VEROVALI ILI NE! SVE VISE TUZBI PROTIV NAJVECIH FARMACEUTSKIH
KOMPANIJA! BAJER ( PRVI ASPIRIN), MONSANTO (GMO), NOVARTIS ( VAKCINE
PROTIV SVINJSKOG GRIPA)... CAK I DZONSON I DZONSON ( DECIJI PROGRAM,
SAMPONA, KREMA, PUDERA) DOBIJAJU NA HILJADE TUZBI U KOJIMA SE NAVODI
OPASNOST LEKOVA PO ZDRAVLJE LJUDI ( I DECE NA ZALOST). PA MOZDA JE VEC
KASNO, ALI NEKAKO ZELIM DA VERUJEM DA JOS NIJE I DA CEMO SE IZVUCI IZ
TIH KANDZI FARMACEUTSKE MAFIJE, AKO NE ZDRAVI BAR ZIVI!
Međutim, veća šteta od same kazne koja im se izrekne bude loš marketing, zbog čega upravo velike kompanije pristaju na nagodbe, obavezno uvek naglašavajući da nema reči o tome da priznaju odgovornost, ili da se upotreba spornog leka dovodi u pitanje.
Poslednje u tom smislu što se desilo bilo je da su farmaceutski divovi Bajer i Džonson end Džonson pristali da plate ukupno 775 miliona dolara kako bi se obustavilo oko 25.000 sudskih slučajeva pokrenutih zbog, kako se tvrdi, teških, a ponekad i fatalnih ishoda kod pacijenata koji su uzimali lek Xarelto (Ksarelto).
Kako se navodi, reč je leku koji se koristi za prevenciju moždanog udara, odnosno sprečavanja zgrušavanja krvi, tj. kao antitrombotik.
Ovaj lek, kako su za Telegraf Biznis rekli iz Agencije za lekove i medicinska sredstva Srbije, nije zvanično registrovan u Srbiji.
Otkako je preuzeo Monsanto, Bajeru se samo nižu problemi. Sve više korisnika sredstva za suzbijanje korova "Raundap“ tuži taj koncern i traži obeštećenje zbog bolesti koje, kako se tvrdi, izaziva glifosat.
Samo u protekla tri meseca, Bajeru je u SAD uručeno 5.000 tužbi zbog sredstva za uništavanje korova "Raundap“ . Time se broj tužitelja povećao na oko 18.400.
Bajer je izgubio prva tri sudska procesa zbog glifosata. Obeštećenja koja mora da plati su velika – delom se radi o visokim dvocifrenim milionskim sumama.
Monsantu je sudskom presudom naloženo da plati $289 miliona odštete čovjeku koji je na sudu tvrdio da je dobio rak zbog upotrebe Monsantovog herbicida baziranog na glifosatu.
U junu 2018. godine, započelo je suđenje na Višem okružnom sudu u San Francisku između Dewayna Johnsona i kompanije Monsanto. Johnson je u trenutku suđenja imao 46 godina i umire od ne-Hodgkinovog limfoma (NHL), za koji kaže da ga je dobio učestalim korištenjem Monsantovog profesionalnog herbicida RangerPro, kao radnik na održavanju sportskih terena u jednoj okružnoj školi. Postoji još oko 5000 sličnih tužbi koje čekaju proces. RangerPro je herbicid zasnovan na glifosatu, vrlo slučan jednom drugom Monsantovom herbicidu, nešto poznatijeg naziva, Roundup. Suđenje je vođeno po ubrzanom procesu s obzirom na Johnsonovo stanje i težinu bolesti.
Sud u Oklahomi doneo je odluku da je kompanija Džonson end Džonson (J&J) odgovorna za opioidnu krizu u toj državi.
Prema presudi, kompanija mora da plati 572 miliona dolara, što je pak znatno manje od 17 milijardi dolara koje je država prvobitno tražila.ma Američkim centrima za kontrolu i prevenciju bolesti, opioidi su bili odgovorni za više od 400.000 smrtnih slučajeva odnosno predoziranja od 1999. do 2017.
Gradski i okružni advokati se nadaju da bi ova odluka mogla da pruži model za buduća rešenja u javnim zdravstvenim pitanjima poput korišćenja vatrenog oružja i klimatskih promena i zagađenja.
Opioidi su supstance nastale preradom opijuma ili sintetičke verzije sa sličnim dejstvom. Obuhvataju zabranjene droge kao što je heroin i lekove na recept kao što je kodein.
Opioidi u vidu sredstava protiv bolova koji se dobijaju na recept su u načelu bezopasni ako se uzimaju kratko vreme pod nadzorom lekara.Dugotrajna upotreba dovodi do zavisnosti.
Ujedinjene nacije prošle godine su upozorile da zloupotreba opioida prerasta u globalnu epidemiju.
Najnovija analiza Goldman Sachsa je precizno objasnila pojam i suštinu farmaceutskog biznisa. Farmaceutskim kompanijama koje slučajno razviju terapiju za brzo i efikasno lečenje bolesti preti propast, jer profit ne dolazi od zdravih ljudi već od onih kojima se terapija može prodavati tokom čitavog života. Medicina je nekada bila umetnost, skoro magija na usluzi Ijudima. Danas, kada su zakoni o finansiranju i profitu ušli u svaku poru društva čak i zdravstvo, koje je od primarne važnosti, postalo je mesto velike moći i ogromnih poslova. Da, pacijent danas nije više čovek već potrošač. To je jedan veliki biznis. I tako bolesti, nekad toliko ne željene danas se čak i proizvode.Razboleti se, u savremenoj medicini nema isto znčenje kao nekada. Zdravlje je riječ koju treba zauvek izbrisati iz našeg rečnika. Po mom mišIjenju, ne poznajem Ijude koji ne pate od manje ili više teških bolesti.Poznajete li vi nekog ko je bas potpuno zdrav?
Međutim, veća šteta od same kazne koja im se izrekne bude loš marketing, zbog čega upravo velike kompanije pristaju na nagodbe, obavezno uvek naglašavajući da nema reči o tome da priznaju odgovornost, ili da se upotreba spornog leka dovodi u pitanje.
Poslednje u tom smislu što se desilo bilo je da su farmaceutski divovi Bajer i Džonson end Džonson pristali da plate ukupno 775 miliona dolara kako bi se obustavilo oko 25.000 sudskih slučajeva pokrenutih zbog, kako se tvrdi, teških, a ponekad i fatalnih ishoda kod pacijenata koji su uzimali lek Xarelto (Ksarelto).
Kako se navodi, reč je leku koji se koristi za prevenciju moždanog udara, odnosno sprečavanja zgrušavanja krvi, tj. kao antitrombotik.
Ovaj lek, kako su za Telegraf Biznis rekli iz Agencije za lekove i medicinska sredstva Srbije, nije zvanično registrovan u Srbiji.
Otkako je preuzeo Monsanto, Bajeru se samo nižu problemi. Sve više korisnika sredstva za suzbijanje korova "Raundap“ tuži taj koncern i traži obeštećenje zbog bolesti koje, kako se tvrdi, izaziva glifosat.
Samo u protekla tri meseca, Bajeru je u SAD uručeno 5.000 tužbi zbog sredstva za uništavanje korova "Raundap“ . Time se broj tužitelja povećao na oko 18.400.
Bajer je izgubio prva tri sudska procesa zbog glifosata. Obeštećenja koja mora da plati su velika – delom se radi o visokim dvocifrenim milionskim sumama.
Monsantu je sudskom presudom naloženo da plati $289 miliona odštete čovjeku koji je na sudu tvrdio da je dobio rak zbog upotrebe Monsantovog herbicida baziranog na glifosatu.
U junu 2018. godine, započelo je suđenje na Višem okružnom sudu u San Francisku između Dewayna Johnsona i kompanije Monsanto. Johnson je u trenutku suđenja imao 46 godina i umire od ne-Hodgkinovog limfoma (NHL), za koji kaže da ga je dobio učestalim korištenjem Monsantovog profesionalnog herbicida RangerPro, kao radnik na održavanju sportskih terena u jednoj okružnoj školi. Postoji još oko 5000 sličnih tužbi koje čekaju proces. RangerPro je herbicid zasnovan na glifosatu, vrlo slučan jednom drugom Monsantovom herbicidu, nešto poznatijeg naziva, Roundup. Suđenje je vođeno po ubrzanom procesu s obzirom na Johnsonovo stanje i težinu bolesti.
Sud u Oklahomi doneo je odluku da je kompanija Džonson end Džonson (J&J) odgovorna za opioidnu krizu u toj državi.
Prema presudi, kompanija mora da plati 572 miliona dolara, što je pak znatno manje od 17 milijardi dolara koje je država prvobitno tražila.ma Američkim centrima za kontrolu i prevenciju bolesti, opioidi su bili odgovorni za više od 400.000 smrtnih slučajeva odnosno predoziranja od 1999. do 2017.
Gradski i okružni advokati se nadaju da bi ova odluka mogla da pruži model za buduća rešenja u javnim zdravstvenim pitanjima poput korišćenja vatrenog oružja i klimatskih promena i zagađenja.
Opioidi su supstance nastale preradom opijuma ili sintetičke verzije sa sličnim dejstvom. Obuhvataju zabranjene droge kao što je heroin i lekove na recept kao što je kodein.
Opioidi u vidu sredstava protiv bolova koji se dobijaju na recept su u načelu bezopasni ako se uzimaju kratko vreme pod nadzorom lekara.Dugotrajna upotreba dovodi do zavisnosti.
Ujedinjene nacije prošle godine su upozorile da zloupotreba opioida prerasta u globalnu epidemiju.
Najnovija analiza Goldman Sachsa je precizno objasnila pojam i suštinu farmaceutskog biznisa. Farmaceutskim kompanijama koje slučajno razviju terapiju za brzo i efikasno lečenje bolesti preti propast, jer profit ne dolazi od zdravih ljudi već od onih kojima se terapija može prodavati tokom čitavog života. Medicina je nekada bila umetnost, skoro magija na usluzi Ijudima. Danas, kada su zakoni o finansiranju i profitu ušli u svaku poru društva čak i zdravstvo, koje je od primarne važnosti, postalo je mesto velike moći i ogromnih poslova. Da, pacijent danas nije više čovek već potrošač. To je jedan veliki biznis. I tako bolesti, nekad toliko ne željene danas se čak i proizvode.Razboleti se, u savremenoj medicini nema isto znčenje kao nekada. Zdravlje je riječ koju treba zauvek izbrisati iz našeg rečnika. Po mom mišIjenju, ne poznajem Ijude koji ne pate od manje ili više teških bolesti.Poznajete li vi nekog ko je bas potpuno zdrav?
Sta to prodaju farmaceutske kompanije? Prodaju strah, strah od starenja i strah od smrti.Ono što su ranije bila prihvatljiva i normalna stanja postali su stvari koje treba lečiti tabletama. Farmaceutske firme zajedno sa naftnom industrijom su sektori koji imaju najveću moć na Vašington i na Belu kuću.Prodavati tablete, prodavati ih svima, je glavni posao u poslednjih 30 godina.
Marcia Angell,
već godinama je jedan od glavnih kritičara, pravi trn u oku za
farmaceutske firme: "U mojim istaraživanjima sam saznala da skoro 75 %
novih Ijekova nije ništa novo. Bili su to stari Iekovi ali u novim
pakovanjima i kombinacijama. To pokazuje koliko je limitirana inovacija u
ovom sektoru. Sve ovo je mnogo važno reći, jer veliki broj Iekova u
prodaji nisu novi, stari su. Njihov sastav je isti kao 1980. ako ne i od
ranije. U ovoj indrustiji veoma malo je novog pod suncem nebeskim.""Najveće
tržište za farmaceute su zdravi Ijudi. Njihov cilj je prodati što veći
broj Iekova zdravim Ijudima. Ili pak sa malim prepravkama, firme
prodaju više bolest nego lek. Ako uspiju da ubede zdarave osobe koje
predstavljaju ogromno tržište, da imaju bolest koju treba lečiti onda
stvarno i uspijevaju da stvore BlockBaster. To jest, lek koji vredi
milijardu dolara u receptima. Najnovija stvar u farmaceutskoj
industriji, bez sumnje je marketing."
Takva vrsta marketinga obuhvata definiciju bolesti, i koristi se u stvaranju novih bolesti, nastoji da normalna osjećanja i iskustva Ijudi definiše kao bolesti. Stvarajući bolesti koje zahtevaju farmakološki tretman.
Farmaceutske kompanije u ovo vreme zarađuju milijarde dolara, zbog toga je važno sakriti sve rizike što je duže moguće, da bi se zaradilo što više novca, osvojilo tržište i ostvario profit, čak i ako bi zbog tužbi jednog dana morali da plate velike sume novca. U svakom slučaju, otkloniće sporove tako što če platiti kaznu u iznosu koji je samo delić naspram onoga što su zaradili pre tužbi.
Takva vrsta marketinga obuhvata definiciju bolesti, i koristi se u stvaranju novih bolesti, nastoji da normalna osjećanja i iskustva Ijudi definiše kao bolesti. Stvarajući bolesti koje zahtevaju farmakološki tretman.
Lisa Cosgrove:
"Prvo sam primetila da je patentu Prozac-a, najprodavanijem
antidepresivu, isticao rok upotrebe, zbog toga farmaceutska kuća koja ga
je proizvodila, Eli Lily, je izgubila ogroman profit zbog plasiranja na
tržište sličnih i jeftinijih rivalskih Iekova. Bilo je jasno da Eli
Lily ima veliki interes da pronađe novi poremećaj za koji da bi se
propisivao Prozac. Poslije nekog vremena, primetila sam da je masovno
reklamiran jedan novi lek, Sarafen, za liječenje jedne nove bolesti Predmenstrualni disforični poremećaj (PMDD). Ovaj poremećaj nije ništa drugo nego tenzija i nervoza koje neke žene
imaju nekolika dana prije menstruacije. Po nekima, ta bolest onemogućava
poslove i leči se tabletama. Tako je bilo. Komisija eksperata je
utvrdila da je PMDD ustvari istinski mentalni poremećaj. I on je ubačen u
glavnu literaturu o mentalnim bolestima. U
svom istraživanju sam saznala da je većina članova komisije koja je
sastvaljena da odluči da li je PMDD stvarno depresivni poremećaj, imala
finansijske dogovore sa Eli Lilly. Farmaceutskom kućom koja proizvodi
Sarafem."Sarafem,
Fluoksetin, je potpuno identična stvar kao Prozac. Radi se o istom
leku, kojem su jednostavno samo promenili boju. Stavljajući ga u
Ijubičastu kapsulu. "Lekovi
su svakako korisni" kaže doktorica Rapoport. Ali ako uzmete međunarodni
memorandum o mentalnim bolestima, ili tekstove moderne psihijatrije,
shvatićete da ne postoji bolest zvana " Socijalno anksiozni poremećaj ".
Na kraju možete pronaći rijedak poremećaj zvani socijalna fobija .Ono što se stvarno desilo je da GSK proizvođač Paxila, u periodu od 18
mjeseci, zahvaljući impresivnim komunikacionim kampanjama je uzela ovaj
rijedak slučaj zvani socijalna fobija preimenovala ga i definisala ga
poremećajem, zatim dodala danas jako modernu riječ, anksioznost i
pretvorila ga u epidemiju, koja pogađa jednog od 8 Amerikanaca. Rezultat
je da je Paxil sa 3 milijarde dolara godišnje, za kratko vreme postao
najprodovaniji antidepresiv na svetu.
I sta sad mislite da su to jedini slucajevi ? Ovo je samo jedan od desetine hiljada koji se dogadjaju zadnjih godina. Farmaceutska mafija stvara bolesti i lekove koji to nisu i prodaje ljudima koji pojma nemaju da nisu ni bolesni! Jezivo! Monstrouzno! Potpuno neoprostivo, zastrasujuce!
I sta sad mislite da su to jedini slucajevi ? Ovo je samo jedan od desetine hiljada koji se dogadjaju zadnjih godina. Farmaceutska mafija stvara bolesti i lekove koji to nisu i prodaje ljudima koji pojma nemaju da nisu ni bolesni! Jezivo! Monstrouzno! Potpuno neoprostivo, zastrasujuce!
Farmaceutske kompanije u ovo vreme zarađuju milijarde dolara, zbog toga je važno sakriti sve rizike što je duže moguće, da bi se zaradilo što više novca, osvojilo tržište i ostvario profit, čak i ako bi zbog tužbi jednog dana morali da plate velike sume novca. U svakom slučaju, otkloniće sporove tako što če platiti kaznu u iznosu koji je samo delić naspram onoga što su zaradili pre tužbi.
MOGLA BIH DA PISEM NA DESETINE BLOGOVA O OVOJ TEMI. ZATO EVO ZATVORIH NEKAKO KRUG. TABLETE SE PROIZVODE DA LECE ZDRAVE LJUDE. MISLITE O TOME!
Нема коментара :
Постави коментар