodice su se upoznala i insistirala su kod agencije za usvajanje da im da objašnjenje.
Saznali su da su oni zapravo bili redak slučaj jednojajčanih četvorki, od kojih je najmlađa beba preminula pri rođenju.
Tri dečaka je trebalo dati na usvajanje, ali umesto da ih usvoji jedna porodica, psihoanalitičar Piter Nojbauer iz Menhetnskog centra za razvoj dece, rešio je da sproveden zloglasan eksperiment kako bi utvrdio koliko na oblikovanje ličnosti utiče okolina, a koliko genetika. Nojbauer je to radio sa velikim brojem blizanaca.Tako su deca data u tri različite porodice, a morali su godinama kasnije da dolaze kod Nojbauera na pregled i testiranja.
Sva trojica su imala visok koeficijent inteligencije, voleli iste filmove, imali sličan tip žena koji im se dopadao, a pušili su čak i isti brend cigareta.
Ipak, ubrzo su otkrivene užasne posledice njihovog razdvajanja. Sva trojica su u nekom period života patila od depresije i anksioznosti. Zanimljivo je i da kada su progovorili govorili su da imaju braću.
O njihovoj neobičnoj situaciji snimljen je film "Tri identična stranca" koji je nedavno premijerno prikazan na "Sandens festivalu". Nažalost, premijeri su prisustvovali samo Robert i Dejvid.
Edi Galand je, nakon duge borbe sa depresijom, oduzeo sebi život u 33. godini, ostavivši iza sebe suprugu i kćerkicu.
Daljnja istraživanja kakva je vršio Nojbauer su, očekivano, prekinuta, a preživela braća tog naučnika danas nazivaju "lekarom nacistom" i optužuju ga da im je ukrao detinjstvo i da je kriv za Edijevu smrt. To je bilo pogrešno i surovo - rekao je Dejvid Kelman.Ocekuju da poverujem u to? Da su ljudi nekada prestali da vrse medicinska istrazivanja na drugim ljudima? Naravno da ne. Jedan doktor- naucnik je cak rekao sta su te ljudske zrtve ( ako su beskucnici, zatvorenici ili obicne prostitutke) nego kolateralna steta ( koliko god da ih je ubijeno u tim istrazivanjima) prema ostalim ljudima 7 milijardi koji ce  zbog toga imati koristi po svoje zdravlje?! Ne mislim da bilo ko milom ili silom izigrava "zamorca' ,a ovo sa decom je zaista veliki zlocin. Ovi su momci  preziveli, ali mnogo dece i umre prilikom tih eksperimenata. To je jos jedan u nizu razloga zato otimaju decu, tinejdzere,ljude...
O 530 blizanaca iz Srbije koji su bili "zamorci" u naučnoj studiji o uticaju genetičkih i socijalnih faktora na inteligeciju bruje svetski mediji.
Studija Univerziteta u Novom Sadu utvrdila je na odraslim blizancima da inteligencija uveliko zavisi od genetskih, naslednih faktora, dok sa druge strane uspeh u školi, osim od genetskih faktora, zavisi i od socijalnog okruženja, objašnjava psiholog Snežana Smederevac, koordinator studije.
 Nije dovoljno imati visok stepen inteligencije. Ako ne rastete u okruženju koje na adekvatan način stimuliše vaš intelekt, to vam neće pomoći - tvrdi Smederevac.
Bliznakinje Slađana i Svetlana (45) iz okoline Novog Sada opisale su studiju. Igrale su u dve odvojene prostorije uporednu igru na računaru. Zvuk u slušalicama bio je znak za onog ko gubi u igri. Ali kada bi jedna pobeđivala, druga bi čula jako neprijatan zvuk i mislila je da joj sestra to namerno radi. Kasnije im je rečeno da je to sa zvukom bila nameštaljka da bi se videlo kako jedna reaguje kad misli da joj druga smešta. Bila je poenta da se vidi da li ću ja sad početi da se svetim, pa ću i ja njoj da uradim nešto tako grozno - objašnjava uz osmeh Slađana Tapavica iz Kaća.
Ona je s identičnom sestrom Svetlanom Bojinović iz Petrovaradina, juče u Rektoratu Univerziteta u Novom Sadu, prisustvovala prvom Danu blizanaca, priređenom u čast svih dosadašnjih učesnika studije.
- Naučile smo mnogo o sebi. Kada smo bile mladje, pod uticajem okoline i roditelja bile smo mnogo sličnije. A sada nas je promenio uticaj drugih iskustava - priznaju Ana i Maja Marković (32).
Učesnicima su dodeljeni sertifikati o zigotnosti zasnovani na molekularnoj analizi DNK, koja pokazuje da li su jednojajčani, dvojajčani ili možda poluidentični.
Srbija ima oko 7,1 milion stanovnika, od toga 1.000 blizanaca, navodi AFP.
Premda su savremenija istraživanja utvrdila da naslijeđe i okolina utieču na intelektualno funkcionisanje, još uvek se ne može odrediti tačan doprinos svakog od njih. Neki od razloga zašto je tako su pitanje etičnosti provođenja takvih istraživanja na ljudima (npr. razdvajanje monozigotnih blizanaca po rođenju, drastično variranje okolinskih uvjeta i sl.), te metodološki problemi (npr. različiti statistički problemi, različiti uzorci, nedostatak informacija o biološkim roditeljima, dob usvajanja djeteta i sl.). Prema dosadašnjim spoznajama, naslijeđe i okolina interaktivno djeluju na ljudske intelektualne sposobnosti. Naslijeđe se može shvatiti kao osnova i potencijal koji pojedinac ima, dok okolinski  faktori stimuliraju ostvarenje tog potencijala.
Oni momci sto su razdvojeni zbog eksperimenta pominjali su naciste. Pa da se i mi podsetimo malo eugenike koju sam vise puta pominjala u mojim tekstovima. Ali evo opet zbog  toga sto se ona i dalje obavlja. Vlada nacisticke Nemacke se mnogo oslanjala na principe eugenike, sto je kulminiralo "eutanazijom" citaj ubistivma mentalno obolelih, fizicki hendikepiranih,koji su mogli da "kontaminiraju" germansku rasu.Do kraja II svetskog rata "eliminisano" je 12 miliona ljudi.
Galton je verovao da se selektivnim "uzgajanjem” ljudske vrste može obezbediti da “najbolje” osobin ostanu u ljudskoj populaciji dok "najgore” mogu biti eliminisane. U SAD izmedju 1905-1933. nekoliko saveznih država je uvelo zakone na osnovu eugenike, a država je strogo zabranila imigraciju iz Istocne i Juzne Evrope.
Cilj je bio “odgajanje” genetički “čiste” američke populacije.Tokom tog perioda američke istorije, kriminalci, ljudi s niskim IQ, a u nekim slučajevima i žene s vanbračnom decu su sterilisani.  Istrazivanja iz 1993-ce ili moderna eugenika: 11% roditelja bi abortiralo dete ako se dokaže sklonost ka razvoju gojaznosti, 75% bi isto učinilo u slučaju da se otkrije neka urođena fizička anomalija, a 43% bi pristalo na genetički inženjering u cilju psihofizičkog poboljšanja svog potomka.
 KAKO GOD. JEDNO SAM SIGURNA. DA JE DOSLO VREME KADA TEHNOLOGIJA UVELIKO VRSI " PREPRAVKU " LJUDI NA RAZNE NACINE. DRUGO U STA SAM SIGURNA TO JE DA I PORED SVIH EKSPERIMENATA NIJE UTVRDJENO STA UTICE NA NASU LICNOST I NJENO FORMIRANJE. STO SVE ZAJEDNO ZNACI DA SVAKAKO ZELIMO ZDRAVO POTOMSTVO,ALI NE PO SVAKU CENU. TAKODJE UZIMANJE DECE  RADI ISTRAZIVANJA JE ZLOCIN NAJGORE VRSTE.
 
 


Нема коментара :

Постави коментар