SREBRO. PLEMENITI METAL NEOPRAVDANO ZAPOSTAVLJEN. LJUDI ZLATO SMATRAJU ZA NESTO NAJVREDNIJE. A OPET SREBRO U NAMA NAS RAZLIKUJE OD NASIH PREDAKA I SREBRO JE NESTO STO NAM STITI ZDRAVLJE. PRICA O SREBRU JE JEDINSTVENA KAO STO JE I ONO. PA POCNIMO OD POCETKA.
Ispostavilo se da čovekov organizam sadrži značajne količine srebra.
Naprimer, u tkivima našeg organizma količina srebra dostiže 0,02 mg na
100 gr suve mase. Najviše srebra sadrže tkiva velikog mozga, jezgra
nervnih ćelija, žlezde endokrinog sistema, spoljni deo oka i kosti.
Znači srebro je neophodni strukturni element tkiva našeg organizma
Veliki deo ljudskog genoma delimo sa Neandertalcima i drugim arhaičnim vrstama, a samo nas srebro čini jedinstvenima, kažu naučnici u ovom izveštaju.
Dobro je poznato da ljudi dele deo genoma sa Neandertalcima, ali novo istraživanje pokazalo je u kojoj meri je ljudski genom jedinstven za našu vrstu, a ne nasleđen od naših arhaičnih predaka - za šta se ispostavilo da je u pitanju jako mali procenat.
Istraživači su otkrili da je samo 1.5 do 7 posto modernog ljudskog genoma zapravo jedinstveno ljudsko. Ova iznenađujuće mala brojka zaslužna je za naš neuralni razvoj i funkcije koje su pomogle u svim adaptivnim promenama koje su u toku prethodnih 600,000 godina učinile da čovek danas bude to što jeste, kažu rezultati njihovih istraživanja.
Ovo istraživanje ne govori previše o tome šta karakteriše genom koji delimo sa arhaičnim homininima, ali Šejfer kaže da baš ovo može biti jako teško odrediti. Umesto toga, on spominje druge studije koje su ukazale na alele gena koji su uključeni u imuni sistem koji je bio u prednosti kada govorimo o prirodnoj selekciji u slučajevima “adaptivne introgresije” ili ukrštanja kod ljudi koji su nasledili DNK od arhaičnih hominina. Iako manje od 7 posto deluje kao veoma mala količina jedinstveno ljudskog DNK, ta približna brojka procenta ljudskog genoma mogla bi odrediti više o ljudskoj vrsti nego što bismo mogli i da zamislimo.
Još su Stari Grci znali za izuzetnu lekovitu moć srebra. Primetili su tokom dugih ratnih pohoda da aristokratija ne boluje, dok trupe nižih klasa masovno umiru od dizenterije. Uzrok je bio taj što je aristokratski deo vojske jeo iz srebrnog posuđa!
Na ostrvima u Egejskom moru pronađeni su dokazi da su ljudi izdvajali srebro još 3.000 godina pre Hrista. Srebro ima i svoju istaknutu ulogu u grčkoj i rimskoj mitologiji. Srebro je povezivano sa lečenjem, regeneracijom i isceliteljskim sposobnostima.
Apolon, bog svetlosti, lečenja i medicine, uvek je prikazivan sa srebrnom posudom u ruci. Njegova sestra Artemida, pošto je izgubila ruku u borbi, dobila je srebrnu zamenu kao simbol izlečenja.
Znamo da se na mnogim dvorovima kroz istoriju jelo iz srebrnog posuđa, srebrnim priborom. Nije tu bila reč samo o dokazivanju prestiža i bogatstva. Da im je to bila namera, posuđe i pribor bi pravili od zlata. Srebrne kašike su ih čuvale od svih pošasti toga doba. Pošto je srebro izuzetno meko, oni su sa jelom unosili i čestice ovog metala. Rezultat toga bila je i slaba plavičasta pigmentacija na njihovoj koži, »plava krv«, danas poznata kao argirija.
Današnji konzumenti srebra neće p ostati »plavokrvni« zato što se nano srebro ne zadržava i ne taloži u organizmu. U pravoslavnim hramovima prilikom pričešća koriste se srebrne posude i srebrne kašičice, što takođe nije bez razloga.
Нема коментара :
Постави коментар